DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 300 —


zemaljskog prinosa (od g. 1887—1897. ukupno 18,500 for.,)
prinosa pojedinih interesenta, a u prvom redu c. i kr. južne
željeznice (13.579 for.) kao i medjutimnih kamata ter prihoda,
na temelju napred spomenutoga zakona u korist te zaklade
dosudjenih i ubranih globa i šumskih odšteta (ukupno od
1887.—1897. godine 7326 for. 75V2 nvc.)


Sveukupni izdatak te zaklade za spomenuto desetgodišnje
razdobje od god. 1887—1897. iznosio je kako je jur rečeno


96.065 for. l´/^ nvČ., od koje svote na troškove novopušum-
Ijenja iznos od 66.929 for. 25´/^ nvč. odpada. Na troškove
oko ograda odpada 7911 for. 80 nvč., a za nabavu raznih
zemljišta izdano je 1319 for. 80 nvč., dočim je ostatak izdan
za upravne, čuvarske, povjerenstvene i ine tomu slične poslove.
Za godinu 1898. izdano je u isto ime na račun te zaklade
ukupno 19.970 for. i to 14.642 for. za nove nasade
(106´36 ha) i popravke u starijim branjevinama (270"34 ha)
za ograde 994 for., za nabavu zemljišta 500 for., za kataster
200 for. za povjerenstvene troškove 800 for., za čuvanje i
nadzor 2060 for., za razne nagrade 674 for, napokon na račun
inih manjih izdataka 100 forinti.


Ovdje nam preostaje napokon spomenuti još i to, da kao
što u obće svaka dobra stvar, tako i zagajenje krasa, kao što
kod nas tako i u Kranjskoj, žali bože takodjer nailazi na
razne zaprieke, protivštine i potežkode u obće. Glavni neprijatelji
t. j . ljudi i stoka odbijaju se priličnim uspjehom, strogim
nadzorom kao i ogradami izvedenimi na poznati način naokolo
svih novosada i branjevina. Obrana od inih neprijatelja ipak,
kao i sredstva koja se moraju poduzimati, da se za vremena
predusretne većim odštetam, zahtjevaju ne samo trajno nadziranje
pojedinih kulturnih objekata, nu i troškovi za to bivaju
uz to od godine na godinu sve to veći. A uza sve to se
ipak takove oštete, naročito u koliko se odnose na oštećivanja
po zareznicima i raznim poznatim elementarnim nepogodama,
a navlastito i požaru, ne mogu nigda posvema ni preprečiti,
pak se s toga već i s tih razloga ne može nikada ni na sigurni
redoviti tečaj i napredovanje odnosnih radnja računati.