DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1901 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 261 —


Ovo se u prvom redu proteže na šume i pašnjake.


Oni nam u prvom redu predstavljaju ogroman narodni
imetak, koji valja što bolje i svrsi shodnije urediti.


Do sada smo govorili samo o uredjenju, a sada nam je
konačno promotriti i postupak:


b) Dioba


posjeda zemljištnih zajednicab.


Mi smo tečajem ove razprave izrazili načelo, da je dioba
zajedničke imovine pogubna po naš narod i narodno gospodarstvo
; a naročito da se dioba šumah i šumom obraslih pašnjaka
u obće treba da brani i ne dozvoljava.


Ovo je osnovano i u §. 41. o. z,, gdje se kaže, da je
dioba šumah dopustiva samo uz privolu zem.
vlade . Da je tomu tako, proizlazi iz samoga obrazloženja
k zakonu — a glasi:


Vlada u samoj stvari pako scieni, da je dieljenje »občinskih«
zemljištah (šume su načelno odatle izuzete) poželjno
jedino ondje, gdje su gospodarstveni odnošaji veliku većinu
ovlaštenikah doveli do osvjedočenja o pretežitoj koristi
takove diobe. Osim toga misli vis. vlada, da je prije svega
nuždno osigurat zajednicu od »naprasnoga prelaza« od zajedničkoga,
na individualno gospodarstvo.


A to je istina!
Najbolji primjer imađemo kod naših razdieljenih zadrugah !
Kako se danas živi, a kako se je nekad živilo, znamo svi dobro.


§. 42. 0. z. glasi: »Dioba posjeda, glede kojega nije izključena
dioba (§§, 40. i 41.) ima se provesti, ako ju iz obzira
»narodno-gospodarstvenih« zaključi glavna skupština
većinom oddvi e trećin e glasovali svih ovlaštenikah.


Narodno gospodarstveni obziri jesu raznolični, pak se ovi
trebaju točno i savjestno po upravnicih i strukovnjacih
izpitati i iztražiti, prvo nego li se i zamisli o diobi.