DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 228 — Ovo se pomagalo danas mnogo rabi, pa je stoga rečeni inžinir neke nedostatke izpravio, te će se to računalo dati sad svagda bolje pomicati nego do sele. U broju 7. „Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" potanje su opisane preinake na tom računalu, te je ujedno i slika tog popravljenog pomagala donesena. 0 izobrazbi Ingarskog osoblja u Thiirinžkili držara razprav- Ijalo se je, kako u Fiirstovom „Centralblattu" čitamo, prigodom prošlogodišnje skupštine thiirinžkih šumara. Izvjestitelj za to pitanje weimarski šumarnik Trautvetter predlaže kao najshodnije sredstvo držanje lugarskih tečajeva, a izjavljuje se proti lugarnicama. Benz opet veli, da su u Meiningenu, gdje postoje lugarnice sa uspjesi lugarnica vrlo zadovoljni. Mienja ostala su podieljena, nu većina izjavljuje se za lugarske tečajeve, u kojih bi se imali već namješteni lugari dalje izobraziti. NeTolja s kunićima u Njemačkoj svakim je danom sve to veća, jer su tu divljač mnogi posjednici prostranih lovišta udomili, a sad su se ti kunići u tolikoj mjeri umnožali, da već onemogućuju svaku kulturu, gospodarsku i šumarsku. Nije to ni čudo, kad oni u pravilu imaju godimice 4 puta mlade, a kod sasma povoljnih godina i do 8 puta — kako dobri poznavalac istih glasoviti zoolog Dr. Altum veli — a već su nakon pol godine sposobni za daljnje razplodjivanje. Počeli su sada na razne načine tu divljač tamaniti, nu samim lovom nije moći njihovom prekomjernom množanju na put stati. Još kao najuspješnije sredstvo pokazalo se je, dati po djeci sabirati mlade, koje ženka u kratkih do pol metra dugačkih prohodih drži i doji, a kad mlađe ostavi tad rupu zabrtvi, nu tko ima vještine odmah će takovu rupu i prohod lahko naći. Nadšumar Engler veli u ^Zeitschrift f. Forst- u. Jagdwesen", da plaća od komada ovako sabranih mladih 5 pfen. (oko 3 nov.) i da je tim postigao još najpovoljnije uspjehe. 1 u našoj Podravini nastoje kuniće izkorjeniti, ili bar njihov broj reducirati, te ih g. nadšumar Wittmann davi pomoćju sumpornog ugljika povoljnim uspjehom. U obće, gdje su god do sele udomili divlje kuniće traže sad sredstvo kako bi ih opet izkorjenili. Tužbe na kuniće čuju se iz raznih strana, dapače nalazimo i glede kunića zanimivih podataka u pitanju nekog X. K. F. iz Istre, koji pita u Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" kako bi se mogle najuspješnije tamaniti kune, te u uvodu svog pitanja spominje sliedeće. Prije kojih 30 godina ispustio je na stoku Plavniku — velikom oko 1000 hekta,ra — kraj otoka Oresa, tadanji vlastnik kuniće, koji su se tako umnožali, da ih se je pojedinih godina do 20 tisuća komada ubilo. Silni kunići ugrozili su svaku kulturu na tom otoku, stog je opet vlastnik izpustio mnogo kuna bielica, pa je tekar tim sredstvom konačno |