DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 223 — Bietzel, Erfahrungen aus dem Gebiete der Niederjagđ. Ovo je već 5. izdanje ovog u lovačkih krugovili dobro poznatoga i vrlo obljubljenoga djela poznatoga „majstora" t. zv. nizkoga lova, izradjeno po njegovom i po njem samom priredjenom 3. izdanju, a ukrašeno mnogim slikama poznatih lovačkih slikara kao: Arnolda, Bassewitza i dr. Djelo je ovo izašlo kod J. Neumanna u Neudammu, a ciena mu je 6 odnosno 7 maraka. Dobiva se i u svezcima, ciena je pojedine svezke 50 pfeniga. Mittheilungcn iiber die Verhandlungen der Section ftir Land- u. Forstwirthschaft u. Montanwesen đes Industrie- u. Landwirthschafsrathes bei der 3. Tagung. Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 3 K. 60 fil. Holzhandels-Usancen oesterr. ungar. I. Theil Neue Wiener Usaucen. Ciena 1 K. 10 fil. Do polovice prošloga mjeseca imale su izaći cielokupne usance Pošto su ove usanoe neobhodno potrebne svakomu drvotržcu, isto je tako poznavanje ovakovih usanca gotovo neobhodno potrebno i šumaru, naročito taksatoru, s tog razloga dali smo već i nacrt ovih usanca prevesti i priobćiti u našem listu. Da se stvar ne opetuje, dali smo sad samo ono iz novih usanca ekscerpirati, što je prema nacrtu istih preinačeno, te ćemo te preinake već u budućem broju u posebnom članku priobćiti. Promet i trgovina. Već u zadnjem našem izvještaju progovorili smo nešto obširnije o obćenitoj gospodarskoj depresiji u Njemačkoj, koja nije ostala bez dojma na njemačku trgovinu s drvom. Kako je opet Njemačka jedan od najvažnijih konsumenata za naše drvo i to drvo tvrdih listača, poimence hrastovinu, nije ni čudo, da ta depresija dosta nepovoljno djeluje i na našu trgovinu s drvom, pa da se je to pokazalo i tod zadnjih naših prodaja u hrasticima. Nije to doduše jedini uzrok, da su te naše prodaje po hrasticima dosta nepovoljno izpale, već je to samo jedan od uzroka. Kako se sve više proširuje područje iz kojega se Evropa, naročita Fiancuzka — koja treba više hrastove dužice, nego li sve ostale evropske zemlje zajedno — obskrbljuje hrastovim dužicama, najbolje se vidi iz izkaza one množine dužica, koja je u zadnoj campanji 1900./1. izradjena ili će se još izraditi, a koji smo izkaz, kao i prošlih godina, primili od odličnog našeg drvotržca i dužičara g. L. pl. Blasicha u Sisku, pa ga na str. 225. u ovom broju donosimo. Slavonija, a u znatno manjoj mjeri Hrvatska, bile su prije zemlje iz kojih se skoro izključivo čitava potreba evropskoga trga na francuzkim dužicama namirivala. Prije više godina pridošla je k tomu susjedna Bosna. Najednoć počeli su se silni milijuni bosanske dužice izvažati. Ona je postala na evropskom trgu vanredno obljubljena, mnogo se tražila, |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 224 — najbolje se plaćala i na mnogim mjestima iztisnul^ slavonsku dužicu. Govorilo se je doduše u trgovačkih krugovih, da su se hrastove šume u Bpsnoj već izsjekle, pa da će ste strane konkurencija našoj dužici prestati Da tomu — bar za sada — još nije tako, najbolje se vidi iz spomenutoga izkaza, iz kojeg proizlazi, da će se još ove godine do 1272 milijuna komada dužice u bosanskim šumama izraditi i na evi´opski trg baciti. 0 pogibeljnoj rumunjskoj konkurenciji već smo svoje u prijašnjih izvještajih kazali, a iz spomenutog se izkaza vidi, da će već ove godine stupiti Rumunjska sa znatnim brojem dužica — do 7 milijuna komada — u utakmicu na dužičarskom tržištu. Nu ni to još nije sve. Na jedanput pojavljuje se na evropskom drvarskom tržištu do sele skroz nepoznata — u tom pogledu — balkanska državica, o kojoj se je do sele samo to znalo, da lih junaka i kamenja na pretek ima, a to je — Crna Gora. Tako se evo sve više proširuje područje za proizvodnju francuzke dužice, a Slavonija i Hrvatska nisu više jedine mjerodavne na tom trgu. Do toga je došlo i doći moralo uslied visokih ciena, koje su posljednih godina kod dražba u naših hrasticih plaćale pilane. S ponudami pilana ne mogahu konkurirati drvotržci-dužičari, te moradoše potražiti zemlje u kojih je jeftinija surovina, da im se izradba dužice još izplatiti može. Neki pohrliše u Ameriku i nadjoše tamo eldorado. Silna množina amerikanske dužice poplavljivala je do nedavno evropska tržišta i potisnula ciene našoj dužici. Opazilo se je medjutim, da ta dužica nije ni iz daleka takove kvalitete kao naša, s toga se je počela sve slabije plaćati i manje tražiti, a naša je dužica opet znatno u cieni poskočila. Toga radi počeše tražiti dužičari nove krajeve za proizvodnju duge, pa su je donekle i našli ponajprije u Bosnoj, a sada — u Rumunjskoj i Crnoj Gori. Potonja će svojom malenom zalihom doskora i gotova biti, nu ne može se isto reći o Rumunjskoj, koju možemo od sada i za daljni niz godina smatrati jakim vrelom za dužicu, dakle faktorom, kojim naši dužičari i naši šumoposjednici računati moraju Od dosadanjih naših prodaja u hrasticih još je najbolje prošla imov. obćina petrovaradinska, koja je od 5 čestica, koje je na prodaju iznela, 4 prodala, a samo je jedna neprodana ostala. (Potanje o tom na 226 str.). Sada počinju prodaje u brdskim bukovim i četinjavim šumama. Kod kr. šumarskoga ureda u Otočcu obdržavala se je dražba dne 13. pr. mj, — uspjeh još nije poznat — a izneseno je u svem 47.541 komad bukovih i jelovih stabala, a sva su ta stabla procienjena na okruglo 272 tisuće kruna. Sad će se 17. o. mj. prodavati kod imov. obćine otočke 12613 za tehničku porabu i 7002 samo za ogrievo sposobnih bukovih i jelovih stabala procienjenih na 74.i51 krunu, a prodavat će isto takova stabla i kod ogulinske imov. obćine (Vidi potanje otraga medju oglasima u ovom broju). |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 55 <-- 55 --> PDF |
225 — a ca a O ^K rt TS os -a a o o o o o (N o ooooo o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o O O O O Q o o -*y3.Tjt o O lO _p1-ioOoo o i-j TH o QO o o O T-i o o o o o o o o o o o o o o o o o lo o o lO C-; lO p iO Ci d OOOOOOOO´ OOOOOOOO ooppopoo OOOOOOOO ooooomoo O o o ´ o p c6 GOCCtOOGOOr-tCOO I I ^´ Of m n3 II I s I I I I 1 I 8 o o o o o> a 3 03 8 o ´ o o o o o o o o o o 03 m o oo o o o oo o o o 0« M o d o Ti oo o oo´o " O to olO fM i/D o o ´ o o s ´^ 2 -^ fl o TJ .ca o "^ ´ 6(5 2 i^ |iN o o o o o o o oo o o o o oo o p o p od o ´ o o I d dOOi O o ´ o oCo o o d o o 8O I I § odoCOo o o o o o ol8 1:0 0 8 0 to00 (N 1 rt a^ ^ 0 tž s « ca QQ 02 0 § >CS3 O 03 o o I I I I I I I I I I I d d I o d gclc3 2 ^ O o o o o O O ´ 10 o I I Io o o I g I Io I I I I I I I _:^ d" o-o d o n OJ o PH ´ ^ o o ^ o 03 « 4< 0. 2 o . ^ : o o »3 i 3= == ° o>a a jd o :-^ I o I a)-tp Cl 3-§ ffS c a-^ a i t S o 2 .S S c 2 o g >N 11^^ o a ^ C3´">0Q Hl^ a ^ 3 O os o >. 2 ^ ao s g § t t! °*5 .5 >-S 1^ , cc ~^ >a3 -r" -^^ ^ .j ^ ´—^ ;;; -t-* ! ´^ PH O< C 02 CS ?S PHM M H-] i< << ´^ ^ ^^ PH ^< c CO CS m. ^,in.<0 t— 00 05 O r-l (N : CO -^.US W |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 226 Što se same prodaje izradjene robe tiče, to ona nije baš loša. Hrastovi trupci slabije prolaze, jer se oni inače većinom u Njemačku izvažaju a sad je tamo potreba manja; rezana roba hrastova ide nešto slabije nego prije ali još prolazi, nu dužica francuzka traži se dosta i sada je dobro u cieni, pa bi se je i više u naših šumah proizvadjalo, da nije surovina tako skupa. Prodaje u šumah iiiiOT. obćine petroTaradinske. Godine 1900. izneseno je od strane Petrovaradinske imovne obćine na prodaju 6.760 hrastovih stabala i 1346 komada druge vrsti drveća, uz sveukupnu procienu od 467.592 krune i to: Kockavi Množina sadržaj o đ Ti L u g C3 03 ^s « a .2 S aM o stabala P-i Neprečava . . . Smogva . . Varadin ... . 1565 1966 1285 232 71 1 179 217 85 63 9 1 484-2 6513 3623 11322 11660 9549 126437 141483 73087 VratičnaŽupanja ... . ... . 420 lt,24 3 — 125 85 34075 1286 5073 5067 11508 35145 91440 Ukupno 6760 307 641 488 21337 49106 467592 Od navedenih lugova, ostao je lug Neprećava neprodat, dočim su ostali prodati preko procjene. Lug Smogvu, kupila je tvrdka Grasl, Schenk et. Comp. iz Beča za 146 220 E. dakle sa 4 737 K. preko procjene. Lug Varadin, tvrdka S. Wolfner iz Budimpešte, za 75.115 K ili sa 2.028 K. preko procjene. Lug Vratičnu, tvrdka Gamiršek iz Mitrovice, za 39.480 K. ili za 4.335 K. iznad procjene. Lug Županju tvrdka Gamiršek iz Mitrovice, za 95.750 K. ili sa 4.310 K. iznad procjene. Lug Neprečava ostao je neprodat radi svoje previsoke procjene, te je visoka kr. zem. vlada zamoljena, da se razpiše ponovna dražba sa 157o popusta. j Uz procjenbenu vriednost teško će se ovaj lug prodati, osobito danas, kad se tolike silne šume na prodaju iznašaju. Bude li imovna obćina ostala kod procjene, izgubiti će samo kamate, a konačno će morati procjenu sniziti, jer radi starosti luga, ne smije se dugo sa prodajom otezati. M. I). |