DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1901 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 288 —


položbu stojećih novčanih sredstava. Od ovih bo
je ovisna ne samo koHčina površine, koja će se od godine na
godinu crni m boro m na novo pošumiti, već i mogućnost
istodobne pretvorbe, sada jur starijih takovih branjevina
podsadnjom ili sjetvom jelva, smreka, hrastova i bukava i t. d.
u mješovite sastojine, tih po neopustošenim kraškim stranama
još i danas vla"dajućih vrsti drveća. ´


Novo pošumljenje kraških goljeti ostaje i jest medjutim
i usprkos toga, još sveudilj jedan od najvažnijih a i najzanimivijih
zadataka šumarske tehnike, ne samo kod nas,
već i po svim susjednim nam zemljama. Ta veliki dio Kranjske,
Istre, zatim malo ne ciela Dalmacija i Hercegovina, ter ogromni
prostori po Bosnoj i t. d. posuti su isto tako manje više kraškimi
goljeti i kamenitimi pustinjama, kao što i naša zapadna
Hrvatska sa Primorjem.


Sva ta ogromna površina, od kojih 870 četvornih milja
medjutim dašto da nije sama gola pustoš, nu goljeti i ogoletljivost
po njoj su kako znamo ipak tolike, da su zeleneće se
šume tamo danas samo još riedki pojav.


Uzimlje se, da je od tog krša tek kojih 28°o površine
još šumom obraslo, na pašnike i pustoši računa se do 49´´;o,
a tek kojih 23´´/o preostalo bi prema tomu ratarskoj težatbi. Pa
ipak su svi ti napred spomenuti predjeli, još 2:»rije koja dva vijeka,
bili baš i bogati na divnim šumama i težatnim zemljama
svake vrsti.


Nehajstvo i nerad tomu zvanih oblastih, bijahu glavni razlog,
da je taj krš, rek bi do u najnovije vrieme sve više mah preotimao,
dopirući mjestimice već i daleko u nutrašnjost odnosnih zemlja.


Bilo je dakle i doista već skrajnje vrieme, da se je bar
u najnovije doba t. j . nakon upoznanja pogubnih posljedica
ovoga ogolećivanja, počelo toli u nas, kao i po svim ostalim
napred spomenutim zemljama ozbiljno raditi i o tom, da se ti
griesi predjašnjih pokolenja sada bar polag mogućnosti što
prije opet poprave — i to ponovnim pošumljenjem i zagajenjem
odnosnih goljetih.´