DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 350 — Žumberačka imovna obćina. Priobćuje Dr. A. Go^Iia. Zakon od 20. srpnja 1875. (o postavi nove žumberačke imovne obćine u smislu zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim obćinama u hrvatsko-slavonskoj vojnoj Krajini) odredjuje glede ustrojenja žumberačke imovne obdine sliedeće: Ogulinsko-slunjskomu okružju spadajuće obdine žumberačkog kotara imadu se sa šumskim dielovima. što uslied zakona od 8. lipnja 1871. (o ustanovama za odkup prava krajiških stanovnika na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda) na njih odpadaju, iz saveza slunjske imovne obćine izlučiti i jednu samostalnu »žum beračku« imovnu obdinu sačinjavati. Zastupstvo tako ustrojene imovne obdine sastojalo se je od šestnaest poslanika i jedanaest zamjenika, koje su birali zastupnici mjestnih obdina, spadajudih imovnoj obdini, prema broju stanovniČtva izmedju članova obdinskog vieda (§. 2. eit. zakona od 20. srpnja 1875.) Iz zapisnika sjednica zastupstva te imovne obdine, a naročito iz zapisnika od 30. prosinca 1879. razabire se, da su materijalne okolnosti u imovnoj obdini bile takove, da je dalnji njezin obstanak ne mogud postao. To stanje ilustrira donjekle imovinsko stanje za g. 1879., koje je zaključeno dugovinom od 2626 for. 50 novč.; a i predloženi proračun za g 1880., prema kojem je preliminirani dohodak iznašao 380 for., a najnuždniji izdatak (troškovi uprave, podmirenje poreza i inih dada) 1349 for. 27 nč. izkazuje manjak od 969 for. 27 nč. Zastupstvo imovne obdine uvidjevši, da de imovna obdina, poradi svakogodišnjih deficita, morati konačno propasti, zaključilo je zaključkom od 30. prosinca 1879., d a se imovn a obdina ukine, te njezina imovina prema §. 4. cit. zakona od 8. lipnja 1871., razdieli med ju političke obdine Sošice i Kalje. Ovaj zaključak odobren je u načelu naredbom unutarnjeg odjela c. kr. glav. zapovjedničtva kao krajiške zemaljske upravne oblasti u Zagrebu od 19. veljače 1880. br. 390 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 351 — U provedenju te diobe izdalo je spomenuto zapovjediiičtvo uartdbom od 26. srpnja 1880.br. 10013. diobnu odluku, kojom su razdieljene šume žumberačke imovne obćine pojedince političkim obdinama Sošice i Kalje, ter im predane u posjed i vlastničtvo uz poziv, da s istima dobro upravljaju i zavedu potrajno gospodarenje. Prigodom te diobe pripalo je političkoj obdini Sošic e 2156 jutara 970 šumske površine u vriednosti od 144.792 for. 80 nč.. a političkoj obćini Kalj e 1031 jutara 1413D u vriednosti od 115.684 for. 97 nč. Diobnom odlukom podjedno je odredjeno, da je u smislu naredbe spomenutog zapovjedničtva od 15. kolovoza 1874. br. 2206. (krajiški upravni odjel šumarski) u šume pripale obćini Sošice sa njihovom pripadnosti ušumljeno dvadeset krajiških zadruga mjestne obćine Marindol (Marienthal). O razdiobi imovinskih šuma sačinjene su pregledne mape, te su podjedno izdane odredbe glede razdieljenja poreza. Naredbom kr. hrv.-slav. dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 22. veljače 1882. br. 17446, odredjena bi primopredaja razdieljenih šuma žumberačke imovne obćine političkoj obćini Sošice i političkoj obćini Kalje, — koje uredovanje je obavljeno dne 16 ožujka 1882. O tom uredovanju nalazimo spisani zapisnik, koji je kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlada, odjel za unut. poslove, naredbom od 16. travnja 1882. br. 13347. do znanja primila. Provedenom tom diobom prestala je već g. 1882. žumberačka imovna občina. Prema ustanovama zakona od 25 travnja 1894. (o uredjenju zemljištnih zajednica) postaju šume, pripale krajiškim imovnim obćinama po cit. zakonu od 8. lipnja 1871., z e m1 j i š t n e zajednice, čim provedenom diobom pripadnu zajednicama ovlaštenika, nastanjenima u području pojedine upravne obćine ili diela njezina. (§. 2. si. b. cit. zakona od 25. travnja 1894.). Na temelju te zakonske ustanove nastale su iz upitne imovne obćine dvie zemljištne zajednice i to : Kalj e i Sošice . |
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 352 — Šume tih zemljištnih zajednica ukotarene su u smislu zakona od 26. ožujka 1894. (kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim nadzorom), u šumski kotar Kostanjevac (kr kot. oblast Jask´a), gdje je sjedište šumarskog tehničara kr. kot. oblasti. Šume sjeverne Amerike. Piše Dragutin Hire. Ogromno šumsko područje od Meksikanskoga zalieva i atlanske obale pa do 95" zapadne dužine bogato je raznim drvećem, grmljem i šumskim biljem našto uplivaju klima i konfiguracija tla. Tropska flora seže do južnih krajeva Floride i bližnjega otočja, dočim zaprema ostali dio subtropski pojas zimzelenog listnatog drveča, koje na pjeskovitu tlu zamienjuju kadkad borovi naročito Pinu s cubensis . Iztočne krajeve Saveznih država zaprema umjereno topli pojas listopadnoga drveća, kojemu sjeverna granica leži u Kanadi. Gdje je more za mladjih geologijskih perioda stvorilo pjeskovito tlo, kao i u okolini velikih jezera i druguda, zamienjuju listnate šume borici. Od sjevero-iztoka prama jugo-zapadu stere se pojas listnatog drveća, koje zalazi u umjereno-hladni pojas, prelazeći i u šumu jelovu. A. Šumska flora Atlantskoga pojasa. a)Tropskašuma. U ovom području ne ima mrazova i sniega. Zrak je vauredno vlažan i topao (ŽS^C.) preko ciele godine, te je od svibnja do kolovoza vlažan (74´´/o) a u studenom, prosincu, siečnju i veljači ima 79% relativne vlage. Ljetna temperatura samo je za 6°C. viša od takozvane zimske toplote; kiše padne u ljetu 433 m. m., na godinu 1000 m. m. |