DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 319 pošteđjeno gospodarstvo onih država i žemlja, koje su glavni konsumenti našega drva. Mnogi pako drvotržci, naročito neki naši, drže glavnim uzrokom previsoke procjene, s kojih su mnoge naše dražbe bez natjecatelja ostale. Oni vele, ne samo da su ciene hrastovoj dužici osobito povoljne, kako već dugo bile nisu, već da su se i hrastovi trupci dobro prodavali i da se je gotovo sve prodalo što je u toj robi proizvedeno. U dokaz toj posliednjoj tvrdnji objelodanjen je u gore spomenutom njemačkom organu drvotržaca u broju od 12. prošlog mjeseca potanki izkaz hrastovih trupaca proizvedenih i prodanih u našim slavonskim hrasticima u radnoj kampanji 1900 /I. U tom se izkazu veli da je hrastove trupce izradjene na sječinama u šumama krajiške investieionalne zaklade, držav. šumskoga erara, krajiških imov. obćina u ukupnom iznosu od 17.400 m´ i 5000 m´ izradjenih u šumama vlastelinstva Kutjevo (šuma već prije kupljena a sad izradjena) kupila riečka vjeresijska banka. Osim toga kupile su tvrdke: Povischil i Raiser 2000 m^ ; Edmund Hofmann i drug 1500 m´; A. Lamarche 1200 m´; S. Yorgang i sin 1600 m3; Grassl, Sehenk i drug 3800 m´^; Green i Heven 1800 m^; Conrad Miiller 1500 m´´; Mohr i drug i000 m>´; F. Fritz MviUer 800 m´ i razni drugi 500 m´. Prema tomu da je akupno prodano 38100 m´ trupaca. Za sada da je od ovogodišnje izradbe preostalo samo neprodanih trupaca jedna manja partija od kojih 400 m´ spadajućih gosp. L. pl- Blasichu u Sisku, nu i ta da će skorih dana prodati. Osim toga moralo bi se još u obzir uzeti što je u Hrvatskoj, Ugarskoj, Rumunjskoj i t. d. proizvedeno i jur prodano, nadalje što su vlastnici pilana, koji su već na više godina unapried šume kupili i sad ih izradjuju, do sele izradili i prodali, kao što su pilane: Gutmann, Kraft i Tiikorj, Soeiete d´ Im portation de Chene i drugi, a sve to ovdje u obzir uzeto nije. Prem još nije nastupila saizona za prodaju hrastika spomenut možemo samo jednu dosta veliku takovu prodaju, koja je nešto originalno oglašena. Vlastelinstvo naime vukovarsko prodaje na površini od 371 kat. ral 49520 stabala hrastovih, lipovih, briestovih i grabovih nu ne veli kolika mi je kubatura već samo kaže da su to sve stabla stara 95 godina. Različite viesti. 0 lovačkom kongresu (JagdtagO u Beču. Polag našeg obećanja donosimo potanje viesti o tom kongresu, koji je toli brojno posjećen bio. Učestnike pozdravio je carski savjetnik Huber , predsjednik bečkog lovačkog kluba. Predsjednikom kongresa izabran je jednoglasno knez Karlo Auersperg . Odposlan je po tom odmah poklonstveni telegram Njegovom Veličanstvu. Od Prejasnog nadvojvode Franje Ferdinanda |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 320 — stigao je pozdravni telegram kongresu u kojem se izriću simpatije nastojanju kongresa. Razprava počela je referatom šum. savjetnika Hittl a o narodno-gospodarstvenoj važnosti lova. Referent dokazuje brojkami da lov donosi narodnom gospodarstvu u Austriji svotu od 32 milijuna pa da valja lovstvo, uz obzir na gospodarstvo i šumarstvo, njegovati a ne zatrieti. Dr. E. Plutza r stavio je više predloga obzirom na razne zakonske ustanove tičuće se lova, koji se predloži ustupaju posebnom odboru, bum. savjetnik prof. Wan g naglašuje da se lov ne ima smatrati samo športom, pa da se stoga lov u zaštitu uzeti mora. Kod treće točke glede „zaštite divljači" govorio je šum. upravitelj L. Hradeck j i zagovarao za Austriju jedinstvene lovačke propise i lovostaju sličnu onoj u Ugarskoj. Dr. Rigle r osobito se zauzeo za srne. Osobito je važna bila za lovce daljna točka koja se je razpraviti imala, naime pitanje o lovnih šteta i odšteta. Izvjestitelj šumarnik M. Herdliczk a zastupa mnienje, da se svaka prava šteta ima naknaditi ali ne da budu oštećeni mogli kod tog praviti »posao". Šumarnik Weis s sjetio se lovačkog osoblja i zagovara, da se isto u starosti obezbiedi, dočim je lovac i tvorničar Den k predložio, da se osnuje „Savez austrijskih lovačkih interesenata" i da se odmah izabere posebni odbor sastojeći se iz zastupnika za svaku krunovinu, koji će taj zaključak ostvariti. Nakon obavljenog izbora zaključen je ovaj sastanak lovaca, pa pozdraviv predsjednika učestnici se razidjoše. Velike geodetske rježbe slušača kr. šumarske akademije zagrebačke obdržavao je ove godine g. prof. V. Hlavink a u Podsusedu. Ove vježbe počele su 16. pr. mj. i trajale 14 dana. Vježbama prisustvovali su slušači II. godine, jer se polag naučne osnove geodezija istom u III. i IV. semestru predaje. Ovim je vježbam prisustvovao i asistent za geodeziju g. inžinirski pristav J. pl. Filipović. Naučnom putovanju slušača kr. ug. šumarske akademije Šćarničke, na koje će učestnici pod vodstvom profesora šumarstva krenuti početkom lipnja, bit će svrha, kako smo s pouzdane strane ubaviešteni, upoznati prilike naših slavonskih šuma, šuma gor. Krajine i pošumljivanja našega gologa primorskoga Krasa. Prošav glasovite slavonske šume zaustavit će se izletnici na daljnjem putu i u Zagrebu a tom će prilikom svakako posjetiti naš „Šumarski dom" i u njem smješteni muzej a dakako — prem još dosele službena ubaviest stigla nije — i kr. šumarsku akademiju kao i ine druge znamenitosti zagrebačke, a po tom nastaviti put u gor. Krajinu pa posjetiti čarna Plitvička jezera, Otočac, Senj a preko Rieke i Gorskog Kotara vratit se natrag kući. Cienjene izletnike i sustručare iz posestrime nam kraljevine Ugarske, koji će na tom putu imati zgode da prouče naše vrlo različite i zanimive šumarske prilike, pozdravljamo srdačnim: „Dobro nam došli". |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 321 — Stručni sastanci i razprave šuniai*a imov. obćiue ogulinske. Ponajviše nastojanjem g. šumarnika — upravitelja imov. obćine ogulinske S. Mocnaja odlužili su šumari iste imov. obeine od vremena do vremena sastati se na raznim mjestima imovinskoga područja i na takovim sastancima viećati o raznim pitanjima i predlozima pojedinih učestnika smjerajućima na unapredjenje gospodarstva svoje imov. obćine. 0 toku razprava vode se zapisnici iz kojih se može viditi o čem se je sve razpravljalo i kakovi su zaključci stvoreni. Prvi takov stručni sastanak i razprava obdržavala dne 15. travnja u Plaškom te je u svem razprav- Ijeno 20 pitanja i predloga. Mnogo od ovih zaključaka bit će mjerodavni za jednoličnu i svrsi shodnu upravu šumarija, odnosno oslon za uredovanje gospodarstvenoga ureda kao centralu imov. obćinske uprave ove imov. obćine, a glede zaključaka koji prelaze vlastitu kompetenciju, zatražit će se u vis. kr. zem. vlade kao vrhovne nadzorne oblasti dozvola da se provesti mogu. Pošto nam je dobrohotno prepis zapisnika zadnjega sastanka dostavljen, mi ćemo se na pojedine zaključke istoga u sliedećem broju našega lista osvrnuti, a sad samo možemo reći, da ovo nastojanje gg. šumarskih stručnjaka imov. obćine ogulinske hvalevriedno i vriedno da se i drugi u to ugledaju. Ovogodišnja šumarska ekskurzija slušača kr. šumarske akademije zagrebačke poduzet će se — nakon što bude stiglo odobrenje odnosnih predloga po kr. zemalj. vladi — u slavonske lugove i slavonske brdske šume. Pošto su slušači šumarstva koncem listopada prošle godine posjetili naše kraške šume i tako upoznali naš obrasli i goli Kras, imat će zgode na ovom nakanjenom putovanju upoznat skroz različite prilike slavonskih šuma Ovo će poučno putovanje trajati osam dana, a učestvovat će slušači II. i III. godine pod vodstvom više profesora. Nakon obavljenog putovanja mi ćemo naše cienjeno čitateljstvo o tečaju putovanja sa stručnoga gledišta izviestiti, kao što smo izviestili i o posliednjem putovanju po gor. Krajini i Hrv. Primorju. 0 pomladjiranju hrasta u Češkoj. U 15. broju lista „ Oester- Porst und Jagd-Zeitung" raspravlja se u uvodnom članku o uzrocima, zbog kojih su se reći bi izjalovila nastojanja čeških šumara, da se tamo uzgoje čiste hrastove Sume ili da se uzgoje mješovite sastojine hrasta i smreke ili hrasta i bora. Već od 50 godina u nazad uzgajaju oni u tu svrhu hrastove sadjenice u raznim šumskim vrtovima, iz kojih se presadjuju. sa velikim troškom na mjesta, gdje ih tko dalje uzgajati hoće. Danas se već opaža, da su sve te žrtve na trudu, novcu i vremenu uzaludne, jer se je većina tih sadjenica vani posušilo, a što´ je ostalo, takodjer je kržljavo. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 322 — Uzrok je tomu taj, što kad se vade te hrastove sadjenice iz šumskoga vrta, mora se prerezati glavna žila srčanica, koju hrast već prve godine duboko potjera, da mu u dubljim slojevima traži vlage, a njegovu je službu moralo preuzeti nuzgredno žilje, koje se tik pod površinom zemlje nalazi. Dobro ono hrani biljku, dok je zemlja na površini vlažna, ali u suhim mjesecima ne može ono zamjenit žile srčanice, a biljka mora da zahiri ili i pogine. Zato pisac članka preporuča svim šumoposjednicima, koji su voljni hrast uzgajati, mnogo bolji a i jeftiniji način, a to je sadnjom žira. Da bude uspjeh što sjegurniji, neka se pusti žir da u piesku proklije — najbolje je zemlju na uskim gredama u vrtu dobro pieskom izpremješati — a onda se neka na obradjenu površinu zasadi. 0 osjegiiranju mirovine privatnim činovnicima u Austriji počelo se je sada ozbiljno raditi, te je nade da će davne želje i nastojanje privatnih činovnika ipak jednoć biti okrunjeno nekim uspjehom. 0 tom piše naš domaći dnevnik , Obzor" sliedeće: Austrijska vlada predložila je zastupničkoj kući zakonsku osnovu o osiguranju mirovine privatnih činovnika. Prema osnovi podpada pod ustanovu svaki onaj, koji se nalazi u privatnoj službi uz mjesečnu ili godišnju plaću, ako je navršio 18. godinu i ako mu godišnja plaća iznaša najmanje GOO kruna, nadalje svi javni namještenici, ako nemaju pravo na mirovinu, izuzev ipak dvorske službenike i one, koji su namj ešteni kod države ili kojeg državnog zavoda. Izuzeti su muškarci i žene koji istom nakon što su navršili 50. odnosno 40. godinu života stupaju u službu, koja bi inače obvezala na osiguranje, nadalje one osobe koje pripadaju pod služinski red ili obavljaju izključivo služinske poslove. Plaće, po kojima se računaju mirovine, razdieljene su u tri razreda i to do 1200 K., od 1200 do 2400 K. i preko 2400 K. Podavanja u naravi, stanarine i razni podatci imadu se uračunati u plaću. Da se steče pravo na rentu u slučaju nesposobnosti za rad, mirovina radi starosti, podpora za slučaj, da se ne može naći mjesto, mirovina za udove ili odgojni prinos, od potrebe je, da se je već neko vrieme bilo članom mirovinske zaklade. Taj zahtjev ipak odpada, ako je invaliditet nastao ili smrt nastupila uslied nezgode, koja je posljedicom iz vršivanja službe. To vrieme iznaša za mirovinu radi starosti kod muškaraca 480, kod žena 420 mjeseci, a u svim ostalim slučajevima 60 mjeseci. Renta iznaša u krunama plac. razr. plaća radi inval. radi starosti, mir. udov. I. 600-1200 600 900 300 II. 1200—2400 900 1350 400 III. preko 2400 1240 1800 600 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 45 <-- 45 --> PDF |
* — 323 — Na rentu radi starosti imadu pravo mužkarci nakon navršene 65. a žene nakon navršene 60. godine, vrše li oni još i dalje službu ili ne. Podupiranje onih, koji nemaju mjesta, počinje tri mjeseca nakon što su mjesto izgubili, ako u to doba bez svoje krivnje ne mogu dobiti druge službe, koja bi im unosila bar toliko, koliko iznaša najniža renta radi invaliditeta, makar i prolazna. Ta podpora daje se najdulje na šestdeset mjeseci, a nakon što je opet stupio u službu, ne može dobiti takove podpore prije izminuća daljnih 60 mjeseci. Udova ima pravo na mirovinu samo onda, ako je bila barem godinu dana udata, ako je osiguranik sklopio brak prije navršene 50. godine, ako u vrieme, kad je brak sklopio nije bio raztavljen. Ako se udova opet udade, to ima pravo na odpravninu u iznosu od trogodišnje svoje mirovine. Odgojni prinosi za svako diete iznose lO´^/o od rente sboginvaliditeta, ako diete nema ni otca ni matere, 20´*/o. Ukupni iznos odgojnih prinosa ne smiju iznašati više od 25"!^ invaliditetske rente, ako mati uživa mirovinu; ako djeca pak nemaju ni matere, ne više od 757o te rente. Nakon navršene 14 godine prestaje za diete pravo na odgojni prinos. Ako je otac umro prije nego što je minulo vrieme, što je propisano, to imadu udova i djeca pravo na odpravninu, koja iznaša jedanput za vazda 50"/o od invaliditetske rente. Ako je tko osiguran proti nezgodama to dobiva samo toliko, koliko je potrebito, da mu se invaliditetska renta povisi na iznos, što ga ustanovljuje zakon. Pravo na rentu gubi, ako se nalazi u inozemstvu ili u zatvoru. U potonjem slučaju ima ipak obitelj pravo na rentu. Ako privatni činovnik napusti službu, to mu se vraćaju uplaćene premije bez kamata. Ako pako stupi u novu službu to mu se računa i ono vrieme, koje mu se računalo u prijašnjoj njegovoj službi. j Za osiguranje mirovine radi starosti i mirovine udovica plaćaju namještenici i poslodavci premiju, i to mjesečno: u I. razredu poslodavac K. 4-50 namještenik K. 3´— ,. II. „ „ „ 6-75 , „ 6-— Cielu premiju ima da plaća poslodavac, nu imade pravo, da na mješteniku odbija od plaće onaj dio, koji na njega odpada. Za odgojne prinose i rente u slučaju invaliditeta, u koliko se ne bi mogli pokrivati iz višaka od premija, uvadja se namet, koji imadu poslodavci plaćati. Taj namet iznašat će oko 4"75"/o od plaća, dok re doviti prinosi poslodavaca i namještenika iznašaju ukupno 8´75% od plaća. Za osiguranje privatnih činovnika ustraja se posebni zavod, kojemu je sjedište u Beču. Članovi tog zavoda su poslodavci i namještenici. Uprava sastoji iz najmanje 20, a najviše 24 člana, i to polovicom po |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 324 — glodavaca, a polovicom namještenika. Predsjednika imenuje ministar unutarnjih posala, a zamjenika predsjedniku izabire upravno vieće iz svoje sredine. U svakom političkom kotaru ustraja se bar jedan lokalni savez, koji obavlja poslove, što ih označuje uprava. Lokalni savezi šalju i svoje zastupnike u glavnu skupštinu. Osigurati se može i kod privatnog osigurateljnog družtva ili privatne mirovinske zaklade, ako ministar za unutarnje poslove ove priznade zamjenicima zavoda. Nitko nije ovlašten, da te ustanove promjeni na štetu namještenika, a takove ustanove u ugovorima nemaju nikakovih pravnih posljedica. Zakon će stupiti u kriepost godinu dana nakon što bude proglašen". Bude li ova zakonska osnova ovako prihvaćena, izpunit će jedna od znatnih praznina u socialnom zakonodavstvu, a od osobite važnosti bit će taj zakon i za privatne šumarske činovnike, kojih baš u Austriji — jer je privatni šumski posjed vrlo velik — vrlo mnogo ima. Po našem sudu koristit će taj zakon ne samo takovim privatnim činovnicima već i samim službodavcima, jer će se i najbolji činovnici htjeti posvetit privatnoj službi, kad znadu, da im je budućnost osjegurana, dočim su se do sele većinom takovih služba klonili. Da li je Slbirija vrlo šumoTita Ili ne, nisu o tom ni sami njezini gospodari Eusi na čistu, što najbolje zasvjedočava predavanje g. Freidin a držano u petrogradskom šumarskom družtvu ovoga proljeća Dok jedni tvrde da je Sibirija vrlo šumovita i većinom obrasla prekrasnimi šumami, drugi vele — naročito graditelji sibirske željeznice — da je to pusta zemlja bez šuma. Jedna i druga tvrdnja nije izpravna. Ima doista vrlo pustih predjela, gdje na daleko i široko šuma ne ima, naročito na jugu; nu mjestimično ogromni su predjeli obrasli šumom. Ipak te šume nisu osobite kakvoće. Kao razlog tomu navadja za taj, što je klima sjeverne Sibirije i za rast šumskoga drveća nepovoljna. Uslied silne studeni većinom je zemlja tekom godine smrznuta, pa je stoga drveće dosta kržljavo a bura i silni snieg množinu drveća polomi i ošteti. Sibirske šume većinom su — zbog hladnog podneblja — crnogorica i to rastu tamo: jele, smreke, ariževi, borovi i limbe. Listača vrlo je malo; zastupane su samo: breza i jasika. Od naseljenika strada ponajviše ariž, jer raste na najboljoj zemlji sposobnoj donekle i za druge vrsti kulture, pa se takove šume sieku a tlo krči. Mnogi stoga drže, da će ariža u Sibiru nestati. — Izgradnjom nove sibirske pruge postati će čitava Sibirija bolje pristupnom, pa ne ima sumnje, da će se za nekoliko godina i o sibirskim šumama više doznati. Zašto llš(5e na jesen pocrveni nije još podpunoma riešeno pitanje. Donekle je to pitanje riešio Englez 0 v e r t o n iztraživanjem ta |