DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 341 —


Prvi zuatniji korak za uredjenje zemljarinskog poreza na
temelju katastra učinio je Karlo VI., kada je patentima od


7. rujna 1718. i 14. travnja 1719. odredio izmjeru zemljišta
u tadanjoj Austrijskoj pokrajini Lombardiji. Izmjeru obavili
su jedino stručno izobraženi mjernici te ju doja-šili g. 1723.
Posije izmjere započeto je sa procienom poreza, koji je
posao usljed rata g. 1733. prekinut, zatim g. 1750. nastavljen
i g. 1760. dovršen.


Ovaj kataster zove se »Milanski kataster« (censimento
milanese) te je prvi kataster, koji je osnovan na modernim
pricipima; a služio je kao uzorak za sve potonje regulacije
zemljarinskog poreza. Tako je primjerice Francuzka svoje uredjenje
zemljarine neposredno osnovala na Milanski kataster.


Ovaj kataster mnogo je bolji, nego li kataster Marije Terezije
i Josipa II.
Marija T e r e z i j a nastojala je da provede regulaciju
zemljarinskoga poreza, ali nije za to imala nuždne podloge,


t. j . valjane izmjere.
Car Josip II. hotio je tomu da doskoči, ali bez pravoga
uspjeha. Pošto je na ime u ono vrieme bilo premalo stručno
izobraženih mjernikah, to su ovi izmjerili samo takove figure,
koje su imale mnogo čoškova i kutova, doČim je ostalu izmjeru
obavio sam puk sa cimentiranim mjeraČkim lancem ili užem
pod nadzorom i rukovodstvom oblastih i izabranog odbora
od 6 pouzdanih lica.


Najprije su se odbole medje obdina, a zatim se je izmjera
obavljala i po stručnjacima kontrolirala.


Budud je ova izmjera kao i sam princip, na kojem je
počivao Josefinski kataster, nalazila odpora medju pučanstvom,
naročito kod vlastelina, to je ovaj kataster bio u krieposti
počam od 1. studenoga 1789. same pol godine, te je car
Leopold II. odredio novu regulaciju katastra.


Konačno je carskim patentom od 23. prosinca 1817. u
većem dielu carevine uveden novi sustav za oporezanje zemalja,
koji je poznat pod imenom »stalni kataster«, te je u