DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 237 §
. 4. z. z. z. propisuje: »Svaka zernljištna zajednica
mora pravilnikom (statutom) unutar propisali ovoga zakona
pobliže urediti pravne odnošaje svojih ovlaštenikah medju
sobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnoga posjeda«.


Evo, zakon sam na najliberalniji način dozvoljava, da se
svaka zem. zajednica samostalno uredi i da se u smislu i^. 22.


z. z. z. udare temelji trajnomu obstanku zemljištnih
z a j e dn ic a h.
To je dovoljno zakonito jamstvo, da se sve zem. zajednice,
prema okolnostima trajno urediti mogu i da ne treba ni
misliti na diobu.


Ako se prvo uredjenje točno i obzirno provede, to je
dalnji rad lagan.
Najglavniji posao jeste — urediti.


3. Suvlastnicko pravo.
U uvodu naše rasprave spomenuli smo, da je historički
i politički razvitak u Hrvatskoj djelovao, da su kod nas nastale:


a) plemićke imovne obeine;


b) zemljištne zajednice bivših podanikah, kojim su u ime


drvarije i paše pripala zemljišta putem segregacije;
c) zemljištne zajednice bivših Krajišnika.
Za bolje razumijevanje same stvari, idemo vidjeti suvlastnicko
pravo pojedinih zem zajednicah.
a). Plemićk e imovn e obćine .
Po §. 5. zakona spo j eno j e ovlašteničtv o s vlast -


nosti dvor noga mjesta, te se pod tim razumijeva
prvobitno svako dvorno mjesto, dotično usljed diobe na plemićkom
zemljištu novo nastavše dvorno mjesto.


Od uživanja ovakovoga prava, izključen je neki ovlaštenik
predbježno, bud usljed toga, što nije platio pristupninu — ako
je takova postojala — bud usljed toga, što nije plemić. Nu
ovaj potonji razlog valja samo onda, »gdje nije prekinut
običaj , da je samo plemić mogao biti uživatelj ovlašteničtva«.