DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 313 — vija se silna množina zadušljivog dima, uz neugodnu duhu po izgarajućoj smolavoj tvari, koje u sebi sadržaje; drvo izgara slabim plamenom, a uz to ne daje skoro nikakove topline. Lišde pajasena neugodno zaudara po nekom posebnom vonju, radi česa nije za brst, te ga blago izbjegava. Za stelju takodjer nije, jer je tanko i slabo mesnato, pa dok se osuši neznatno je, brzo se smrvi, te ga vjetar raznese. Još mi je iztaknuti na koncu, da se pajasen može — tamo gdje to klimatički odnošaji dopuštaju — uzgajati sa siekom na glavu, u kojem slučaju bujne mladice, l´/a—2 metra duge, tjera. Pajasen se razplodjuje najbolje sa izdancima, koje u ogromnoj množini tjera iz slabo ukorjenjenog žilja, a radi toga ga je ondje gdje se jednom udomi, vrlo težko izkorieniti, još teže nego li bagrem (akaciju). Kako iz svega navedenoga razabiremo, ne može se pajasen preporučiti za kultiviranje pjeskulja u Hrvatskoj i Slavoniji, jer mu ovdašnji klimatički odnošaji ne prijaju, a uz to osebujnosti drva nisu nikakove, pak naše šumarske krugove, na to ovime navlastito upozorujemo. Šumarski vježbenici. u zadnjem broju »Šumarskoga lista«, u izvješću ob uspjehu višeg državnog šumarskog izpita, koji se je obavio u mjesecu travnju t. g., čitam na koncu sliedede: »Gled e spomenutog uspjeha ovih izpitauovom roku ne može se reci, da je isti nepovoljan, nu mogao bi bitipovoljniji, kad bi se praktičnoj izobrazbi posvećivalo više pomnje, nego li se to još i sada čini« i t. d. Na osnovu izpitnog uspjeha, obnašlo je izpitno povjerenza shodno, da visokoj kr. zemalj. vladi na uvaženje podnese tri predloga, smjerajuća na poboljšanje prakse šumarskih vježbenika, jer se je uvjerilo, da se izdana topogledna visoko 24 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 314 — vladna naredba u svojim tančinama onako neprovadja, kako je to intencija vis. vlade bila. Ovaj hvalevriedan predlog izpitnog povjerenstva, mora svaki stručnjak sa oduševljenjem pozdraviti, videći kako se isto trsi, da nam naš šumarski podmladak svoju temeljitu teoretičnu naobrazbu upodpuni valjanom praksom tako, da 6e danas sutra biti nama i svojoj domovini Hrvatskoj na ponos i diku. Baš taj — kako rekoh hvalevriedan — predlog ponukao me je, da ovo par redaka iznesem u javnost, koji se odnose na šumarske vježbenike kod političke uprave. To htjedoh već i prije učiniti, nu oklievao sam misleći, da će tko stariji i izkusniji od mene ovo pitanje potaknuti, ali sada vidim, da je upravo zgodno viieme, da se toga dotaknem i predlozima izpitnog povjerenstva nješto nadodam. Kako nam je svima poznato, većina šumarskih vježbenika kod političke naše uprave, namještena je kod kr. županijskih oblasti, a vrlo riedko koji, da je dodieljen kotaru! Kakovu praksu imadu šumarski vježbenici kod kr. županijskih oblastih, nije težko pogoditi. Svršivši strukovne nauke, dodieli se tamo, gdje dan na dan mora, što no se kaže, jednu te istu kozu derati; jedan te isti posao obavljati kao: vodjenje uručbenog zapisnika i kazala; nadopunjivanje raznih propisanih izkaza, rubriciranje skrižaljkž. i t. d. Tko bi nabrojio sve te jednostavne radnje, koje bi jednostavni pisar obavljati mogao. Zar je dakle to praksa za jednoga mladoga istom svršenoga šumara? Ako tomu nadovežem, da se tako mladi ljudi ostavljaju kod županijskih oblastih »u praksi « po jednu, a njekoji čak i dvie godine, e onda nam je svima pojmivo, da ti mladi stručnjaci kod šumarskih državnih izpita na praktična pitanja veoma površno odgovaraju, a nije ni čudo, kad za cielo vrieme svoje tako zvane »prakse « nije vidio, kako se stabla procienjuju, nije sudjelovao kod nijedne geodetične radnje i t. d. Za ilustraciju toga, navesti ću jedan slučaj, koji se je prije kratkoga vremena dogodio. Jedan mlad šumar — nomina |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. — 315 — sunt odiosa — koji je za cielo vrieme svoje prakse prije državnog izpita proveo kod kr. županijskih oblastih, a neko vrieme i poslie položenoga državnoga izpita , imenovan bje kr. kot. šumarom, te mu je povjerena uprava jednog šumskog kotara. Taj mladi kolega došao je jednom zgodom u posjete svom susjednom šumaru, te su skoro cielo vrieme proboravili u razgovoru, koji se je kretao vedinom 0 samoj struci; odnosno na stručna pitanja, mladog kolege, odgovarao je stariji. Medju inimi pitanji stajaše i ovo: »g. kolega, kako vi kod procienjivanja hrastovih stabala praktički postupate, t. j . kako ustanovljujete kod jednog stabla, koliko je uporabivo za ciepivo, koliko za tvorivo, a što opet za podvlake? Na ovo pitanje malo se je stariji šumar lecnuo, i u sebi osjetio njeko čudjenje, nu nije opet dao prijatelju, da primjeti njegovo čudjenje kakovim vidljivim znakom, nego mu je svom pripravnošču stvar protumačio i razložio, ne bacajuć krivnju na njega, nego na onaj nemili udes, koji ga je kroz vrieme njegove prakse, uz stol u županijskoj zgradi prikovao! Eto, to je fakat, pak čovjeku prodju srsi tjelom, kad na to pomisli, i na budučnost našega šumarskoga podmladka, ako bude tako dalje išlo. To ne smije dakle-i ne može tako dalje ići, pak iznašajud taj slučaj u javnost, apeliram na naše odlučujuče više krugove, da ovakovim slučajevima, shodnim odredbama što prije na put stanu. Moje je nemjerodavno mnienje, da se šumarski vježbenici kod kr. županijskih oblasti dokinu, te da se ti mladi ljudi dodiele kr. kotar, oblastima, gdje de uz kr. kot. šumara štedi dovoljno prakse nuždne za njegovu budućnost. Osim toga morali bi se šumarski vježbenici nakon godine dana premješdivati imovnim obdinam, a oni od imovnih obdina k političkim oblastima, da se tako sa svimi granami šumarske uprave upoznadu, jer kako mi je poznato, nije često niti vježbenikom kod imovnih obdina u tom pogledu mnogo bolje. (Žalibože što premještivanje od političkih oblastih k imov. obdinama nije tako lahko provedivo, jer su to skroz različite službe, odnosno imovne obdine ved same skroz su neodvisna tiela medjusobom. Ured.). ^ |