DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 177 grana,
to je naravno da podržavanje i čuvanje tih stabala prestaje,
čim je glavna sastojina do zahtjevane visine od dolnjih
grana očišćena, t. j . kad je krošnja stjerana na visinu od po
prilici 15 m. Od tog pako vremena ne smije krošnja
principielnoizgubiti više nijedne dolnje grane,
več joj se sada mora dati prostora, da se može postrance razviti.


Stoga razloga imaju se od toga vremena počam kod prorede
sjedi ona stabla koja svoje bolje susjede oštećuju u dol n j em
dielu krošnje. Stabla, koja bi još oštećivala gornji dio krošnje
boljih stabala, ne će se obično u to vreme niti naći u sastojim.
Kod ovih potonjih proreda vadi se dakle gotovo uvjek
izmedju dva stabla ono, koje je kraće, dočim se kod prvih
proreda u mladosti sastojine vadilo stabalje, koje je većim
dielom isto tako dugačko, kao i ono, koje je ostajalo.


Danski način proredjivanja oslanja se dakle na drugačiju
razdiobu stabala u razrede, nego što smo ju vidili kod Krafta
ili kod šumarskih pokusnih postaja


Ako bi htjeli kod danskog načina prorede podieliti stabla
u razrede, tad bi morali razlikovati:


1. glavna stabla, t. j . takova, koja se zbog Ijepog uzpravnog
uzrasta i jednolične krošnje pogodavati moraju;
2. škodljiva nuzgredna stabla, t. j . takova, koja glavna
stabla u ovim dielovima krošnje, koji se moraju čuvati i dalje
razvijati, oštećuju, pak se stoga odstraniti imaju;
3. koristna nuzgredna stabla, t. j . takova, koja glavna
stabla čiste od dolnjih grana i tjeraju im gore krošnju do zahtjevane
visine;
4. indiferentna stabla, t. j . takova, koja kod izvadjanja
prorede ne dadu još pravo razpoznati, hoće li u buduće spadati
medju glavna stabla ili medju škodljiva nuzgredna stabla.
Ova se imaja. naravski do buduće prorede čuvati, kada će se
o
njihovoj dalnjoj sudbini odlučiti.
Još nam valja naročito iztaknuti dalnju jednu osebinu
danskog načina proredjivanja šuma. Ovo je, kako je jur spomenuto,
nejednakost vremena, u kojem se proreda vraća