DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1901 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 339 — Ona je mogla ovo stanovište zauzeti tim prije, što je — kako je jur napred napomenuto — u X. poglavju osnove zakona, sadržana ustanova, prema kojoj se svako tlo, ako dosele i nije bilo šumom, u slučaju neobhodne nužde može pošumiti, šumskoj kulturi privesti i staviti pod udar šumskoga zakona. Ako bi se s toga nakon sastavka novog zemljarinskog katastra i bilo našlo izkrčenih šumskih čestica, koje su prije sastavka istoga bile šumom, i glede kojih javni obziri zahtjevaju, da se na njima i dalje suma goji, to bi se bilo moglo ponovno pošumljenje istih odrediti na temelju X poglavja novog šumskog zakona. Primjećujemo, da ova osnova zakona nije još nikada postala zakonom, nu svakako su vrlo poučne razprave, koje su se tom prilikom vodile, a osobito su poučna mnienja, što su bečkoj vladi stigla na stavljeno 31 pitanje sa svih strana države III. Zakonodavstvo u kraljevini Ugarskoj. U Ugarskoj vriedi šumski zakon od 11. lipnja 18 9. (zakonski članak XXXI.: 1879.). Ugarski šumski zakon ne definira takodjer pojam sume, t. j . ne kaže nigdje, što on šumom smatra. Nu s druge strane sadržaje u §. 165. ustanovu, po kojoj se u slučaju potrebe svako zemljište može pošumiti, odnosno proglasiti šumskim tlom te podvrći propisima šumskoga zakona. Osim toga nije ugarski šumski zakon stavio sve šume u zemlji pod nadzor političkih oblastih, već samo stanovite kategorije šumovlastnika, pak je s toga tim prije mogao mimoići, da definira pojam šume. IV. Hrvatska i Slavonija. U Hrvatskoj i Slavoniji jest u krieposti isti šumski zakon od 3. prosinca 1852., koji vriedi i u krunoviuah i zemljah, zastupanih u carevinskom vieću. Taj šumski zakon uveden je cesarskim patentom od 24. lipnja 1857. u njekadanjem civilnom dielu kraljevinah Hrvatske i |