DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´iino^i^fiM Hilt Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1901. God. XXV. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Vs stranice 5 K. 20 fil.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Postanak i napredovanje šumsko-poljskog gospodarstva, naposeb kod imovne obćine petrovaradinske. Napisao S. MiliitinoTić. Za prolaznu uporabu šumskog zemljišta u poljskom gospodarstvu znade se već od davnine, no brižljivije i sistematski počela se je ova vrst gospodarenja njegovati tek u početku prošloga stoljeća, i to ponajprije u Njemačkoj, te je kao jedan od prvih znamenitih zagovaratelja slovio oko godine 1816. do 1817. H. Cotta. Od toga doba jako se je počela sa ovim načinom gospodarenja računati, tako, da je oko polovine stoljeća već na sve strane uvadjan, no rek bi da je tada odmah već i kulminirao, jer mu uporaba u drugoj polovini stoljeća poče naglo jenjavati, te ga na mnogih mjestih ili napustiše ili samo još djelomice zadržaže. Prvim početkom gajenja šumsko-poljskog gospodarstva išlo se je za tim, da se neka izvjestna šumska površina prepusti na 2—3 godine izključivoj poljskoj privredi, a poslednje godine da se sjetvom žitka spoji i ona šumskoga sjemena, te površina tako ponovno zašumi, što je obično bilo u dužnosti zakupnika, koji je tim imao odštetiti šumovlastnika za bezplatno uživanje odnosnog zemljišta, no razumije se uvjek uz uvjet, da ga sam i izkrči. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 282 — Kasnije se je to promienilo, pošto se ovakav postupak čiuio tadanjim šumarima neshodnim, jer da se time izgubi mnogo vremena, koje je baš za šumogojce preskupo, kada se uzme u obzir kako dugo ved i inače treba dok se valjana šuma uzgoji. S toga počeše mnogi — naročito Cotta — preporučivati, da se na izkrčenoj površini sije zajedno sa poljskim usjevom i šumsko sjemenje. — No i pored svoje prednosti obzirom na dvostruku korist, nije se ni ovaj princip u svojoj čistodi dugo održao. Bojazan da bi izdanci iz raznovrstnog zaostalog koreuja nadvladali, kada bi se istom izkrčena sječina odmah i pošumila, te tako svrhu -- da se uzgoji čista sastojina — osujetila, odvrati šumare i od ovog načela, te se oni reć bi i nehotice opet približiše onome prvobitnome. Kao svako poduzede imade šumsko poljsko gospodarstvo, kako kod jednog, tako i drugog svog postupka i prednosti i mana, te će izkusnoga šumara već same okolnosti uputiti da li i kojega da se lati, no u svakom slučaju neka se ne zaboravi uzeti obzir na sljedeće: 1. Izključiva uporaba šumskog tla u poljskom gospodarstvu ne smije dugo trajati. 2. Sijanje poljskih plodina izmedju redova biljaka neka se obavi sa osobitim oprezom i štednjom biljaka. 3. Zemljište treba ne samo izmedju redova nego i oko biljaka valjano i pomno obraditi. 4. Ne smiju se sijati takove poljske plodine, koje zemlju 230svema oslabe. 5. Kroz sječine biljkama zasadjene, ne smiju prolaziti kola niti kod sjetve, a ni žetve poljskih plodina. Stalno je pak pravilo, na strmim obroncima, suhom, mršavom bezhumusnom tlu izključi za svagda šumsko poljsko gospodarstvo, ako ne želiš sniziti i umanjiti proizvodnju drva. Da li pak da se izkrčene površine zašume sadnjom hrastovih biljaka ili sjetvom žira odvisi to od više okolnosti, a poglavito 0 razpoloženju i nazoru dotičnog šumovlastnika; no mi |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 283 bi obzirom na fizioložke osebine hrasta kao i na uštedu vremena i novaca barem kod nas u Slavoniji, toj domovini i srcu hrastika, svagda dali prednosti sjetvi. Šumsko poljsko gospodarstvo uvedeno je kod petrovaradinske imovne obdine godine 1886., odobrenjem kr. zemaljske vlade na predlog zastupstva, a po inicijativi današnjeg šumarnika g. Barišida. Razlozi, koji su na ostvarenje ove institucije rukovodili, bili su poglavito ti, da se na mjestu vladajućih grabovih sastojina uzgoje čisti hrastici, a to da se provede što jeftinije i bez velikih novčanih žrtava. — Jer da su se ovakove sastojine i nadalje prirodnim načinom pomladjivale, dobili bi od njih i opet grabrike, dočioi bi opet od visokih hrastovih šuma kod prirodnog pomladjivanja dobili često puta nizke šume, kojih nikako nije želiti a iz razloga što se dogadja da izdanci iz hrastovih panjeva — koji usljed jake humosne zemlje, kakova je kod nas sve do svoje 100-te gogodine još uvek dosta jaku izbojnu snagu imadu — na toliko napreduju, da se ubrzo sklope, te tako u mnogo slučajeva mladi naravni priraštaj sasvim ili djelomice uguše. Za primjer navedene ove okolnosti može poslužiti kod petrovaradinske imovne obćine nekadanja visoka šuma »Vukoder«, koja se je sada izvrgla u nizku sa raznim manje vriednim samoniklim vrstima drveća. — No da se napred rečeno ne može opet ni iz daleka na pravilo svesti, razumije po sebi, a Hepo nam to zasvjedočava baš kod rečene imovne obdine čistom sječom sa predzabranima pomladjeni i vrlo liepo uspjeli revir »Vitojevačka Ostrovo« a i drugi. Posao pak oko uredjenja ovoga načina šumsko-poljskoga gospodarenja jeste sljedeći: Ponajprije se sječina izkrči. Samo krčenje sječina izvadja imovna obćina odmah od početka u svojoj režiji, a posao taj obavljaju, pošto narod ove okolice nije tome vičan a donekle valjda i radi boljih imućtvenih odnošaja, uviek samo Ličanito u početku uz cienu od 120—-150 K. po jutru, koja je u toku kasnijeg vremena postupno padala tako, da nas već i uz |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 284 — 60—70 K. isti posao rade. Na izkrčene panjeve uisu se naši seljaci u početku ni obzirali, no tek kasnije kad su vidili kako je neki veleposjednik — zakupnik krceevine — liepu korist iz panjeva izvukao davši ih izlupati i izsjedi, počeli su pomalo i te čistije i pravilnije sasjecati i okresavati, a danas ? Danas se je. to tako promjenilo da je tako reći takma nastala, te je imovna obćina nepravoužitnicima ograničila raznašanje panjeva ustanovivši cienu za iste 80 filira od kola, doČim ih pravoužitnici i danas badava raznašaju. Izkrčena sječina, koju je imovna obdina povjerenstveno primila, parcelira se i izdaje sada pod zakup. Zakupno vrieme trajalo je u početku 6, sada 5 godina, a na iznajmljenoj sječini kroz cielo to vrieme siju se isključivo poljski usjevi a ne uzgaja istodobno i šumski nasad. — Tek poslednje zakupne godine zašumi se takova sječina bi´o sjetvom ili sadnjom biljaka. — U prvo vrieme bila je zakupnina dosta malena, tako bijaše prvi zakup po jutru 25 K. 20 f., no več treće godine poskočio je na 34 K., a sada iznaša po jutru do 48 K. Zakupnike ovakovih krčevina veže imovna obćina sa ugovorom, koji točno odredjuje trajanje zakupnog vremena i rokove za plaćanje najamnine. Za pošumljenje ovih sječina sadnja hrastovih biljaka više je upotrebljavana od sjetve žira, a zato što su faktori imovne obćine sadnjom hteli doći što prije do čim bolje, veće, pravilnije i svrsi shodnije sume, kojoj se liepoj namjeri ništa prigovoriti ne može. No osim ovako čistih izkrčenih sječina izdaje imovna obćina ove sječine u zakup i onda, kada ih biljkama zasadi t. j . kada ove izniknu. Zasadjene ove površine iznajmljuju se uviek samo na jednu godinu, opetujući to nekoliko puta dok biljka ne bude stara 5—6 godina. Pošto se ovde poljski usjevi izmedju redova siju, te su biljke usljed toga izložene eventualnom ozledjenju, postupa se kod ovakovog iznajmljenja vrlo oprezno; odrede se naročiti usjevi, način obradjivanja, vrst orudja i ostale mjere |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 7 <-- 7 --> PDF |
^ — 285 — ´ opreza, a mislim, da ne ću pogriešiti ako baš i nekoje važnije uvjete takovoga ugovora donesemo, kako sliedi: 1. Na iznajmljenoj čestici smiju se gajiti samo takove plodine, koje se motikom obradjuju, no smiju se i plugom obradjivati, čuvajući hrastiće od oštete. 2" Zakupnik je dužan obradjujuć svoje plodine barem dvaput okopati i šumske biljke, koje se na zakupljenoj čestici nalaze, pazeć da ih pri tom ne ozledi, no do njih se ipak nesmije plugom već motikom raditi. 3. Za slučaj oštećenja hrastića podvrgava se zakupnik odredbama postojećeg šumskog zakona u pogledu naknade za učinjenu štetu, te jamči za istu na zemljištu zasijanom plodinom. 4. Zakupljena čestica ima se bezuvjetno razorati ili barem redove od hrastića obrazditi još u tečaju ove jeseni, dok se naiiiie redovi od hrastića jasno razpoznaju i vide. — Tko to ne učini gubi zakupninu. 5. Ovaj ugovor veže dostalca od dana dražbe, a imovnu obćinu od dana odobrenja od strane gospodarstvenog ureda. Sa ovakovim davanjem sječina u zakup išlo je u prvo vrieme veoma težko, jer prije svega naši ljudi nisu bili vikli ovakovom poslu, kod koga se naročito odredjuje sa kakvim orudjem i kojim načinom da se radi; nešto komoditet, a nešto baš i strah za slab uspjeh, doprinieli su, te su ove sječine sa biljkama u početku jedva i uz cienu od 1 K. po jutru iznajmljivane. — Ovo stanje ali nije dugo potrajalo, jer već druge godine postizavalo se je po jutru 2 — 2V´ K., treće godine 3—4 K., ti sada 18 24 K. po jutru. — Ovako liepom uspjehu kao sada, razlog je, da su su se i sami naši ljudi vremenom osviestili, te videči, da se zakupom ovakovog zemljišta jeftino može doći do liepe, često puta i vrlo obilate žetve^ počeli tu zemlju više zakupljivati; a osim toga mora se pripisati povoljan taj uspjeh donekle i čestom doseljivanju Niemaca i Madjara u naše krajeve. — Najbolji pak dokaz, da sada već ljudi vrlo rado ovakovo biljkama zasadjeno zemljište za poljske usjeve |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 8 <-- 8 --> PDF |
286 zakupljuju, pruža i ta okolnost, da je baš nedavno našoj imovnoj obćini podnesena predstavka iz nekolicine sela u kojoj mole za dozvolu da se biljkama zasadjeno zemljište i povrh običajnog vremena od najviše 7 godina barem na još 2—3 godine u zakup dade. Imovna obćina petrovaradinska crpi iz šumsko poljskog gospodarstva znatno velike koristi, a da se o tome svatko lahko uvjeriti može, pokušati demo to i računom sa izvornim brojkama dokazati. Dosada je imovna obćina izkrčila do 3147 jutara šume, te je za istu dobila, krčeći godimice po 210 jutara do danas zakupnine, i to: za god. 1887. i 1888. 12.000 K. » » ^ 1889. 12.906 » » * 1890. 27.488 -> 1891. 27.470 » 1892. 35. i 44 » 1893. 37.446 » 1894. 44.130 >^ 1895. 31.668 » 1896. 42.154 » ^> » 1897. 38.870 > » » 1898. 45.864 :> » » 1899.-45.204 » » » 1900. 44.432 » što čini ukupno . . 445.376 K, Za krčenje izdato je poprečno po jutru 90 K., dakle ukupno je izdato za 3147 jutara x 90 K. = 283.230 K. t. j . troškovi krčenja 283.230 K. Od cielokupne okrčene površine zagajeno je već do sada 2025 jutara X 14 K. poprečnih troškova kultivacije po jutru = 28.350 K. t. j . troškovi kultiviranja 28.350 K. Ukupni su dakle troškovi 311.580 K. (krčenje i kultiviranje.) |
| ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 287 — Kada se sada ovi ukupni troškovi odbiju od primljene zakupnine, dobije se 445.376 K. -— 311.480 = 133.796 K. čistog dohodka i k tome još 2025 jutara badava zasađjene šume ili po jutru 42 K. čistog dohodka. Pribrojimo li ukupnom čistom dohodku od 133.796 K. + 80.000 K. još na dugu stojeće zakupnine, iznašao bi čisti dohodak dosada okruglo uzev 200.000 K. A. cielu ovu silnu korist imade imovna obdina petrovaradinska zahvaliti svome neumornome činovniku sadanjem šumarniku g. Barišidu, koji nije požalio ni truda ni mara, samo da imovnoj obćini što veče koristi prinese. (Doista si je g. šumarnik Barišid stekao uvedenjem šumsko-poljskoga gospodarstva u području imovne obćine petrovaradinske vanrednih zasluga, jer kad se uzme obzir osobita važnost ovakvoga gospodarsta ne samo po blagajnu imovne obćine, već i po čitavo narodno gospodarstvo — ta koliki ljudi nadjoše kod toga privrede i poboljšaše svoje materijalno stanje — zaslužuje ovo njegovo nastojanje osobito priznanje. Sliedili ga u tom gdje je zgode i drugi. UredniČtvo.) Napredak radnja oko sustavnog pošumljivanja kraških goljeti u Kranjskoj. Mottto: »Ohne AValđ keine Knltur — Ohne Kultur keiii \Valđ.« — Nije tomu još davno, kada je t. zv. »šumarsko pitanje « 0 pošumljenju i zagajenju goljeti na Krasu, bilo tako rekuć stalna točka dnevnoga reda, malo ne svih stručnih časopisa Austro-Ungarije. Danas medjutim toga više ne ima, ono je jur podpuno riešeno. Hvala dosljednom i napornomu radu odnosnih šumskih uprava, to se je »krasko pitanje«, sada prometnulo lih u pitanje novca i vremena. To jest dalnje je riešenje istoga ovisno manje više samo još o koli čini, odnosnim vladama u to ime godimice na raz |