DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 277 — c) Čuvanje šuma. Koje pogibelji i Štete priete sumarni od prirode; kako će te istim pređusresti, a kako šume od njih u oboe obraniti ako su već nastupile, te napose obzirom na postojeće zakone i naredbe? 2. dan. Uporab a šuma. Opišite tehnička svojstva naših glavnih vrsti hrastova: lužnjaka, kitnjaka i eera; navedite za što sve naši seljaci te vrsti drva rabe, a koju opet važnost imadu ti hrastovi na svjetskom tržištu t. j . kakova se u glavnom sve roba od njih pravi i u koje zemlje izvaža ? b) Uređjenje šuma. Povjereno Vam je uredjenje šuma i sastavak šumsko-gospodarstvene osnove za šume nekoga vlastelinstva; ovaj šumski posjed leži u brdovitom kraju, velik je oko 3000 rali a glavne su vrsti drva bukva i jela; do sele sjeklo se je u šumama prebornom sječom ali neurednom; preborna se sječa želi pridržati i u buduće, ali kao uredna; uredjenjem hoće da se postigne jednakost budućih godišnjih prihoda na drvu; koji bi način uredjenja šuma odnosno izračunavanja prihoda odabrali? Odabrani način opišite potanje, a način obračunavanja godišnjeg prihoda (etata) obrazložite povoljnim primjerom. c) Računanje vriednosti šuma. Šumska uprava kod koje službujete, želi u svrhu arondacije svojeg šumskog posjeda kupiti od nekog žitelja šumsku česticu kojih 30 rali veliku; V3 ove čestice stara je šuma, koju će taj žitelj posjeći prije nego što ju proda, ostali je dio 15 godišnja mlada branjevina; kojim bi načinom obavili procjenu? Sam način računanja neka se obrazloži povoljnim računskim primjerom. Po tom pristupili su kandidati k ustmenom izpitu onim redom kojim su tekuće brojeve izvukli, te su četvorica položila izpit „dobrim", petorica „dovoljnim" uspjehom dočim su trojica reprobovana i to na godinu dana. Od kandidata, koji su se izpitu podvrgli, pet ih je svršilo c. kr. visoku školu za zemljotežtvo u Beču, a sedam nauke na bivšem šumarskom odjelu kr. gospodarskog šumarskog učilišta u Križeveih. Glede spomenutog uspjeha ovih izpita u ovom roku ne može se reći, daje isti nepovoljan, nu mogao bi biti i povoljniji kad bi se praktičnoj izobrazbi posvećivalo više pomnje, nego li se to još i sada čini. Naredba visoke kr. zemalj. vlade izdana u tom smjeru nije doduše bez posliedica ostala, opaža se od tog vremena neki preokretaj na bolje, nu sasvim će se željeni cilj u tom pogledu polučiti tekar onda, kad se bude praktični bienium smatrao lih praktičkim nastavkom obuke a ovakovi se mladi šumari (vježbenici) ne budu smatrali radnom silom, kako se ne smatraju u mnogim naprednim zemljama naročito u Pruskoj*. Povjerenstvo je i * Vidi članak u Šum. listu br. 9. od god. 1899.: „Propisi o izobrazbi pruskih t. z. šumarskih referendara za vrieme praktičnog bieniiima prije nego će se pripustiti k šumarskom državnom izpitu". Na taj članak ponovno upučujemo koli kandidate same, toli njihove šefove. |