DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 355 — koristno stablo, treba k tomu (po Ch. Mohru) 150 — 200 godina. Druga vrsta ima tu vrlinu da raste znatno brže, stabla od 28 godina budu 16 m visoka, kako nam to svjedoči naš očevidac dr. H. Mayr. P. T a e d a ima svoje područje u južnim krajevima listopadnoga drveda i brzo se razplodi na zapuštenim zemljištima. Iglice su u ovoga bora popriečno 20 cm. duge. Najdalje prama sjeveru prodire P. m i t i s, koji bude visok 30 m. te ima da potomstvu nadomjesti ono, što su djedovi labkoumno uništili sjekirom, vatrom ili nerazumnom pašom, samo što će potomci u takim šumama nači mlieko, dočim su im djedovi obrali i pojeli skorup. Ovaj je bor zanimiv i zato, što čini prelaz od dvoiglastih borova k tro-iglastima. Drvo, uz specifičnu težinu od 61 od velike je ciene u državama Arkansas, Kansas i Missouri, gdje stvara ogromne šume. Taxodium distichum (Bald Cvpress, Sumpf - Cypresse.) Prašuma u kojoj je porasla ova vrsta drveta nešto je osobita, a neobična toga radi, jer ne pristaje današnjemu drveću, po gotovo pak ne listnatomu. Ona iznenadjuje tako, kao kad medju 60—70 m, visokim jelama i borovima zagledaš orijaše od Sequoia gigantea, koji se u Sierra Nevadi uzdižu na 100 m. visoko Spoljašnost Taxodiuma nije u suglasju sa današnjim drvećem, jer odava pradobui značaj kao n. pr. Glyptostrobus, Gingko, Cunningghamia ili druge, te kao stablo izbija izdancima. Taxodium je zapremio močvare ili močvarno tlo, koje je pristupno samo čamcima, a kad si unišao u prašumu iznenadjuje te naročito mlada stabla, koja ravna poput svieće, u dnu se udebljaju poput staklenke, a okružena su šiljastim izdancima. Razpucana kora crvenkasto je zagasita, krošnja je opružena (flach), nalikujući kišobranu, u jeseni zagasito-crvena i gola. Drvo je Taxodiuma nečisto-zagasito, specifična mu je težina 45 i velika mu je ciena. Stablo bude i na 46 m. visoko. c) Listopadna šuma umjereno-toploga pojasa. Ako su prilike tla povoljne, pojavljuju se šume listopadnoga drveća već u južnim borovim šumama, odkuda se one |