DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 263 — Kod diobe valja u podpunoj mjeri uvažiti načela, sadržana u zakonu o komasaciji zemljišta, kao i u provedbenoj naredbi k istomu od 8/X. 1892. br. 37850.* Sam oblastni postupak kod diobe, ne ćemo razglabati, jer to i nije svrha ove rasprave; već jedino što smo promotrili diobu zajedničkog zemljišta sa »šumarskoga stanovišta«. To nam je svrha bila! Da li imamo pravo, i da li smo na pravom putu u obćem interesu i u interesu racionalnog šumarskog i narodnog gospodarstva pisali, — pokazati će budućnost! U tom uvjerenju, podkriepljuje nas i rasprava sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, u gjednici LXX. od 6./III. 1894., odnosno govor velemožnog gosp. izvjestitelja, koji je medju inim rekao: »Što se tiče šumah, nema sumnje, da je kod njih obći javni interes, koji nedopušta, da se prepuste one podpunom slobodnom razpolaganju i diobi. Danas se obćenito uvidja, koliko je štete uzrokovala ona sloboda razpolaganja, kojoj su šume bile prepusćene pod konac 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća, pod uplivom idejah fiziokratskih i idejah francezke revolucije«. Nedavno preminuli ravnatelj Dr. Danckelmann vrstan poznalac prilika šumskoga posjeda u Pruskoj veli o toj slobodi ovo: »Neograničena sloboda šumskoga vlastničtva zadala je narodnomu gospodarstnu i narodnom blagostanju mnoge težke i djelomice neizlječive rane. Ona je šume čitavih predjelah pretvorila u pustare, pogoršala klimu, uništila plodovitost tla, osušila vrela, uzrokovala silne poplave, smanjila brodovitost riekah, uzrokovala skupe regulacije riekah, u obće težko oštetila poljodjelstvo, obrt i trgovinu«. Te štetne posljedice prinukale su napokon države, da su se zauzele za šume i zabranile slobodnu razpoložbu, imenitO slobodnu diobu šumah! Nadalje veli: »Sama ne razdjeljivost šumah, nije dovoljna za prosperiranje šume, dapače ´ Vidi §. L. od god. 1893. str. 365.—370. |