DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 174 —


Sume u Danskoj nisu složene u velike komplekse, već su
ponajviše grupirane u omanje distrikte od 50—100 ha, te razasute
po cieloj zemlji.


Po vrsti drveća ima najviše bukve SC/o, onda hrasta 77o,
jasena, javora i ostalih vrsti plemenitijih listača G^/o, meke
listače (topola, vrba i t. d.) 67o, a četinjače 217o. Uzgajaju se
pako samo visoke šume. Obhodnja iznaša za hrast 120—140 godina,
za bukvu 80—100 godina, a za Četinjače 60—80 god.
Obzirom na intezivnu njegu šuma postizavaju stabla u toj dobi
znatnu debljinu, te su za sječu posve dozrela.


Od ukupne šumske površine pripadaju privatnim posjednicima
dvie trećine, dočim se jedna trećina nalazi u rukama
države.


Klimatičk i odnošaji jesu u Danskoj sliedeći: vrlo hladno
proljeć e sa malo kiše, pozni mrazovi u svibnju padaju relativno
dosta često; ljeto dosta hladno; jesen topla sa dosta
kiše, mrazovi počma padati u listopadu; zima je blaga sa
dosta oborina. Vjetrovi vladaju preko čitave godine.


Prema tomu nije klima Danske za uzgoj suma najpovoljnija,
nu svakako nije nepovoljnija nego li klima Njemačke
(Ali. Forst- u. Jagdzeitung g. 1898. str. 346—363. Dr. Hangi.
Zur Beurtheilung der danischen Forstwirschaft).


Šumsko gospodarenje u Danskoj ima tu svrhu, da se u
što kraćoj obhodnji uzgoje sklopljene sastojine od debelih, dovoljno
od grana čistih stabala. U tu se svrhu počam od rane
mladosti sastojine nastoji oko toga, da se pospješi prirast na
debljini, te se čišćenje debla od dolnjih grana ne tjera dalje,
nego u koliko to zahtjevaju dotični obrti, koji u drvu rade.
To je u pravilu duljina od 15 m. Uzgoj dulje od grana čiste
deblovine ne izplaćuje se, jer to industrija ne traži, a s druge
bi se strane takova veća duljina dala polučiti samo na uštrb
prirasta na promjeru debla. Čim je pako deblo, dugačko do
15 m., jače u promjeru, tim mu je i uporaba raznovrstnija i
ciena bolja. Statistički je na ime utvrdjeno, da ciena drva
ovisi 0 promjeru trupca, dočim je duljina trupca od manje
važnosi, a gdje ova premašuje 12—15 m. baš od nikakove.