DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 237 § . 4. z. z. z. propisuje: »Svaka zernljištna zajednica mora pravilnikom (statutom) unutar propisali ovoga zakona pobliže urediti pravne odnošaje svojih ovlaštenikah medju sobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnoga posjeda«. Evo, zakon sam na najliberalniji način dozvoljava, da se svaka zem. zajednica samostalno uredi i da se u smislu i^. 22. z. z. z. udare temelji trajnomu obstanku zemljištnih z a j e dn ic a h. To je dovoljno zakonito jamstvo, da se sve zem. zajednice, prema okolnostima trajno urediti mogu i da ne treba ni misliti na diobu. Ako se prvo uredjenje točno i obzirno provede, to je dalnji rad lagan. Najglavniji posao jeste — urediti. 3. Suvlastnicko pravo. U uvodu naše rasprave spomenuli smo, da je historički i politički razvitak u Hrvatskoj djelovao, da su kod nas nastale: a) plemićke imovne obeine; b) zemljištne zajednice bivših podanikah, kojim su u ime drvarije i paše pripala zemljišta putem segregacije; c) zemljištne zajednice bivših Krajišnika. Za bolje razumijevanje same stvari, idemo vidjeti suvlastnicko pravo pojedinih zem zajednicah. a). Plemićk e imovn e obćine . Po §. 5. zakona spo j eno j e ovlašteničtv o s vlast - nosti dvor noga mjesta, te se pod tim razumijeva prvobitno svako dvorno mjesto, dotično usljed diobe na plemićkom zemljištu novo nastavše dvorno mjesto. Od uživanja ovakovoga prava, izključen je neki ovlaštenik predbježno, bud usljed toga, što nije platio pristupninu — ako je takova postojala — bud usljed toga, što nije plemić. Nu ovaj potonji razlog valja samo onda, »gdje nije prekinut običaj , da je samo plemić mogao biti uživatelj ovlašteničtva«. |