DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 227 — Različite viesti. Gospodarska i šiiuiarska izložba u Bađimpešti. Da se i domaće obćinstvo, kojemu nije bilo moguće posjetiti pr. god. svjetsku izložbu u Parizu, može upoznati s onim što je Ugarska izložila, odredio je Preuzv. gosp. kr. ugar. ministai" za poljodjelstvo I. Daranj, da se iz Pariza stigli izložci skupine gospodarske, šumarske^ lovaćke i vrtljarske javno izlože tečajem mjeseca svibnja o. g. u obrtnom paviljonu u gradskoj šumici peštanskoj. . v-isi!- M^as ´stelb^jii--^?--.iy´.>^i:>´>´ -i?.;":;"- Ovogodišnji šumarski kongres u Beču imao se je obđržavati dne 26. i 27. pr. mj. uz sliedeći dnevni red: 1. Izvješće odbora za provedbu zaključaka prošlogodišnjega kongresa i stvaranje zaključka, da se eventualno razprave kongresa štampaju i odredi trošak u tu svrhu. 2. Izbor predsjednika, dvih podpredsjednika i dvih perovodja. 3. Referat austrijskoga državnoga šumarskoga družtva: ,Koje stanovište ima da poprimi prilikom obnove trgovačkih i carinskih ugovora austrijsko šumarstvo?" (Izvjestitelj: dvorski savjetnik prof A. vitez Guttenberg). 4. Referat njemačke sekcije zemaljskog kultarnog vieća za kraljevinu Češku: , 0 zgodnom načinu podpore malim šumskim posjednikom oko pomladjivanja sječina iza čiste sječe i pošumljivanja pustih obronaka na kojih do sele šume nije bilo". 5. Referat doljno-austrijskoga šumarskoga družtva: , 0 pravnom položaju privatnih šumarskih činovnika i njihovoj obskrbi u starosti". (Izvjestitelj: dvorski savjetnik prof. Dr. Marehet). 6. Referat austrijskoga državnoga šumarskoga družtva: , 0 osjeguranju proti nezgodi šumarskih i gospodarskih radnika". (Izvjestitelj: šum. savjetnik Ludwig Hampel). 7. U smislu poslovnog reda po §. 8. even´´tualno firijavljeni predloži, 8. Izbor odbora za provedbu zaključaka. Mi ćemo naše eienjeno čitateljstvo o razpravama ovoga kongresa potanje izvjestiti, kao što smo to i prije činili, naročito o razpravama točke 3, 4 i 6, koje su i za nas od veće važnosti. Važna je i točka 5. navedenog dnevnog reda, ali je to za nas već gotovo sasvim riešeno pitanja, jer se je zajedničko ugarsko-hrvatsko zakonodavstvo prošle godine s ovim pitanjem bavilo. ;* Novo poduize<5c za eksploataciju šuma Ti Slaroniji ustrojeno je nedavno kao dioničarsko družtvo u Pakracu, kako u „Oesterr. Forst u. Jagdzeitung" čitamo. To je družtvo preuzelo eksploataciju od dosadanje tvrdke „Somzee´ove domene Pakrae-Buč Kamensko", koja je sve svoje poslove spomenutom dioničarskom družtvu ustupila. Družtvo će se u glavnom baviti proizvodnjom bukovine i bukovog ugljena, mii Aiitl <- NOTO računalo inžinira Rees´a t. z. „Rechenschieber", kojega je izumitelj dao patentovati, proizvodi sada tvornica A. Nestlera u Lahru. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 228 — Ovo se pomagalo danas mnogo rabi, pa je stoga rečeni inžinir neke nedostatke izpravio, te će se to računalo dati sad svagda bolje pomicati nego do sele. U broju 7. „Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" potanje su opisane preinake na tom računalu, te je ujedno i slika tog popravljenog pomagala donesena. 0 izobrazbi Ingarskog osoblja u Thiirinžkili držara razprav- Ijalo se je, kako u Fiirstovom „Centralblattu" čitamo, prigodom prošlogodišnje skupštine thiirinžkih šumara. Izvjestitelj za to pitanje weimarski šumarnik Trautvetter predlaže kao najshodnije sredstvo držanje lugarskih tečajeva, a izjavljuje se proti lugarnicama. Benz opet veli, da su u Meiningenu, gdje postoje lugarnice sa uspjesi lugarnica vrlo zadovoljni. Mienja ostala su podieljena, nu većina izjavljuje se za lugarske tečajeve, u kojih bi se imali već namješteni lugari dalje izobraziti. NeTolja s kunićima u Njemačkoj svakim je danom sve to veća, jer su tu divljač mnogi posjednici prostranih lovišta udomili, a sad su se ti kunići u tolikoj mjeri umnožali, da već onemogućuju svaku kulturu, gospodarsku i šumarsku. Nije to ni čudo, kad oni u pravilu imaju godimice 4 puta mlade, a kod sasma povoljnih godina i do 8 puta — kako dobri poznavalac istih glasoviti zoolog Dr. Altum veli — a već su nakon pol godine sposobni za daljnje razplodjivanje. Počeli su sada na razne načine tu divljač tamaniti, nu samim lovom nije moći njihovom prekomjernom množanju na put stati. Još kao najuspješnije sredstvo pokazalo se je, dati po djeci sabirati mlade, koje ženka u kratkih do pol metra dugačkih prohodih drži i doji, a kad mlađe ostavi tad rupu zabrtvi, nu tko ima vještine odmah će takovu rupu i prohod lahko naći. Nadšumar Engler veli u ^Zeitschrift f. Forst- u. Jagdwesen", da plaća od komada ovako sabranih mladih 5 pfen. (oko 3 nov.) i da je tim postigao još najpovoljnije uspjehe. 1 u našoj Podravini nastoje kuniće izkorjeniti, ili bar njihov broj reducirati, te ih g. nadšumar Wittmann davi pomoćju sumpornog ugljika povoljnim uspjehom. U obće, gdje su god do sele udomili divlje kuniće traže sad sredstvo kako bi ih opet izkorjenili. Tužbe na kuniće čuju se iz raznih strana, dapače nalazimo i glede kunića zanimivih podataka u pitanju nekog X. K. F. iz Istre, koji pita u Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" kako bi se mogle najuspješnije tamaniti kune, te u uvodu svog pitanja spominje sliedeće. Prije kojih 30 godina ispustio je na stoku Plavniku — velikom oko 1000 hekta,ra — kraj otoka Oresa, tadanji vlastnik kuniće, koji su se tako umnožali, da ih se je pojedinih godina do 20 tisuća komada ubilo. Silni kunići ugrozili su svaku kulturu na tom otoku, stog je opet vlastnik izpustio mnogo kuna bielica, pa je tekar tim sredstvom konačno |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 229 — se kunića riešio. Za kameniti kraj to je svakako još najbolje sredstvo. Nu sad taj vlastnik nezna kako bi se riešio tih kuna — budi mimogred rečeno- Uzgoj divljih kunića u obće je po gospodarstvo, kako izkustva opetovano dokazaše, toli štetan, da bi se morao upravo zabraniti, a tim više ne zaslužuju divlji kunići da se goje, što im meso nije baš tećno, pa ta lovina razmjerno malu vriednost ima, a i sam lov nije osobito zanimiv. NagTade za ošuinljenje. Kralj, ugarski ministar poljodjelstva razpisao je natječaj na nagrade za ošumljivanje. Ove će se dieliti onim šumskim gospodarima, koji bi stekli osobitih zasluga za ošumljenje visoravni, vrhunaca i grebenova, ili kakvih strmenitih opađina, te da se time sprieči rušenje lavina, odronjavanje brda, te pustošenje zemlje od bujice. Razpisano je šest velikih nagrada, te 12 premija priznanja. Velike su nagrade 2 po 1000 kruna, 2 po 800 kruna i 2 po 600 kruna; a premije priznanja 3 po 500 kruna, 3 po 400 kruna, 3 po 300 kruna i 3 po 200 kruna. Oni, koji traže velike nagrade, imaju dokazati, da su ošumili zemljište u obimu od bar 25 katastralnih jutara; oni, koji traže premije priznanja, imaju dokazati, da su ošumili bar 10 katastralnih jutara. Dosudjivanje ovih nagrada obavit će se 1906. godiae. Narala štetočinaea na šumu. Na lug Naklo, imovne obćine Petrovaradinske, navalili su žitelji sela Kuzmina i Martinaca u tolikoj mjeri, da ih sreski lugar ni popisivati nije mogao. Radi toga dana su lugaru u pomoć još tri lugarska kandidata, no sva četvorica ne mogoše navalu spriečiti, te je konačno pozvana u pomoć kr. oružnička postaja. Ovakove momentalne navale na Šume, dogadjaju se češće za dugih zima i liepih puteva. M. I). Statistika slušača ki-. šum. akademije zagrebačke u zini. semestru g. 1900/1 Ovoga semestra bilo je upisano u svem 34 slušača, od toga 30 redovitih i 4 izvanredna. U I. tečaju (I. semestru) bilo je upisanih 8 redovitih, u II. tečaju (III. semestru) 10 redovitih i III. tečaju (V. semestru) 12 redovitih slušača. Od redovitih slušača uživalo je stipendija i podpora, što zemaljskih što obćinskih, njih 14. Od toga ih je svršilo gimnaziju 11, real. gimnaziju 10 i realku 9, svi s položenim izpitim zrelosti. Od ukupnog broja slušača (34) u Hrvatskoj i Slavoniji rodjeno ih 30, a 1 je iz Ugarske, 1 iz Srbije, 1 iz Bosne, 1 iz Štajerske. Šumski posjed kneza Thurn-Taxisa u Njemačkoj — koji i kod nas u Hrvatskoj naročito u našem „Gorskom kotaru" prostrane šume posjeduje — iznosi kako u Fiirstovom listu čitamo do 43 tisuće hektara ili oko 75 tisuća rali. Polag izkaza veleposjednika, koji je objelodanjen u Narod. Novinama od god. 1890., izkazan je posjed hrvatskih dobara (9) sa 90.782 rali, a od toga je većina šuma. Prejasni knez spada stoga 18 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 230 — medju najveće privatne šumoposjednike u čitavoj srednjoj Evropi; u svih se tih šumah vodi valjano konservativno gospodarstvo, te se naročito na pomladjivanje šuma mnogo troši a Sume samo oprezno sieku; šumarsko osoblje dobro je plaćeno. Jedinstvena srednja škola n Njemačkoj i izjednačenje olbćili sređnjili škola liunianističnoga i realnoga smjera ii Pruskoj. Poznato je, da gimnazije bolje pripravljaju za sveučilište, a realke za tehničke škole. Da se spoje ova dva smjera pokušano je to ostvariti realnim gimnazijama, u kojih naukovanje traje jednaki broj godiua kao u gimnaziji ili realci. Pokazalo se je medjutim, da i ove, kakve su danas, podpunoma svrsi neodgovaraju. Počeli su s tog u Njemačkoj na više mjesta jedinstvenom srednjom školom, koja bi djaka pripravila za svaku struku, ali da se to poluči mora se naukovanje produljiti. Produljiti i onako dugotrajno naukovanje na srednjih škola nije baš shodno i mana je, ali je neobhodno nuždna, hoće li se gore spomenuta svrha postići. Korist koju bi ovakova jedinstvena srednja škola pružala, ipak je veća od spomenute mane, pa budu li uspjesi s ovom novom jedinstvenom školom odgovarali očekivanju, ne ima sumnje, da će tad ovakova srednja škola po vremenu iztisnuti i čiste gimnazije i čiste realke. Na takovu bi jedinstvenu školu prošla punim pravom sva prava gimnazije i realke. Gimnazije, kao mnogo stariji zavodi imaju mnogo veća prava, jer absolvent gimnazije može nastaviti nauke na kojoj mu drago visokoj školi, bio on za to dovoljno pripravljen ili ne, dočim mnogo mladje realke ne imaju tolikih prava, pošto absolvent realke može većinom samo nastaviti naukovanje na tehničkih škola; na sveučilištih iznimno samo za neke struke. Tim su bili prikraćeni absoventi realka i realnih gimnazija. Njemački je car Vilim nedavno izdao naredbu, kojom se i ovim školam davaju ista prava kao i gimnazijama, a do pojedinca stoji, da si on manjkajuće predznanje iz pojedinih predmeta, naročito jezika, privatno priskrbi. Tako se primjerice mora onaj, koji je absolvirao humanističku gimnaziju, kad hoće nastaviti nauke na tehnici, sam se pobrinuti, da nauči toliko deskriptive i da si steče vještinu u risanju, da bude i na tehnici s uspjehom naukovanje nastaviti mogao. Glavn a je dakl e svrha ove odredbe, da se onomu, koji je svršio obću srednju školu bila ona i realnoga smjera, otvore vratasvihvisokihškola. Ove podatke crpimo iz jednoga članka priobćenog u bečkoj „Neue freie Presse" u kojem je zamašaj ove naredbe ipak nešto previše obćenito ocrtan, jer valjda ipak ne će obsolvent realke moći slušati, recimo, teologiju ili klasičnu filologiju. Bit će sjegurno nekih iznimaka, nu o tom u spomenutom članku govora nije. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 231 — Kazpisana šumarska mjesta u Srbiji i naši domaći stručnjaci. Kako s pouzdane strane doSusmo, molilo je za ta mjesta (vidi occlas u 2 broju ..Samarskoga lista" od o. g.) do dvanajst naših mladjih stra čarii. Mi samo želimo, da oni, koji će ta mjesta polučiti, budu pokazali medju bratskim nam narodom u kraljevini Srbiji živo nastojanje, da svojim marljivim, savjestnim i požrtvovnim radom doprinesu svoju oko UDapredjenja tamošnjega šumarstva, nami pako da budu služili na diku i ponos. Od molitelja, zi čudo, 2 su samo pravoslavne a 10 ih katoličke vjeroizpovjesti. Da li su ta mjesti već popunjena, nije nam poznat*. Naša viest o carinskih ugovorili sa Njemačkom i „Obzor" Ovu našu viest, koju smo u prošlom broju našega lista polag uvodnog članka izašlog u li-stu „Oesterr. Forst. u. Jagdzeitung" priobćili, priobćio je i „Obzor", nu njegov izvjestitelj za narodno gospodarstvo nije zado voljan s našimi konkluzijami, kojimi velimo, da je za nas znatno nepovoljnije i „kod dosadanjih carinskih izaosa" bude li se u buduće računao zbog carine trupac od 1 m´´ drva tvrdih listača sa 1000 kilograma, a m´ piljene i tesane robe iste vrsti sa 80D kilograma, nego kao do sele samo sa 600 kilograma. Ipak ima „Obzor" kriv o a mi pravo, jer polag carinskog ugovora sklopljenog sa Njemačkom 6. prosinca 1891. glasi stavka odnoseći se na drvo, kako sliedi: 13 c) 1. surovo tvorivo i dužica: 100 kg. 20 Pf. ili 1 m´ 120 M. 2. gradjev. drvo po duljini tesano : 100 kg. 30 Pf. ili 1 m^l´BOM. 3. daske i piljeno bridasto drvo : 100 kg. 80 Pf. ili 1 m´ 480 M. Bude li se u buduće računao 1 m´ trupaca tvrdih vrsti sa 1000 kg., pli´.ćalo bi se dakle polag sadanjih carinskih iznosa mjesto 1´20 maraka 2 marke; za tesano drvo tvrde za 1 m´mjesto 1´80 maraka 2´40 maraka; a za piljenu robu od 1 m^ mjesto 4´8 maraka 6 4 marke, te s´ na to odnose one naše rieči „što znači kod dosa danji h iznosa povišenje istih za kojih 30 —40´´/Q.´´ — Pošto nas je dakle „Obzorov" izvjestitelj krivo obiedio, da smo u našim konklusijama učinili „krupnu" pogriešku i to sad mnogobrojni čitatelji toli razširenog lista valjda istinom drže, to ga o^ime, apelirajuć na publicističku kolegijalnost, uljudno umoljavamo, da to shodnim načinom popravi. Kongres austrijskili lovaca u Beču, kojemu je bila svrha, da se dokaže važnost lovstva u narodnom gospodarstvu, naročito pako da se lovci dogovore, koje bi korake morali poduzeti, da zaprieče izdanje nepovoljnih zakona i odredaba koje idu za zatorom lovstva, održan je u Beču prošloga mjeseca. Taj je kongres bio vanređno posjećen — do 400 učestnika — a medju mnogobrojnimi lovačkimi družtvi bilo je obće hrvatsko lovačko dražtvo zastupano. Mi ćemo se na rad tog kongresa u budućem broju osvrnuti. * |
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 232 — Zašto je šumarski muzej zatvoren za p. n. obćinstvo, ne će bit zgorega da razjasnimo i onim, koji se potanje poslovi šum. družtva ne bave, i to povodom upita, koji je neko stavio u zagreb. dnevniku Agramer Tagblattu — Većina izložaka našeg šumarskog odjela u Parizu poticala je iz tog muzeja. Dok su se ti izložci preudešavali, radilo se oko toga u muzeju i on je morao biti za obćinstvo zatvoren. Kad su te stvari odpremljene, ostao je muzej krnj , a jer razne praznine ne pružaju gledaocu najljepšu sliku, morao se je taj muzej držati zatvorenim za šire obćinstvo, dok se ti predmeti opet na svoje mjesto stave. Ujedno je bilo nuždno valjano sve ostale izložke oćistiti i desinfiscirati. To je i učinjeno, i to tako, da seje svaki pojedini predmet, koji je ikako mogao u desinfekcioni aparat stati, u nj i stavio, da bude bar 24 sata u tom hermetski zatvorenom aparatu, temeljitoj desinfekciji podvržen. Toliko glede sumnjičenja, da se trpi da izložci od kukaca i moljaca stradaju čim se još pomno očiste i desinfisciraju iz Pariza stigli izložci i uvrste natrag u zbirku — a te je dopisnik na hodniku vidio, a nisu se, u stanju u kom su prispjeli, u zbirku odmah uvrstiti mogli i smjeli — otvoriti će se ponovno muzej, što će za kratko vrieme biti. Ujedno nam je spomenuti, da se sad 0 tom radi, da se muzej bolj e pristupnim učini i samim slušačem šumarstva, da naime bude za njih svakoga daua po podne otvoren. To će se pitanje — koje se tiče samo potrebnog pomoćnog osoblja — nadamo se još ovoga mjeseca riešiti, pa tako svim opravdanim željam udovoljiti.— Glede tjesnijeg saveza ovog muzeja i kr. šum. akademije, to jest da on predje sasvim u upravu visoke vlade, o tom mogu odlučiti samo nadležni faktori, a to je s jedne strane glavna skupština družtva a i s druge visoka zemalj. vlada. — Ako i samo pitanje zbog muzeja možda i nije bilo neumjestno, čudimo se ipak, da je tako ugledan list ovakovimi podvalami ,obrazloženo" pitanje i u toj formi donieti mogao. Vlastelinstvo Kutjevo prodaje iz svog razsadnika 150.000 kom. bielog bora, te 50.000 kom. crnog bora, sve dvogodišnje preškolane biljke, uz cienu od 8 kruna i>o 1000 kom. na kolodvor Pleternica postavljene. B egtež, 12. ožujka 1901. Šumarija Kutjevo. Urcdjuje Ivan Partaš,prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. Albrecht(J, Wlttasck). |