DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 324 — glodavaca, a polovicom namještenika. Predsjednika imenuje ministar unutarnjih posala, a zamjenika predsjedniku izabire upravno vieće iz svoje sredine. U svakom političkom kotaru ustraja se bar jedan lokalni savez, koji obavlja poslove, što ih označuje uprava. Lokalni savezi šalju i svoje zastupnike u glavnu skupštinu. Osigurati se može i kod privatnog osigurateljnog družtva ili privatne mirovinske zaklade, ako ministar za unutarnje poslove ove priznade zamjenicima zavoda. Nitko nije ovlašten, da te ustanove promjeni na štetu namještenika, a takove ustanove u ugovorima nemaju nikakovih pravnih posljedica. Zakon će stupiti u kriepost godinu dana nakon što bude proglašen". Bude li ova zakonska osnova ovako prihvaćena, izpunit će jedna od znatnih praznina u socialnom zakonodavstvu, a od osobite važnosti bit će taj zakon i za privatne šumarske činovnike, kojih baš u Austriji — jer je privatni šumski posjed vrlo velik — vrlo mnogo ima. Po našem sudu koristit će taj zakon ne samo takovim privatnim činovnicima već i samim službodavcima, jer će se i najbolji činovnici htjeti posvetit privatnoj službi, kad znadu, da im je budućnost osjegurana, dočim su se do sele većinom takovih služba klonili. Da li je Slbirija vrlo šumoTita Ili ne, nisu o tom ni sami njezini gospodari Eusi na čistu, što najbolje zasvjedočava predavanje g. Freidin a držano u petrogradskom šumarskom družtvu ovoga proljeća Dok jedni tvrde da je Sibirija vrlo šumovita i većinom obrasla prekrasnimi šumami, drugi vele — naročito graditelji sibirske željeznice — da je to pusta zemlja bez šuma. Jedna i druga tvrdnja nije izpravna. Ima doista vrlo pustih predjela, gdje na daleko i široko šuma ne ima, naročito na jugu; nu mjestimično ogromni su predjeli obrasli šumom. Ipak te šume nisu osobite kakvoće. Kao razlog tomu navadja za taj, što je klima sjeverne Sibirije i za rast šumskoga drveća nepovoljna. Uslied silne studeni većinom je zemlja tekom godine smrznuta, pa je stoga drveće dosta kržljavo a bura i silni snieg množinu drveća polomi i ošteti. Sibirske šume većinom su — zbog hladnog podneblja — crnogorica i to rastu tamo: jele, smreke, ariževi, borovi i limbe. Listača vrlo je malo; zastupane su samo: breza i jasika. Od naseljenika strada ponajviše ariž, jer raste na najboljoj zemlji sposobnoj donekle i za druge vrsti kulture, pa se takove šume sieku a tlo krči. Mnogi stoga drže, da će ariža u Sibiru nestati. — Izgradnjom nove sibirske pruge postati će čitava Sibirija bolje pristupnom, pa ne ima sumnje, da će se za nekoliko godina i o sibirskim šumama više doznati. Zašto llš(5e na jesen pocrveni nije još podpunoma riešeno pitanje. Donekle je to pitanje riešio Englez 0 v e r t o n iztraživanjem ta |