DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 232 — Zašto je šumarski muzej zatvoren za p. n. obćinstvo, ne će bit zgorega da razjasnimo i onim, koji se potanje poslovi šum. družtva ne bave, i to povodom upita, koji je neko stavio u zagreb. dnevniku Agramer Tagblattu — Većina izložaka našeg šumarskog odjela u Parizu poticala je iz tog muzeja. Dok su se ti izložci preudešavali, radilo se oko toga u muzeju i on je morao biti za obćinstvo zatvoren. Kad su te stvari odpremljene, ostao je muzej krnj , a jer razne praznine ne pružaju gledaocu najljepšu sliku, morao se je taj muzej držati zatvorenim za šire obćinstvo, dok se ti predmeti opet na svoje mjesto stave. Ujedno je bilo nuždno valjano sve ostale izložke oćistiti i desinfiscirati. To je i učinjeno, i to tako, da seje svaki pojedini predmet, koji je ikako mogao u desinfekcioni aparat stati, u nj i stavio, da bude bar 24 sata u tom hermetski zatvorenom aparatu, temeljitoj desinfekciji podvržen. Toliko glede sumnjičenja, da se trpi da izložci od kukaca i moljaca stradaju čim se još pomno očiste i desinfisciraju iz Pariza stigli izložci i uvrste natrag u zbirku — a te je dopisnik na hodniku vidio, a nisu se, u stanju u kom su prispjeli, u zbirku odmah uvrstiti mogli i smjeli — otvoriti će se ponovno muzej, što će za kratko vrieme biti. Ujedno nam je spomenuti, da se sad 0 tom radi, da se muzej bolj e pristupnim učini i samim slušačem šumarstva, da naime bude za njih svakoga daua po podne otvoren. To će se pitanje — koje se tiče samo potrebnog pomoćnog osoblja — nadamo se još ovoga mjeseca riešiti, pa tako svim opravdanim željam udovoljiti.— Glede tjesnijeg saveza ovog muzeja i kr. šum. akademije, to jest da on predje sasvim u upravu visoke vlade, o tom mogu odlučiti samo nadležni faktori, a to je s jedne strane glavna skupština družtva a i s druge visoka zemalj. vlada. — Ako i samo pitanje zbog muzeja možda i nije bilo neumjestno, čudimo se ipak, da je tako ugledan list ovakovimi podvalami ,obrazloženo" pitanje i u toj formi donieti mogao. Vlastelinstvo Kutjevo prodaje iz svog razsadnika 150.000 kom. bielog bora, te 50.000 kom. crnog bora, sve dvogodišnje preškolane biljke, uz cienu od 8 kruna i>o 1000 kom. na kolodvor Pleternica postavljene. B egtež, 12. ožujka 1901. Šumarija Kutjevo. Urcdjuje Ivan Partaš,prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. Albrecht(J, Wlttasck). |