DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 287 —


Kada se sada ovi ukupni troškovi odbiju od primljene
zakupnine, dobije se 445.376 K. -— 311.480 = 133.796 K. čistog
dohodka i k tome još 2025 jutara badava zasađjene šume ili
po jutru 42 K. čistog dohodka.


Pribrojimo li ukupnom čistom dohodku od 133.796 K.


+ 80.000 K. još na dugu stojeće zakupnine, iznašao bi čisti dohodak
dosada okruglo uzev 200.000 K.
A. cielu ovu silnu korist imade imovna obdina petrovaradinska
zahvaliti svome neumornome činovniku sadanjem šumarniku
g. Barišidu, koji nije požalio ni truda ni mara, samo
da imovnoj obćini što veče koristi prinese. (Doista si je g.
šumarnik Barišid stekao uvedenjem šumsko-poljskoga gospodarstva
u području imovne obćine petrovaradinske vanrednih
zasluga, jer kad se uzme obzir osobita važnost ovakvoga gospodarsta
ne samo po blagajnu imovne obćine, već i po čitavo
narodno gospodarstvo — ta koliki ljudi nadjoše kod toga privrede
i poboljšaše svoje materijalno stanje — zaslužuje ovo
njegovo nastojanje osobito priznanje. Sliedili ga u tom gdje
je zgode i drugi. UredniČtvo.)
Napredak radnja oko sustavnog pošumljivanja
kraških goljeti u Kranjskoj.


Mottto: »Ohne AValđ keine Knltur —
Ohne Kultur keiii \Valđ.« —


Nije tomu još davno, kada je t. zv. »šumarsko pitanje
« 0 pošumljenju i zagajenju goljeti na Krasu, bilo tako
rekuć stalna točka dnevnoga reda, malo ne svih stručnih časopisa
Austro-Ungarije. Danas medjutim toga više ne ima,
ono je jur podpuno riešeno. Hvala dosljednom i napornomu
radu odnosnih šumskih uprava, to se je »krasko pitanje«,
sada prometnulo lih u pitanje novca i vremena. To jest
dalnje je riešenje istoga ovisno manje više samo još o koli čini,
odnosnim vladama u to ime godimice na raz