DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 34G — činjavaju barem stoti dio površine ciele šume i ako povrh toga ne sadržavaju različite sastojine. U pravilu ima se u takovih slučajevili zabilježiti samo onaj dio, koji odpada na glavnu sastojinii«. Iz uapred navedenih naputakah razabire se, da je izmjera šumah toeno i tehnički provedena tako, da je mogla i u pogledu šuma u podpunoj mjeri služiti kao temelj za sastavak stalnog zemljarinskog katastra. Ovi naputci o provedbi katastralne izmjere ne sadržavaju doduše posve jasne definicije za pojam šume, nu takovu točniju definiciju, što stalni zemljarinski kataster šumom smatra, imademo u zakonskom članku VII.: 1875. ob uredjenju zem- Ijarine, i u naputku za procienu šumah. U tom zakonskom članku VII. : 1875. navedeno je na ime sliedeće: »§. 10. K šumam spadaju zemljišta od kojih se za stalno dobiva drvo, i to ne samo šume stare i mlade, nego i luke i vrbišta, na kojih rastu ouizke vrsti drva, koje se rabi kao pruće i kide, a isto i bjelogoriee, kojih lišće služi za krmu«. Ovu ustanovu zakona nadopunjuje: »Naputa k z a procjenu šumah, koga se treba držati pri provedbi zak. čl. VII. : 1875. ob uredjenju zemljarine« (izdan g. 1876, br. 24.163), kako sliedi: »Pod šumami se razumjevaju sva ona zemljišta, koja su stalno drvarenju namienjena (zak. čl. VII. : 1875. §. 10.), dakle ne samo onaj prostor, što no je doista obrašćen drvećem, nego prema naravi stvari i ona površina, koja je stalno namienjena gojitbi šumah, po tom dakle i šume izsječene u obće i onda, ako se u svrhu njihova iznovičnoga pošumljenja kratko vrieme i samo kroz nekoliko godinah iz njih druga kakova korist vuče; nadalje, neobrašćene šumske plešine (čistine, Waldbl6ssen, zak. čl. VII. §. 6. 1875), koje se ne oru niti ne kose; kao i one šumske plešine, koje se istina, kratko vrieme oru i kose, |