DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 53     <-- 53 -->        PDF

- 223 —
Bietzel, Erfahrungen aus dem Gebiete der Niederjagđ. Ovo je već


5. izdanje ovog u lovačkih krugovili dobro poznatoga i vrlo obljubljenoga
djela poznatoga „majstora" t. zv. nizkoga lova, izradjeno po njegovom
i po njem samom priredjenom 3. izdanju, a ukrašeno mnogim
slikama poznatih lovačkih slikara kao: Arnolda, Bassewitza i dr. Djelo
je ovo izašlo kod J. Neumanna u Neudammu, a ciena mu je 6 odnosno
7 maraka. Dobiva se i u svezcima, ciena je pojedine svezke 50 pfeniga.
Mittheilungcn iiber die Verhandlungen der Section ftir Land- u.
Forstwirthschaft u. Montanwesen đes Industrie- u. Landwirthschafsrathes
bei der 3. Tagung. Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 3 K. 60 fil.


Holzhandels-Usancen oesterr. ungar. I. Theil Neue Wiener Usaucen.
Ciena 1 K. 10 fil. Do polovice prošloga mjeseca imale su izaći cielokupne
usance Pošto su ove usanoe neobhodno potrebne svakomu drvotržcu,
isto je tako poznavanje ovakovih usanca gotovo neobhodno potrebno
i šumaru, naročito taksatoru, s tog razloga dali smo već i nacrt
ovih usanca prevesti i priobćiti u našem listu. Da se stvar ne opetuje,
dali smo sad samo ono iz novih usanca ekscerpirati, što je prema nacrtu
istih preinačeno, te ćemo te preinake već u budućem broju u posebnom
članku priobćiti.


Promet i trgovina.


Već u zadnjem našem izvještaju progovorili smo nešto obširnije o
obćenitoj gospodarskoj depresiji u Njemačkoj, koja nije ostala bez dojma
na njemačku trgovinu s drvom. Kako je opet Njemačka jedan od najvažnijih
konsumenata za naše drvo i to drvo tvrdih listača, poimence
hrastovinu, nije ni čudo, da ta depresija dosta nepovoljno djeluje i na
našu trgovinu s drvom, pa da se je to pokazalo i tod zadnjih naših
prodaja u hrasticima. Nije to doduše jedini uzrok, da su te naše prodaje
po hrasticima dosta nepovoljno izpale, već je to samo jedan od uzroka.


Kako se sve više proširuje područje iz kojega se Evropa, naročita
Fiancuzka — koja treba više hrastove dužice, nego li sve ostale evropske
zemlje zajedno — obskrbljuje hrastovim dužicama, najbolje se vidi iz
izkaza one množine dužica, koja je u zadnoj campanji 1900./1. izradjena
ili će se još izraditi, a koji smo izkaz, kao i prošlih godina, primili od
odličnog našeg drvotržca i dužičara g. L. pl. Blasicha u Sisku, pa ga
na str. 225. u ovom broju donosimo.


Slavonija, a u znatno manjoj mjeri Hrvatska, bile su prije zemlje
iz kojih se skoro izključivo čitava potreba evropskoga trga na francuzkim
dužicama namirivala. Prije više godina pridošla je k tomu susjedna
Bosna. Najednoć počeli su se silni milijuni bosanske dužice izvažati. Ona
je postala na evropskom trgu vanredno obljubljena, mnogo se tražila,




ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 224 —


najbolje se plaćala i na mnogim mjestima iztisnul^ slavonsku dužicu.
Govorilo se je doduše u trgovačkih krugovih, da su se hrastove šume u
Bpsnoj već izsjekle, pa da će ste strane konkurencija našoj dužici prestati
Da tomu — bar za sada — još nije tako, najbolje se vidi iz spomenutoga
izkaza, iz kojeg proizlazi, da će se još ove godine do 1272 milijuna
komada dužice u bosanskim šumama izraditi i na evi´opski trg baciti.


0 pogibeljnoj rumunjskoj konkurenciji već smo svoje u prijašnjih
izvještajih kazali, a iz spomenutog se izkaza vidi, da će već ove godine
stupiti Rumunjska sa znatnim brojem dužica — do 7 milijuna komada


— u utakmicu na dužičarskom tržištu. Nu ni to još nije sve. Na jedanput
pojavljuje se na evropskom drvarskom tržištu do sele skroz nepoznata
— u tom pogledu — balkanska državica, o kojoj se je do sele samo
to znalo, da lih junaka i kamenja na pretek ima, a to je — Crna Gora.
Tako se evo sve više proširuje područje za proizvodnju francuzke
dužice, a Slavonija i Hrvatska nisu više jedine mjerodavne na tom trgu.
Do toga je došlo i doći moralo uslied visokih ciena, koje su posljednih
godina kod dražba u naših hrasticih plaćale pilane. S ponudami pilana
ne mogahu konkurirati drvotržci-dužičari, te moradoše potražiti zemlje
u kojih je jeftinija surovina, da im se izradba dužice još izplatiti može.
Neki pohrliše u Ameriku i nadjoše tamo eldorado. Silna množina amerikanske
dužice poplavljivala je do nedavno evropska tržišta i potisnula
ciene našoj dužici. Opazilo se je medjutim, da ta dužica nije ni iz daleka
takove kvalitete kao naša, s toga se je počela sve slabije plaćati i
manje tražiti, a naša je dužica opet znatno u cieni poskočila. Toga radi
počeše tražiti dužičari nove krajeve za proizvodnju duge, pa su je donekle
i našli ponajprije u Bosnoj, a sada — u Rumunjskoj i Crnoj Gori.
Potonja će svojom malenom zalihom doskora i gotova biti, nu ne može
se isto reći o Rumunjskoj, koju možemo od sada i za daljni niz godina
smatrati jakim vrelom za dužicu, dakle faktorom, kojim naši dužičari i
naši šumoposjednici računati moraju


Od dosadanjih naših prodaja u hrasticih još je najbolje prošla imov.
obćina petrovaradinska, koja je od 5 čestica, koje je na prodaju iznela,
4 prodala, a samo je jedna neprodana ostala. (Potanje o tom na 226 str.).


Sada počinju prodaje u brdskim bukovim i četinjavim šumama. Kod
kr. šumarskoga ureda u Otočcu obdržavala se je dražba dne 13. pr. mj,


— uspjeh još nije poznat — a izneseno je u svem 47.541 komad bukovih
i jelovih stabala, a sva su ta stabla procienjena na okruglo 272
tisuće kruna. Sad će se 17. o. mj. prodavati kod imov. obćine otočke
12613 za tehničku porabu i 7002 samo za ogrievo sposobnih bukovih i
jelovih stabala procienjenih na 74.i51 krunu, a prodavat će isto takova
stabla i kod ogulinske imov. obćine (Vidi potanje otraga medju oglasima
u ovom broju).


ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 55     <-- 55 -->        PDF

225 —
a
ca
a O
^K
rt
TS
os
-a
a
o
o
o
o
o
(N
o ooooo o
o o o o o o o
o o o o o o o
o o o o o o o
O O O O Q o o
-*y3.Tjt o O lO
_p1-ioOoo
o
i-j
TH
o
QO
o
o
O
T-i
o o o o
o o o o
o o o o
o o o o
o lo o o
lO C-; lO p
iO Ci d
OOOOOOOO´ OOOOOOOO
ooppopoo
OOOOOOOO
ooooomoo
O
o
o ´
o
p
c6
GOCCtOOGOOr-tCOO
I I ^´ Of
m
n3 II I s I I I I 1 I
8
o
o
o
o
o>
a
3 03
8
o
´ o
o
o
o
o
o
o
o
o o
03 m
o oo o o
o oo o o
o
0«
M
o
d
o
Ti
oo o
oo´o "
O to olO fM i/D
o
o ´
o
o
s ´^
2 -^
fl o
TJ .ca
o "^
´ 6(5
2 i^ |iN
o
o
o o o o o oo o o o o oo o p o p od o ´ o o I d dOOi O o ´ o oCo
o
o
d
o
o
8O
I I
§
odoCOo o
o o
ino o
o
o
ol8
1:0
0
8
0
to00
(N
1
rt
a^
^ 0
tž
s «
ca QQ
02
0 §
>CS3 O
03 o
o
I I I I I I I I I I I d d I
o
d
gclc3
2
^
O
o o
o o
O O
´ 10 o I I Io
o
o
I g I Io
I I I I I I I
_:^ d" o-o
d
o
n
OJ
o
PH
´ ^ o
o
^ o
03 «
4<
0. 2
o .
^ :
o
o »3
i
3=
== °
o>a
a
jd
o :-^
I
o I a)-tp Cl
3-§
ffS c a-^ a i
t S o 2 .S S c
2 o g >N
11^^ o
a ^
C3´">0Q
Hl^ a ^
3 O os
o >. 2
^ ao s g § t
t! °*5 .5 >-S 1^
, cc ~^ >a3 -r" -^^ ^ .j ^ ´—^ ;;; -t-*
! ´^ PH O< C 02 CS ?S PHM M H-] i<
<< ´^ ^
^^ PH ^< c CO CS m.


^,in.<0 t— 00 05 O r-l (N : CO -^.US W


ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 226
Što se same prodaje izradjene robe tiče, to ona nije baš loša.
Hrastovi trupci slabije prolaze, jer se oni inače većinom u Njemačku izvažaju
a sad je tamo potreba manja; rezana roba hrastova ide nešto
slabije nego prije ali još prolazi, nu dužica francuzka traži se dosta i sada
je dobro u cieni, pa bi se je i više u naših šumah proizvadjalo, da nije
surovina tako skupa.


Prodaje u šumah iiiiOT. obćine petroTaradinske. Godine 1900.
izneseno je od strane Petrovaradinske imovne obćine na prodaju 6.760
hrastovih stabala i 1346 komada druge vrsti drveća, uz sveukupnu procienu
od 467.592 krune i to:


Kockavi


Množina


sadržaj


o


đ


Ti


L u g


C3 03


^s « a


.2 S


aM


o


stabala
P-i


Neprečava . . .
Smogva . .
Varadin ... .
1565
1966
1285
232
71
1
179
217
85
63
9
1
484-2
6513
3623
11322
11660
9549
126437
141483
73087
VratičnaŽupanja
... .
... . 420
lt,24
3
—
125
85
34075
1286
5073
5067
11508
35145
91440
Ukupno 6760 307 641 488 21337 49106 467592


Od navedenih lugova, ostao je lug Neprećava neprodat, dočim su
ostali prodati preko procjene.
Lug Smogvu, kupila je tvrdka Grasl, Schenk et. Comp. iz Beča
za 146 220 E. dakle sa 4 737 K. preko procjene.
Lug Varadin, tvrdka S. Wolfner iz Budimpešte, za 75.115 K ili
sa 2.028 K. preko procjene.
Lug Vratičnu, tvrdka Gamiršek iz Mitrovice, za 39.480 K. ili za


4.335 K.
iznad procjene.
Lug Županju tvrdka Gamiršek iz Mitrovice, za 95.750 K. ili sa
4.310 K. iznad procjene.
Lug Neprečava ostao je neprodat radi svoje previsoke procjene,
te je visoka kr. zem. vlada zamoljena, da se razpiše ponovna dražba sa
157o popusta. j


Uz procjenbenu vriednost teško će se ovaj lug prodati, osobito
danas, kad se tolike silne šume na prodaju iznašaju. Bude li imovna
obćina ostala kod procjene, izgubiti će samo kamate, a konačno će morati
procjenu sniziti, jer radi starosti luga, ne smije se dugo sa prodajom
otezati. M. I).