DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 287 — Kada se sada ovi ukupni troškovi odbiju od primljene zakupnine, dobije se 445.376 K. -— 311.480 = 133.796 K. čistog dohodka i k tome još 2025 jutara badava zasađjene šume ili po jutru 42 K. čistog dohodka. Pribrojimo li ukupnom čistom dohodku od 133.796 K. + 80.000 K. još na dugu stojeće zakupnine, iznašao bi čisti dohodak dosada okruglo uzev 200.000 K. A. cielu ovu silnu korist imade imovna obdina petrovaradinska zahvaliti svome neumornome činovniku sadanjem šumarniku g. Barišidu, koji nije požalio ni truda ni mara, samo da imovnoj obćini što veče koristi prinese. (Doista si je g. šumarnik Barišid stekao uvedenjem šumsko-poljskoga gospodarstva u području imovne obćine petrovaradinske vanrednih zasluga, jer kad se uzme obzir osobita važnost ovakvoga gospodarsta ne samo po blagajnu imovne obćine, već i po čitavo narodno gospodarstvo — ta koliki ljudi nadjoše kod toga privrede i poboljšaše svoje materijalno stanje — zaslužuje ovo njegovo nastojanje osobito priznanje. Sliedili ga u tom gdje je zgode i drugi. UredniČtvo.) Napredak radnja oko sustavnog pošumljivanja kraških goljeti u Kranjskoj. Mottto: »Ohne AValđ keine Knltur — Ohne Kultur keiii \Valđ.« — Nije tomu još davno, kada je t. zv. »šumarsko pitanje « 0 pošumljenju i zagajenju goljeti na Krasu, bilo tako rekuć stalna točka dnevnoga reda, malo ne svih stručnih časopisa Austro-Ungarije. Danas medjutim toga više ne ima, ono je jur podpuno riešeno. Hvala dosljednom i napornomu radu odnosnih šumskih uprava, to se je »krasko pitanje«, sada prometnulo lih u pitanje novca i vremena. To jest dalnje je riešenje istoga ovisno manje više samo još o koli čini, odnosnim vladama u to ime godimice na raz |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 288 — položbu stojećih novčanih sredstava. Od ovih bo je ovisna ne samo koHčina površine, koja će se od godine na godinu crni m boro m na novo pošumiti, već i mogućnost istodobne pretvorbe, sada jur starijih takovih branjevina podsadnjom ili sjetvom jelva, smreka, hrastova i bukava i t. d. u mješovite sastojine, tih po neopustošenim kraškim stranama još i danas vla"dajućih vrsti drveća. ´ Novo pošumljenje kraških goljeti ostaje i jest medjutim i usprkos toga, još sveudilj jedan od najvažnijih a i najzanimivijih zadataka šumarske tehnike, ne samo kod nas, već i po svim susjednim nam zemljama. Ta veliki dio Kranjske, Istre, zatim malo ne ciela Dalmacija i Hercegovina, ter ogromni prostori po Bosnoj i t. d. posuti su isto tako manje više kraškimi goljeti i kamenitimi pustinjama, kao što i naša zapadna Hrvatska sa Primorjem. Sva ta ogromna površina, od kojih 870 četvornih milja medjutim dašto da nije sama gola pustoš, nu goljeti i ogoletljivost po njoj su kako znamo ipak tolike, da su zeleneće se šume tamo danas samo još riedki pojav. Uzimlje se, da je od tog krša tek kojih 28°o površine još šumom obraslo, na pašnike i pustoši računa se do 49´´;o, a tek kojih 23´´/o preostalo bi prema tomu ratarskoj težatbi. Pa ipak su svi ti napred spomenuti predjeli, još 2:»rije koja dva vijeka, bili baš i bogati na divnim šumama i težatnim zemljama svake vrsti. Nehajstvo i nerad tomu zvanih oblastih, bijahu glavni razlog, da je taj krš, rek bi do u najnovije vrieme sve više mah preotimao, dopirući mjestimice već i daleko u nutrašnjost odnosnih zemlja. Bilo je dakle i doista već skrajnje vrieme, da se je bar u najnovije doba t. j . nakon upoznanja pogubnih posljedica ovoga ogolećivanja, počelo toli u nas, kao i po svim ostalim napred spomenutim zemljama ozbiljno raditi i o tom, da se ti griesi predjašnjih pokolenja sada bar polag mogućnosti što prije opet poprave — i to ponovnim pošumljenjem i zagajenjem odnosnih goljetih.´ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 11 <-- 11 --> PDF |
. - 289 — Pitanje o novo pošnmljenju Krasa, počelo se je u Austriji, već oko god. 1866. nješto ozbiljnije shvaćati. Intenzivniji i sustavni je rad na tom polju medjutim uza sve to započeo tek prije kojih 25 godina. Velika zasluga u tom pogledu ide naročito i blagopokojnog začastnog člana hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, profesora dra. Arthura barima Seckendorfa, koji je umio prvi mjerodavne faktore pobližje zainteresirati i upoznati navlastito sa stanjem te orijaškim napredovanjem radnja oko kultivacije sličnih goljeti u njekim stranama Francezke. Još više doprijele su onda k pospješenju tih radnja, naročito po austrijskim alpinskim krajevima, one užasne katastrofe, i u sljedstvu haračenja šuma po tim krajevima iza godine 1880. opetovano pojavivše se silne poplave i bujice. I tako vidimo, da se danas ipak bar donjekle sustavno radi na tom ponovnom pošumljivanju i zagajivanju takovih goljeti ne samo u Kranjskoj, Istriji, Dalmaciji, Bosnoj i Hercegovini, već navlastito i kod nas u Hrvatskoj, gdje već od g. 1878. ovamo, imademo i posebno nadzorničtvo za radnje oko novo pošumljenja našega primorskoga krasa. Predmjevajući, da je današnje stanje i napredovanje radnja oko zagajenja i novo pošumljivanja krasa po našemu Primorja i Lici, s obzirom na odnosne baš i u »Šumarskom Listu« jur opetovano objelodanjene izvještaje i razprave, i onako manje više svakomu naših šumara poznato, želimo ipak i ovim člankom svratiti pozornost na djelo, koje se bavi tim pitanjem, a napose i sa stanjem odnosnih radnja u susjednoj vojvodini Kranjskoj. Ovo je djelo »D i e K a r s t a u f f o r s t u n g i n K r a i n«, a napisao i izdao ga je, po nalogu povjerenstva za pošumljenje krasa u vojvodini Kranjskoj, u oči 50-godišnjice vladanja Jv^jegovoga c. i kr. apostolskoga A^eličanstva cara i kralja Franje Josipa L, baš na tom polju jedan najmjerodavnijih i najzaslužnijih šumara, c. i kr. šumarski nadsavjetnik i zemaljski šumarski nadzornik g. Vječeslav Goli u Ljubljani. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 290 — Neupuštajudi se dakako u potankosti sadržaja, te u svakom pogledu i po naše šumare vrlo poučne i zanimive knjige, držimo ipak, da ne bude sgorega, upoznamo li i čitaoce ovoga lista, bar sa njekojimi glavnimi i važnijimi po nas zasadama istoga, a navlastito i sa bitnošdu sadržaja onoga poglavja te knjige, u kojemu nam g Goli, koji sada već više od četvrt vijeka sam neumorno odnosne poslove u Kranjskoj rukovodi i provadja, opisuje današnje stanje radnja oko sustavnog provadjanja novo pošumljenja krasa u Kranjskoj. Prve sustavne radnje oko pošumljivanja kraških goljeti u Kranjskoj, uzela je tamošnja vlada provadjati u vlastitoj režiji godine 1875., i to u području političkoga kotara Postonjskoga. Na temelju mnogih pokušaja izvedenih jur prije toga, toli na austrijskom primorskom, koli i na krasu okolice grada Trsta, a navlastito i s obzirom na dosadanje iskustvo (od g. 1872—1874.) u predmetu uzgajanja nuždnih presadnica, u pojedinim do onda obstojećim obdinskim biljevštima i razsadnjacima u Postojni, Senoseču, Sv. Petru, Bistrici i Buji, napuštena su prije svega ta biljevišta, a uredjeno je u mjesto njih jedno novo centralno šumsko biljevište za cielu zemlju, i to najprije u Posenbachu, a kasnije (godine 1891.) onda u Gradiši kraj Ljubljane. Isto dobno preuzela je, kako je jur rečeno, vlada sama u ruke ne samo rukovodjenje čitavoga posla oko novopošumljenja krasa, već i uzdržavanje, odnosno i uredjenje toga centralnoga biljevišta, koje je od sada imalo služiti, ne samo za uzgoj presadnica potrebnih za kulture na krasu, nego i u obde za šumske kulture u cieloj zemlji, S obzirom na mnogovrstne potežkode, s kojima je u obde novopošumljenje takovih kamenitih pustinja skopčano, pa onda i zato, da i sam mjestni uspjeh istih bude što sjegurniji i očevidniji, prve su u tom pogledu poduzete radnje samo polagano napredovale. Tako je n. pr. u razdobju od g. 1876. do 1880., ukupno u obde samo 70-58 ha, takove površine novo pošumljeno, ali je istodobno još i kojih 50 ha jur od prije obstojedih nasada popunjeno, te na izjalovljenim mjestima |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 13 <-- 13 --> PDF |
-- 291 — novouasadl izpravljeno. Uza sve to potrošeno je ipak već i na te radnje 696,610 komada četinjavih i 136,500 komada raznih biljka listača. Novčani troškovi za to iznosili su 6949 for. 64 nvč., dakle su troškovi nasada za 1000 komada presadnica iznašali to doba još poprečno 8 for. 34 nvč. Od četinjača sadjene su u prvom redu i pretežno samo biljke od crnoga bora, a od bieloga bora tek do 3 postotka. Od upotrebljenih listača spomenuti je u prvom redu akacije, zatim ključece (reznike) od topola, ter presadnju starijih biljka od hrasta, jasena, javora, bukve, pitomog kestena i briesta. . Spomenuti poprečni i ukupni troškovi — odnosili su se pri tom, a i danas se još odnošaju, na sliedeče radnje i izdatke : 1. Podizanje suhih zidina iliti t. zv. platna služećih za obranu u zabranu stavljenih i kultiviranih goljeti. 2. Kopanje jama za presadnju biljka. 3. Kopanje i dobava tomu nuždne kulturne zemlje. 4. Uzgoj i privoz presadnica. 5. Izdatci za samu sadnju presadnica u odnosnim jamama. 6. Upravni troškovi. Podizanje suhih zidova ili platna naokolo odnosnih zabrana, usprkos razmjerno velikih troškova neobhodno je nuždno, želimo li odnosne branjevine obraniti od popaše — a donekle umanjiti i pogibelj od požara. Platna ta ili te ograde, slažu se od kamenja u obliku suhoga zida, kojega je prosjek trapez, širok na pod ini 0´75 cm. a na gornjem rubu 0"45 cm. i 1 m. visok. Sadržaje dakle tekući metar takovoga zida 06 0 m^ kamena. Troškovi podizanja, iznašaju za jedan tekući metar takove ograde, kako već prema mjestnim prilikama, 20—40 novč. Posao se taj obavlja uz pogodbu, a u troškovima uračunano je i sabiranje i doprema kamenja na mjesto zidanja. Kamenje se skuplja unutar same kulturne površine, pa se i takova istodobno bar djelomice očisti od većega grumenja i kamenja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— iJ92 — Kod obzidavanja većih površina očistiti će se na taj način, s obzirom na obilje takovog kamenja po krasu, dakako samo po nekoliko metara; površine, uzduž samih tako podignutih ograda. Ograde se te podižu samo kao t. z. suhi zidovi t. j . tako, da se dotično kamenje jednostavno naslaže jedno na drugo, već prema dimenzijama uaumljeue ograde u obliku zida, koji teče naokolo čitave kulture. Bilo bi doduše donekle suvišno dokazivati, da po duljini na jedinicu površine razmjerno tim manje takove ograde odpada, čim je ta površina po sebi veća i pravilnijega oblika. Nu ova se planimetrička zasada medjutim ne da svagdje u praksi i provesti. Mjestimice se te ograde moraju voditi i duž jur postojećih medja odnosnog zemljišta, a te su obično skroz nepravilne, a Često se osim toga moraju pojedine manje površine još i posebno ogradjivati. Veliki upliv takovih odnošaja na sam poprečni iznos ukupnih troškova pošiimljivanja, razjasniti će nam pako još i bolje sami pojedini primjeri. Kvadratična površina od 4 ha trebati će n. pr. ogradu u duljini od 800 m., dočim već pravokutna povi´šina iste veličine, sa duljinom od 400 m. i širinom od 100 metara, imade obseg, dakle treba i ogradu, u duljini od 1000 metara i t. d. Predpostavljajući pri tom jediničnu cienu radnje po tekućem metru samo sa 30 nvč., stajalo bi ogradjenje napred spomenute četvorine 240 for. a kod pravokutnika već 300 for, dakle za 60 for. više. A to znači, da se pri tom troškovi ogradjenja pro 1 ha za čitavih 15 for. povisuju. Koli se znatno pako i opet troškovi oko podizanja tih ograda, po jedinici kulturne površine umanjuju — u razmjerju prema rastućoj površini — razjasniti će nam sliededi primjer: Za ograditi površinu od 4 ha, koja imade oblik kvadrata, potrošiti ćemo, uz predmjevu gori rečenih jediničnih ciena po tekućem metru, po hektaru 60 for. — Kod 9 ha velike kvadratične površine, iznašati će ti troškovi po hektaru samo još 40 fr., kod površine (kvadrata) od 16 ha samo još po 30 fr., |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 15 <-- 15 --> PDF |
-- 293 — kod 25 ha 23 for., a kod 36 ha velike kvadratične površine dapače samo još 20 for. po hektaru i t. d. Vidimo dakle, da relativni troškovi za podizanje tih ograda padaju, u jednostavnom omjeru, prema tomu kako se površina povećava, pak se na to i u praksi po mogućnosti uzimlje obzir, nu uza sve to, ovi neodklonivi troškovi ipak znatno poskupljuju ukupne troškove radnja oko novopošumljenja na krasu. Medjutim ni ostale radnje, a naročito i one oko izkapanja jama za presadnju biljka na krasu, nisu manje skupociene. I ovaj je posao tamo posve drugačiji, nego li po drugom tlu i drugovrstnom kamenju ležećem izvan područja krasa. Uz to već i orudje koje radnikom na krasu služi za kopanje tih jama, naime težki šiljasti budaci, poznati u Kranjskoj pod imenom »capine«, i onda težke željezne poluge (stange), takove, da njimi samo jaki ljudi rukovati mogu. znatno poskupljuje i otežčuje odnosne radnje. Kako već prema odnošajima tla, može jedan mužkarac uz jedanajst do dvanajstsatni rad, ipak na dan poprečno jedva 280 do najviše 420 takovih jama izkopati. Nadnica iznaša pri tum 70—80 nvč. Jame su duboke 30—35 cm. a isto toliko i široke. Priredba jedne hiljade takovih jama, stoji poprečno 1 for. 65 nvč, do 2 for. 85 nvč., a kopaju se uz nadnicu, i to neposredno prije same presađuje biljka Pokusno pravljenje jama, odnosno i u proljeće prije presađuje uz pogodbu (accord), pokazalo se je neshodnim i to već s obzirom na to, da takav rad zahtjeva neprekidni nadzor 1 kontrolu radnika, pošto se te jame usljed kamenoga tla ne mogu kopati u nikojem pravilnom spoju ni u stalnih razmacih, već samo onako kako to u prvom redu dopuštaju obstojeće već uvaline i ine ilovačom izpunjene pukotine u pećinama. Treći bi posao onda bio, dobava i prinos kulturne zemlje do napred spomenutih jama. Samo riedko kada biti će do statna za sadnju i učvršćenje presadnica ona ilovasta zemlja, koja se dobiva već i kod samoga izkapanja jama. A kada se |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 294 — uz to pri tom odstrani i sve za sadnju nesposobno istodobno izkopano kamenje i grumenje, preostati će u pravilu jedva samo još koja šaka zemlje, pak se s toga valja pobrinuti, za dobavu potrebne kulturne zemlje sa drugih zgodnih mjesta, po bližjim ponikvama, jamama i dolinama, a nalazećim se po mogućnosti unutar same kulturne površine ili bar u njezinoj neposrednoj blizini Zemlju tu kopaju takodjer samo mužkarci, dočim ju onda dalje do samih jama raznašaju djeca, i to u posebnim priručnim košaricama, koje po tamošnjem običaju nose Ba svitkom na glavi. Samu sadnju biljka obavljaju onda žene. Nepristupnost odnosnih kulturnih površina, onemogućuje u pravilu privoz te zemlje u većoj mjeri. Prema samomu napredku posla oko sadnje, odabiraju se prema potrebi jame za dobavu, odnosno izkapanje te kulturne zemlje. U pogledu samoga privoza presadnica, valja još jednom iztaknuti, da se takove, za koliko su potrebne za nasade na krasu u Kranjskoj, danas isključivo uzgajaju samo u c. i kr. državnom biljevištu i rasadnjaku u Gradiši kod Ljubljane i to pod nadzorom samoga c. i kr zemaljskoga šumarskoga nadzornika. Razsadnjak taj, koji je, kako smo se to i sami imali prilike već opetovano osvjedočiti, baš uzorno uredjen, zaprema sveukupno 3*2281 ha površine, od koje površine ipak samo 1´3272 ha a na onih 54 tabla odpada, koje i u istinu služe uzgoju presadnica. Izdano je iz tog vrta, samo u razdobju od g. 1891. do uključivo 1898., ukupno .51,006.540 komada četinjavih i 894.300 komada listnatih ili sveukupno 51,900.840 komada presadnica. Za samo novopošumljenje na kranjskom krasu potrošeno je od tuda 14,820.270 komada biljka, i to lih Četinjača. U ime odštete za vadjenje i omatanje, kao i za privoz do na kolodvor južne željeznice u Ljubljani, plaća se danas po 1000 komada biljka kojih 40 nvč. Presadnice se omataju za transport u vlažnu mahovinu, a odpremaju se u posebnim u |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 295 to ime iz letava priredjenim sanducima. Odprema željeznicom, i to brzovozom od Ljubljane dalje do u blizinu pojedinih kultura, sliedi po c. i kr. povlaštenoj južnoj željeznici, s obzirom na veliku važnost toga novopošumljivanja krasa po obće blagostanje, bezplatno. Od onoga mjesta, gdje se biljke po željeznici iztovaruju, raznašaju se iste onda na lice mjesta kulture, u koliko se razmjerno veliki sanduci u cielosti ne bi mogli kolima ili inače dalje raznašati, u košarama po partijama.. Izpražnjeni se sanduci onda obično još isti dan i opet povraćaju do bližnje željezničke postaje, od kuda ih željeznica odmah, i to opet bezplatno, odveze natrag u Ljubljanu. Tako se isti sanduci na taj način mogu u jednoj sezoni sadnje i po više puta upotrebiti, a prištedjuju se tim i mnogi troškovi oko zamatanja i odprema biljka. Što se troškova same sadnje u pravom smislu rieči tiče, to su odnosne radnje odgovarajuće mjestnim odnošajima, kako je jur i prije već naglašeno, na krasu dašto znatno skuplje od sličnih radnja po drugim mjestima. Jedna žena bo može popoprečno na dan t. j . uz jedanajst do dvanajstsatni rad, tek 280 — 360 komada biljka, odnosno jama zasaditi. U ime nadnice dobiva za taj posao po 50 novč. Prema tome bi dakle pravi troškovi sadnje iznašali pro mile 1 for. 40 nvč. do 1 for. 80 nvč. Veći se poprečni dnevni uspjeh neda na krasu postići; usprkos ove niske nadnice i spretnosti nadničarka. Svako dalnje pospješenje te poprečne količine radnje, bilo bi uz to svakako na uštrb kakvoće posla. Sam se posao tih žena pako sastoji iz sliedećih radnja: prvo da posebnom motičicom prije svega očiste jamu od kamena i rulje, zatim da po mogućnosti dno jame pokriju sa okrenutim komadom busena (celine), koji uz to moraju i motikom dobro o tle pritisnuti, Na to se onda jama izpuni onom kulturnom zemljom, što ju djeca prinašaju u košarama, a tek u ovu se onda zemlju zasade uz osobiti oprez i pomnju biljke, i to tako. da se biljke, koje su već prije toga bile nakvašene u posebnoj žitkoj kaši, pri |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 296 ~ redjenoj iz gnojnice i fine zemlje, najprije svojim korjenjem u jami primjereno razmjeste, zatim kulturnom zemljom pokriju, i onda po malo rukom tako dugo pritiskuju, dok nepokazuju prirodni položaj i stalnost, a napokon se kulturna zemlja onda još pokrije od zgora i sa njekoliko kamena, koji imadu biljku zaštićivati od štetnoga uticaja bore. Na ovaj dosta naporni način obavlja se u Kranjskoj na krasu sada ta sadnja već kroz više decenija, i to sve po domaćim ljudima iz okolišnih mjesta, kojima je time dana i i prilika ne samo primjerenoj zaslužbi već i tomu, da upoznavajuć se sa potežkoćama toga novonašumljivanja, nauče ljudi tako cieniti i samu korist tih radnja. Sto se konačno još i troškova sveukupne uprave oko tih radnja tiče, to takovi dakako sada prema samom napredovanju i obsegu rastu, a uz to nastaju od godine na godinu i raznovrstni više administrativni novi troškovi, koji se dakako u koliko se odnose na čitavo to poduzeće ne smiju na teret pojedinih godimice izvedenih kultura zaračunavati. Uz to valja pri tom uzeti na um i to, da dok su ukupni popriečni troškovi za presađuju 1000 komada biljka, u razdobju od g. 1876—1880. iznašali jošte 8 for. 34 nvč., da su takovi u razdobju od 1881—1885. godine bili ipak već spali na 4 for. 51 nvč. Uspjeh, koji se u prvom redu imade pripisati samo medjutim prosliedivšem izvježbanju radnika, kao i razmjernom Umanjenju troškova oko ogradjivanja nasada prema rastućim površinam. A što se napose u posliednje doba, naime u razdobju od g. 1891—1898. izvedenih kultura tiče, to je u to doba ukupno na novo zasadjena površina od 795*58 ha, dočim su istodobno na površini od 1003"72 ha izvedeni nuždni popravci a potrošeno je za to 12,299,270 komad´a crnogoričnih presadnica i 251 kg. sjemana. Trošak izdan u to ime, iznosio je ukupno 83.579 for. 21 nvč. — Iznašao je dakle popriečni trošak po hiljadu komada biljka 3 for. 60 nvč. do 5 for. 06 uvč. — |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 297 — Godine 1899. napokon zasadjena je bud posve iz nova, bud samo popravljena u starijih branjevina površina od 454 ha ili 788 rali. A zasadjeno je na toj površini 2,506.300 komada presadnica crnoga bora, 48.000 komada jela i 16.000 komada hrastida, osim toga posijano je još i 200 kg. jelvinog sjemena, a sveukupni troškovi tih sadnja iznašali su 12.957 forinti. Usprkos sve pomnje i brižne radnje, iznaša postotak onih zasadjenih biljka na krasu, koje ved prve godine bud s kojih razloga propadnu, pak koje se s toga onda no vimi izmjeniti moraju, ipak još uvjek 40 do 50 postotaka, i to sve bez obzira na one kulture, koje bi možda vrh toga bile još i požarom nastradale, pa koje se naravno takodjer opet i te obično skroz na novo izvesti moraju Potrebno je pako kod novosadnje, kako već prema položitosti i vrstnodi tla, po 10 do 15.000 komada pojedince u jame zasadjenih biljka na hektar ; pa to, s obzirom na biljke crnoga bora, koje pri tom i onako u prvomu redu u obzir dolaze, kao ni s obzirom na vladajude ođnošaje tla i podnebja na krasu, nije polag dosadašnjega izkustva nipošto pretjerani broj. Uspjelom se kulturom na krasu može stanovita površina tek onda smatrati, kada je na njoj nakon opetovano izvedenih popravaka, konačno ipak bar 80 postotaka za dalnji rast sposobnih biljka preostalo. Presadnice, ključeci kao i stromlje (tj. j . starije ved presadnice) od listača, ved se od g. 1886. ovamo ne upotrebljuju kod novopošumljivanja na kranjskom krasu -— pošto bje iskustvom utvrdjena neshodnost takovih sadnja. Od sadjenicaključeca propao je ved prve godine toliki dio, da su u obde samo pojedine njih odoljele uplivu ljetne suše i bore. Uz to listače dok su još mlade u obde ništa ne doprinašaju ni k poboljšanju tla, u koliko ved i bura odpalo lišde odmah raznosi, pak su onda i u to ime učinjeni izdatci, bili većim dielom skroz nerazmjerni prema polučenom uspjehu. Sadnja 23 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 298 — stromlja pako, odnosno i sadnja pojedinih jur starijih Hstača kod popravljanja praznina u starijim branjevinama, preskupa je, pak se je obzirom na to mogla u obde samo u vrlo ogra ničenim mjerama upotrebljavati. U ostalom se pako i po kranjskom krasu u pojedinim starijim branjevinama od crnoga bora, pojavljaju već i po pri rodi samoj opet novi izdanci i samoći pojedinih vrsti listača, čim im samo primjereno odrasli borovi uzmognu jednom pružati nuždnu zaštitu. Izkustvom je nadalje utvrdjeno i to, da se kod novopo šumljenja kraških goljetih u Kranjskoj, u velikom, isklju čivo samo uporaba crno ga bora preporučuje, i to ne samo za to, što je on jedini kadar uspješno odoljevati ta mošnjim vremenim nepogodama, ved i zato, sto baš crni bor najbolje tlo zaštićuje i popravlja. Crni je bor drvo, za koje je jur dokazano, da je sposobno, da tamošnje goljeti — već i za 15—20 godina posije zasa djenja, množtvom odpalih četinja na toliko može popraviti, da se onda već i k podsadjivanju drugih plemenitijih zastor podnaša jućih vrstih drveća kraške flore pristupiti može. Po još preos talim od prije jelovim i bukovim šumama na kranjskom krasu možemo takodjer zaključiti, da će se tako napokon ipak i ko načni cilj sadanjih radnja oko tog novog našumljenja, svoje jedobno i u podpunoj mjeri i polučiti. Ostati će dakle i usprkos toga, da će se pojedine smreke, bieli bori, kao što i hrastići, jaseni, grabrovi, javori, briesti i t. d. moći i nadalje amo tamo uspješno upotrebljavati, kod nasadjivanja kao i popunjivanja odnosnih površina svakako i za buduće za te kraške šume samo jela i bukva vladajuće vrsti drva A pruža nam za tu tvrdnju već i sama priroda najbolje dokaze. Pokušaje u veliko s drugimi vrstmi drveća, ne bismo dakle ni za buduće preporučali. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 299 — Sustavne radnje oko novopošumljivanja i zagajenja kraških goljetih u Kranjskoj, temelje se sada na ustanovama zakona od 9. ožujka 1885. o zsgajenju krasa u vojvodini Kranjskoj. (L. G. B. N. 12.) U smislu ovogo zakona, spada provedba odnosnih radnja, u djelokrug posebnoga zemaljskoga povjerenstva za pošumljenje krasa. (Aufforstungs Commissions fiir das Karstgebiet des Herzogthums Krain.) Ovo je povjerenstvo sastavljeno od deset lica. Predsjednika imenuje c. i kr. ministar poljoprivrede. Članovi jesu: jedan zastupnik zemaljke vlade, po jedan zastupnik interesenta u području političkih kotara Postojna i Loitsch, zatim c. kr. zemaljski šumarski nadzornik, jedan izaslanik zemaljskoga odbora i četiri pouzdanika izabrana izmedju načelnika onih obćina, što spadaju u područje napred spomenutih političkih kotara. Povjerenstvo to imade medju inimi i tu zadadu, da pronađje i opredieli pojedine zemljištne čestice, kao i sam red, po kojemu se iste imadu zagajiti, odnosno i na novo pošumiti. Na tom je temelju povjerenstvo do sada u to ime izlučilo, u području kotara postojnskog oko 16.000 ha krasa za novo pošumljenje. Kod ovoga se je izlučivanja u prvom redu uzeo obzir na jur skroz ogoljele, te ved tako rekuć bezvriedne pašnjake, koji danas već skoro nikoji prihod ne pružaju. Preostali dio odnosnih pašnjaka u području spomenutog kotara, koji još i sada bar njeki prihod odbacuje, (u površini od 14.456 ha) ostavljen je medjutim još i dalje žiteljstvu u svrhe marvogojstvene na pašničku uporabu. Na spomenutom se zakonu nadalje osniva i jur g. 1887. osnovana posebna »zaklada za pokriče tekučih troškova oko novopošumljivanja krasa u Kranjskoj«, s kojom takodjer gori rečeno povjerenstvo upravlja. U ovu je zakladu unišlo već u desetgodištu t. j . od g. 1887—1897. ukupno 103.315 for. 76 nvč., a potrošeno bje istodobno 96.065 for. Prihod te zaklade sastoji u glavnom iz svakgodišnjeg državnog doprinosa (od g. 1877—1897. ukpno 63.9000 for.), iz |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 300 — zemaljskog prinosa (od g. 1887—1897. ukupno 18,500 for.,) prinosa pojedinih interesenta, a u prvom redu c. i kr. južne željeznice (13.579 for.) kao i medjutimnih kamata ter prihoda, na temelju napred spomenutoga zakona u korist te zaklade dosudjenih i ubranih globa i šumskih odšteta (ukupno od 1887.—1897. godine 7326 for. 75V2 nvc.) Sveukupni izdatak te zaklade za spomenuto desetgodišnje razdobje od god. 1887—1897. iznosio je kako je jur rečeno 96.065 for. l´/^ nvČ., od koje svote na troškove novopušum- Ijenja iznos od 66.929 for. 25´/^ nvč. odpada. Na troškove oko ograda odpada 7911 for. 80 nvč., a za nabavu raznih zemljišta izdano je 1319 for. 80 nvč., dočim je ostatak izdan za upravne, čuvarske, povjerenstvene i ine tomu slične poslove. Za godinu 1898. izdano je u isto ime na račun te zaklade ukupno 19.970 for. i to 14.642 for. za nove nasade (106´36 ha) i popravke u starijim branjevinama (270"34 ha) za ograde 994 for., za nabavu zemljišta 500 for., za kataster 200 for. za povjerenstvene troškove 800 for., za čuvanje i nadzor 2060 for., za razne nagrade 674 for, napokon na račun inih manjih izdataka 100 forinti. Ovdje nam preostaje napokon spomenuti još i to, da kao što u obće svaka dobra stvar, tako i zagajenje krasa, kao što kod nas tako i u Kranjskoj, žali bože takodjer nailazi na razne zaprieke, protivštine i potežkode u obće. Glavni neprijatelji t. j . ljudi i stoka odbijaju se priličnim uspjehom, strogim nadzorom kao i ogradami izvedenimi na poznati način naokolo svih novosada i branjevina. Obrana od inih neprijatelja ipak, kao i sredstva koja se moraju poduzimati, da se za vremena predusretne većim odštetam, zahtjevaju ne samo trajno nadziranje pojedinih kulturnih objekata, nu i troškovi za to bivaju uz to od godine na godinu sve to veći. A uza sve to se ipak takove oštete, naročito u koliko se odnose na oštećivanja po zareznicima i raznim poznatim elementarnim nepogodama, a navlastito i požaru, ne mogu nigda posvema ni preprečiti, pak se s toga već i s tih razloga ne može nikada ni na sigurni redoviti tečaj i napredovanje odnosnih radnja računati. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 301 — Od kulturno štetnih zareznika, koji znatno uplivaju na potrebu opetovanog izpravljanja nasada, valja u prvom redu spomenuti grčice od hrušteva. Njih imade najviše, a i najštetnije su baš na krasu. Osim toga spomena su vriedne još i gusjenice od borovog zavijaČa i borovoga p r e 1 c a. Prve se pojavljuju doduše obično samo sporadički, i to obično samo u pet do dvanajstgodišnjim kulturama, pak se zate i svake godine pomno tamane. Posliednji t- j . borovi prelci pojaviše se u većoj mjeri god. 1896—97. u Vipavi, i to u jednoj osamnajstgodišnjoj kulturi´; nu i tuj su odmah velikom pomnjom preduzete sve nuždne mjere, da se dalnje razprostranjenje istih zaprieči. Zimi g. 1895—96. uništio je opet sniegolom do 4 ha veliku dvanajstgodišnju kultururu iznad poznate Postonjske špilje — kao i O´IO ha. površine u devetgodišnjoj branjevini »Selce«. Najviše stradaju medjutim presadnice ipak od ljetne suše a zimi od bure. Pak zato baš i te oštete najviše popravaka u dotičnim nasadima prouzročuju. Požar uništio je od. 1887. do konca g. 1897. na 1:^ čestica ukupno do 17-91 ha. takovih branjevina, koje su se sve morale onda opet manje više skroz na novo zasadjivati. Sedam tih požara nastalo je od izbačenih iskra po željezničkim parostrojevima, dočim se za ostalih šest slučajeva nije uzrok postanka mogao ustanoviti. Željeznica platila je za to u ime odštete 664 for. 82 nvč. u zakladu za novo našumljenje. Za prepriečiti takove požare u buduće, podignuti su sada na svim izvrgnutim mjestima duž željezničke pruge, isto onakove suho zidine, kao što služe za obranu tih branjevina od stoke. Sveukupna površina u Kranjskoj od g. 1876. ovamo izvedenih novo-nasada na krasu, zapremala je koncem g. 1899. nešto preko 17G0 ha. Za pošumljejenje te površine upotrebljeno je sveukupno 25,000.000 komada presadnica od crnoga bora, jele, smreke i hrasta. Predmnjevajući pako, da će se taj posao i u buduće istim načinom nastavljati t. j . predmnjevajući da će se i za buduće |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 302 — svake godine popriečno 150—200 ha tih goljeti posumljivati, mogao bi se đake po mnienju g. GoUa — čitav taj posao u Kranjskoj već za kojih 25—30 godina povema kraju privesti. Prije se pako taj velevažni i obde koristni posao ne bi dao ni uz najbolju volju — ne gledec na pitanje troska — vee ni zato obaviti i dovršiti, jer se tomu protivljuje i sam broj u to ime razpoloživih radnih sila. Radnici ti već i danas,| usprkos shodna podielenja pojedinih kulturnih površina, moraju cesto i po dva sata daleki put prevaliti, dok dodju na mjesto same radnje. Strani radnici pako ili kažnjenici, koji bi pri tom poslu i onako mogli naći jedva kroz 4—5 tjedana zarade, niti bi bili jeftiniji, a jedva i bolji za taj posao od siromašnih domaćih žitelja, kojim se uz to u tim svakogodišnjim kulturama pruža i liepa sgoda zaslužbi. S druge strane povećali bi se, umnoženjem novonasada i mjesta radnje, dakako znatno i poslovi nadzora i uprave, za koje do sada za to ime razpoložive sile, kao ni redovita novčana sredstva, takodjer ne bi ni iz daleka više dosizala. A to bi i opet zahtjevalo odmah novu reorganizrciju čitavoga šumarskoga nadzora. Istina je doduše, da će to morati prije ili kasnije i ovako i onako uzsliediti, nu to će uzsliediti onda ipak samo postepeno, pa će tim podjedno preostati i upravi dovoljno vremena, za toli nuždni odgoj dotičnih organa. Isto tako bi se pospješenjem odnosnih radnja morao naravno i sam dosadanji uzgoj presadnica oko novo pošumljenja skroz preinačiti. Naročito valjalo bi se pobrinuti i za uzgoj većega broja jelovih presadnica, potrebnih za svakgodišnje pretvorbe starijih borovih kultura u mješovite jelove sastojine. A sve bi se te zapreke morale uz to svladati u kratkom razdoblju — od tek njekoliko godina. Al uz to će svakako i za buduće morati na krasu i glede samoga t. zv. radničkog pitanja, ostati mjerodavno to, da se u prvom redu kod tih radnja i tamošnjem siromašnom žiteljstvu osjegura stanovita zaslužba i privreda. Tim se bo podjedno sadanje poko |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 303 — lenje istoga, na neki način baš i odšteduje za sve ono, što mu se sada oduzimlje ograničenjem slobodnoga uživanja posjeda — u korist potomstva i u interesu obcega blagostanja. Liepi uspjesi napokon, koji su već i dosadašnjimi radnjama na tom polju postigouti, naročito po branjevinama na vrbovima oko Divače, Sv. Petra i Postojne u Kranjskoj, koje ne samo da proredjivanjem već i prihode na drvu odbacuju, nu koje uz to i znatno k umanjenu toli štetnih upliva bore u dotičnih krajevih doprinašaju, najbolji su nam dokaz, od kolike će biti neprocjenive vriednosti već i u najbližje doba po buduće obće blagostanje tih krajeva, baš takove šumsko-kulturne radnje. Sve nam ovo pokazuje podjedno i veliku »obću važuost šuma«, po svaku zemlju i svaki narod. F. Ž. K. Putne pristojbe činovnika imovnih obćina XI. dnevnog razreda, služfaujućih na šumarijama. Na temelju radostne pojave što su sretniji dani za činovnike imovnih obćina posliednjeg decenija nastupili, te obzirom na mnoge hvale vriedne postojeće visoke naredbe, koje jasno i točno odredjuju, koje putne pristojbe činovnikom imovnih obćina pripadaju, ne bi se ni u uživanju gornjih pristojaba trebalo sumnjati, jer bi to točno odmjereno moralo biti. No držim, da nisam sam, već da više štovanih mladjih kolega ima, koje gornje pitanje zanima, a rekao bih da ima opravdane sumnje, da smo u uživanju naslovnih pristojaba donekle prikraćeni. O tom me uvjerava i okolnost, što se je nedavno jedan mladji kolega gradiške imovne obćine na mene obratio, da ga 0 gornjim pristojbama kod petrovaradinske imovne obćine izviestim. |