DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 200 promjerkom mora nuždno dva puta, sa dva različita stajališta mjeriti. Do toga istoga resultata dolazi se i kod nepravilnog prosjeka, predočenog si. 3., gdje je za postupak g. pisca osobito karakteristično mjerenje promjera tetivnicom, koja zauzimlje položaj A, T), G, BI Osim toga je nama svima vrlo dobro poznato, da je i najtočnije mjerenje promjera kod ovako nepravilnih prosjeka, bar u praksi, od vrlo problematične vrijednosti za ustanovljenje površine podnice. Zaključujem, priključujuć se želji g. pisca ocjene, da se tetivnica u praksi svestrano izpita i prokuša, jer sam uvjeren, da će joj baš to prokrčiti put u praksu. Pokuse sa tetivnicom može si tim laglje svaki — koga stvar zanima — učiniti, što mu za to ne treba nabavljati posebne tetivnice. Odstraniv od obične promjerke suvišan treći krak. dobiti će tetivnicu, prikladnu za mjerenje promjera stabala, ako li su prosjeci približno krugoliki. Tko se želi baviti promjeravanjem promjera stabalah sa nepravilnim oblikom prosjeka, treba da i drugi krak promjerke providi razdiobom u cm. Ja sam baš takovimi tetivnicami dobivao resultate, koji su me u svakom pogledu zadovoljili. B. II. ml. Razpravljanje prekršaja proti sigurnosti šumskoga vlastničtva pred kr. kotarskim sudovima. Piše Š, S. Belamarid, kr. kot. šumar. Svakom šumarskom stručnjaku kao takovom, dužnost je šumske štetočince nemilice proganjati, te svaki počinjeni prekršaj proti sigurnosti šumskoga vlastničtva prijavljivati nadležnim oblastima, bilo političkim ili sudbenim, da ih one zasluženoj kazni podvrgnu i presud e na platež pravedne zakonom određjene odštete. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 201 — Kako je nama šumarima to proganjanje štetočinaca najsvetija dužnost, tako opeta moramo s druge strane nastojati, da kod procienjivanja šumskih šteta uajsavjestuije postupamo, t. j, šum sk0-0dštetne iznose točno procienjujemo, e da se kaznena, oblastna ili sudbena presuda na istinitoj podlozi osniva, naime, da se i okrivljeniku, kad se i kazniti mora, ne nanese nepravda. To je bila i intencija zakonodavca, koji se je stvarajuć osnovu sadašnjeg obdeg šumskog zakona, u §. 74. za to pobrinuo, gdje kaže: »Ako osoblje šumkoganadzorstva nije pod upravom urednika šumskih, ili ako prijava o štetah bude učinjena .po drugih osoba a ne po osoba šumskoga nadzorstva, ima vlast politička za procieiijenje štete pozvat ili najbližega urednika šumskoga ili ako takovih urednika neima, kojega nepristranoga vještaka, koji će se zato osobito zapriseći«. Bez dvojbe je dakle, da se ustanova ovoga paragrafa, proteže lih n a p r o c i e u j i v a n j e šumskih šteta u samoill liredu, prije nego li se kazneni postupak proti štetočincu povede, a to za onaj slučaj, kad prijava stigne oblasti od drugih osoba, koje nisu stručnjaci. U takovih slučajevih mora kr. kot oblast svestrano izpitati stranku i pobilježiti data, a ako su podatci nedostatni ili ako kr. kot. šumar ne može na temelju istih odštetu ustanoviti, tada se obzirom na prištednju troškova može odrediti koji bliži, bolje upućen lugar, da na licu mjesta izpita pružene podatke, na temelju kojih će se prociena u uredu obaviti moći Pita se sada, kada može nastati slučaj, da kr. kot. oblast odredi očevid na lic u mjest a u svrhu izvidjenja i prociene šumske štete po svojem šumarskom izvjestitelju, kako to §. 75, šum. zakona odredjuje, t. j. »Ako se obnadju temeljite sumnje proti izpravnosti prociene učinjene glede koje štete, ima vlast politička izaslat svoga naredjenika na samo mjesto, koji će dat štetu izvidit i procienit i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 202 — §. 74. dakle kaže: ima vlast politička pozvat, a §. 75. ima vlast politička izaslat šumskog urednika. Iz različitosti pojmova tili dvijuh rieči, vidimo i različitost uredovanja, koje odredjuje jedan, a koje drugi paragraf. Izaslanje šumarskog urednika na lice mjesta, može nastati u sliededa dva slučaja: 1. Kad prijavu podnese nestrukovnjak, na temelju čijih podatakah ne može kr. kotar, šumar u ured u procienu obaviti i to kad se radi o šumskim štetama većega obsega, jer često puta znade povjenstveni trošak daleko prekoračiti veličinu štete, a da li je to opravdano činiti — mislim da nije. 2. Kad se kod same razprave saslušanjem parbedih se stranaka porodi sumnja, da veličina štete ne iznaša onoliko, na koliko je procienjena po kr. kot. šumaru, koju je on obavio u uredu, na temelju po privatnoj stranci pruženih podataka ili ako sam okrivljenik kod razprave zahtjeva, da se šteta na licu mjesta izvidi i prociena preizpita. Na temelju prociene obavljene na licu mjesta, presudjuje se okrivljenik, a ako li oštecenik sa visinom prociene nije zadovoljan, nego zahtjeva veći iznos, tada se sa svojim zahtjevom imade uputiti na redoviti put pravde (§. 76. šum. zakona, zadnja stavka). Prije nego li sam se upustio u razpravljanje naslova ove razpravice, morao sam navesti ova dva paragrafa šum. zakona, koja se odnose na procienjivanje šumsko-odštefcnih iznosa u uredu i na licu mjesta. Kako se iz tih paragrafa vidi, oni propisuju postupak kod političkih oblastih, dočim o postupku pred kr kot. sudom ili sudbenim stolom, ne ima u šum. zakonu — u p ogledu preizpitanja prociena ili procienjivanja na licu mjesta — nikakovih propisah, pak se uslied toga dogadjaju i strankam nanasaju velike nepravde u pogled u presude veličine šum. odštetnog iznosa. O tome sam se osvjedočio, te je svrha ovome članku, da taj postupak u javnost iznesem, te nadležne krugove upozorim |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 203 — na tu nepravdu. Ovo se proteže lih na prijave, koje privatni šumo-posjednici podnašaju kr. kot. suđovom odnosno kr. sudbenim stolovima, ved prema visini odštetnog iznosa, t. j . da li je prekršaj ili zločin kradje počinjen. Sad ću navesti njekoliko slučajevah, da vidimo, kako se kod kr. kot. sudova postupa. Jednom kr. kot. sudu podneslo je vlastelinstvo B. prijavu koja glasi: »Seljak N. N. odvezao je jedan voz borovice a prociena je glasila: 1. 43 komada stabala a 10 novč. . . . ^ 4*30 for. 2. 2težakazanasadjivanje borovice= 0´60 for. ..Procenaštete = 0´60 for. ukupno = 5*50 for. Na ovu prijavu, osudjen je okrivljenik po kr. kot. sudu na platež cielokupne svote od 5 for. 150 novč. te jedan dan zatvora. Osuda je pravomoćna, jer se okrivljenik zadovoljio. Moram naglasiti, da je borovica bila debela 3—5 cm. i da je predmet spadao pred političku oblast, koja ga nebi osudila na toliku štetu, nego po eieiliku lia 36 UOVCiĆa. Drugo vlastelinstvo u jednoj prijavi na kr. kot. sud računalo je jedan kubični metar ogrievnOg drva sa 4 for. 50 novč., premda je ciena po cieniku I. razre d ogrievnih drva tek 1 for. i 20 novč. U istoj prijavi zaračunat je 1 m´ jalševog drva sa 7 for. dočim se po cieniku I. razred tvorivog jalševog drva račun a 5 for. 50 novč. I ovaj je okrivljenik osudjen na platež štete kako je vlastelinstvo u prijavi podnielo. Isto ovo vlastelinstvo podnielo je kr. kot. sudu prijavu sliedećega sadržaja: N. N. iz Z. prisvojio je dne 28./II. 189*. u vlastelinskoj šumiSjalševa stabla, čiju jevriednost ustanovio vlastelinski šumar X. na 1 for 60 novč, U prijavi nisu naznačene dimenzije jalša u smislu naredbe od 15./6. 1880 broj 3173, da bi se odmah razabralo tko je nadležan uredovati,, oblast ili sud, pak je kr. kot. sud okrivljenika ipak presudio na platež odštete i na zatvor, bez da se je prije ustanovila debljina posječenog drva. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 204 — Neko vlastelinstvo tužilo je kot. sudu seljaka, što je pri svojio hrastovog i briestovog kalavog drva, a procien a je glasila : 0-599 m´ hrastovog* drva a 22 K. . . = 13-16 K. 0-694 m´ briestovog* drva a 9 K-. . . = 6-20 K. 2 voza granja grabovog a 3 K = 6-— K. Dnevnica zaprisegnuto m lugaru = 3-— K. Ukupno´28^6 X Na temelju česa su ovdje dva voza granja proćienjena na 6 K., kad po cieniku dva (2 voza -^ 4 prostorna metra a 10 novč --^ 40 novč) vriede samo 40 nove. --= 80 fil. Od kuda opet dolazi vlastelinstvo, da u prijavnici zaračuna lugaru dnevnicu, u obće, a kamo li sa 3 krune? I ovo se kod sudova ništa ne izpituje nego se okrivljenik osudi na platež ciele svote, kako je u prijavi, neobazirud se je li odštetni iznos pravedno i po propisima šum. zakona procienjen. Još du navesti jedan interesantan slučaj, koji se je desio prije njekoliko nedjelja. Šumska-uprava nekoga vlastelinstva, podniela je kr. kot. sudu kaznenu prijavu proti jednom seljaku, radi krčenj a panjev a na površini, sa koje su sva stabla posječena i za koju je površinu vlastelinstvo dobilo dozvolu od nadležne oblasti, radi pretvorbe u drugu vrst težatbe. Prijava glasila je: Žitelj N. N. iz S. krčio je na vlastelinskom zemljištu hrastove panjeve i sebi prisvojio, za 4 voza, a vriednost tih panjevih odpadaka ustanovljena je bez ikakova obračuna, jedno stavno na okruglih 20 forintih!! — Ovu prijavu, kako rekoh, podniela je vlastelinska šumska uprava kr. kot. kao kaznenom sudu, premda se krčenje panjeva u smislu §. 60. alinea 3 šum. zakona imade smatrati kao šumsk i kvar, za koji je nadležna jedino politička oblast. No pustimo to za sada s´vida, jer je glavno, da izpitamo visinu ustanovljenog odštetnog iznosa za četvera kola hrastovih * Niti u ovoj prijavi nije označena debliina, a niti duljina drva. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 205 — panjeva, koji su na 20 for. procienjeni.. Jedan voz (kola) drva računa se obično sa 2 prostorna metra, dakle bilo je ukupno tih odpadakali do okruglo 8 prostornih metara, a ciena jednog prostornog metra, za panjev e sviju h vrstih drva, ustanovljena je po odobrenom kotarskom cieniku šumskih proizvoda za područje kotara ludbriežkog — po kojem se sve šum. štete procienjivati imadu — sa 10 novčića po 1 prostornom metru, dakle bi ukupna vriednost iznašala za sva 4 voza 80 no včida. Moram naročito iztaknuti, da o kakovoj posredno j šteti, koja bi se u obzir uzeti imala, ne može biti u ovom slučaju govora, jer je ta šumska površina narajenjena za drugu vrst kulture, i jer samo vlastelinsti^o daje panjeve krčiti. Nepojmivo je dakle, kako se je odšteta mogla ustanoviti sa okruglih 20 forintih!!! Kr. kot. sud, odredio je i ročište — premda se je prijava u smislu §. 60. šum. zakona imala odbit i odnosno ustupiti kr. kot. oblasti na dalnje nadležno uredovanje — te se razprava i obdržavala, kod koje je ali okrivljenik dokazao svjedočbom zakupnika vlastelinskih oranic a (koji krčevine odmah preuzima), da mu je on dozvolio kopati panjeve, na temelju koje svjedočbe, bje okrivljenik riešen obtužbe. A tko nam jamči, da nije toga slučaja, da ne bi okrivljenik bio osudjen, kad se je čak i razprava obdržavala, a nije izključena mogućnost, da bi i u II. molbi osuda potvrdjena bila, kako smo to razabrali iz gore navedenih, jur pravomoćnih osuda, pak bi siromak seljak morao platiti 20 for. u mjesto 80 novčićah, jer postupajući sudac nije zvan, da odštetu procienjuje, a ne može se to od njega niti zahtjevati. Da ovakovih slučajeva imade na stotine, o tome ne ima dvojbe. Ja sam se osvjedočio kod jednoga kr. kot. suda, —ali više sam nego uvjeren, da s? u praksi to dogadja i kod ostalih kr. kot. sudova. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 206 — Kako se iz gore navedenih podatakah razabire, dogadja se, da kr. kot. sudovi, u razpravama o prekršajima šumskoga zakona, osudjuju okrivljenike na platež one odštete, koju je oštedenik u svojoj prijavi označio, bez obzira, da li je visina štete po smislu ustanove §. 73. šum. zakona točno procienjena, i bez da kr. kot. sud dade procienu štete preizpitati po osposobljenom šumarskom vještaku (naredba od 27. siečnja 1886. broj 51.998), a takovim se imade smatrati samo onaj šumar, koji je po visokoj kr. zem. vladi priznan, i koji su jedini vlastni rabiti naslov šumar a (§. 4. naredba od 30. prosinca 1858. zem. vlade list za g. 1859. r. 2. str. ].). A što vidimo žalibože kod njekojih naših privatnih šumoposjednika ? Vidimo — "uz njekoje častne iznimke — da su za t. ZV. vlastelinske šumare, a čak i nadšumare, namještene osobe koje nisu šumarski stručnjaci, a ima primjera, da o toj struci ni pojma ne imaju, pak im je povjerena šumska uprava, a da o priznanju tih strukovnjaka po vis. kr. zem. vladi ništa niti ne spominjem. Nije onda čudo, da se ovakove osobe u liepoj šumarskoj odori i ogromnom perjanicom za šeširom, ne samo dadu zvati čak i »0 b e r f e r š t e r i m a« nego ih se dapače smatra vrstnim šumarskim strukovnjacima, čije prociene šumskih kvarova drže se kod kr. kot. kot. sudova kao nješto nepogriešiva i koje služe istim sudovom za bazu osude; a kako sete prociene kvarova ustanovljuju, vidili smo u gornjimi jasnimi pri mjeri! ! A sto da rečemo o procienjivanju šumskih šteta n a lic u mjesta , koje kadkada preduzimaju kr. kot. sudovi? Niti tu nije bolje! Imade slučajevah, gdje kr. kot. sudovi za procienjivanje šumskih šteta n a lic u mjesta , uzimlju neuke lugare, seljake, tesare i t. d., koji niti iz daleka nisu u stanju ustanoviti pravu vriednost počinjene štete, a kamo li još i veličinu posredne štete, gdje to okolnosti zahtjevaju, da se ustanoviti ima. |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 207 U podkriepu ovoga, navesti ću slučaj, kojega sam čitao u »Narodnim Novinam«, — u koliko se sjećam g. 1895. ili 1896. — Nekom ovedem šumoposjedniku, ukrali su seljaci nekoliko bukovih stabala, procienu kojih je obavio prijatelj, kr. kot. šumar g. Gašo Vac, te ustanovio, da vriednost ukradenog drva iznaša do blizu 60 forintih, tako, da je obzirom na visinu odštetnog iznosa imao suditi kr. sudbeni stol radi zločinstva kradje. To se je zbilo; nu kod glavne razprave bijaše svjedokom i vlastelinski lugar, koji je čuvao dotičnu šumu, a kako sam informiran — taj je obični seljak bez zakonskog osposobljenja za lugarsku službu. Ovaj je svjedok, na upit g. predsjedatelja: »da l i j e posječeno drvo u istinu vriedno onoliko, na koliko ga je g. Vac procienio,« odgovorio: »baš toliko nije vridno nego daleko manje,« čini mi se, da je izjavio izmedju 25 do 30 for., prema čemu je kr. sudbeni stol donio zaključak, kojim se privatni tužitelj, o bzirom na izkaz lugara, da drvo nije vriedno onoliko, na koliko ga je šumar procienio, ododpućuje na kr. kot. sud. Eto nam opeta jasnoga primjera, da se kod sudbenih razprava više drži do mnienja koje kakovih ljudi, nego li do strukovnog mnienja osposobljenog šumara, kojeg je vis. kr. zem. vlada priznala, a to na uštrb okrivljenika, a kdd kada i na štetu samog šumo-posjednika, kako smo u ovom slučaju iz razprave kod kr. sudbenog stola razabrali. Obzirom na iztaknute okolnosti, pokazuje se prieka potreba , da se u tom pogledu nješto učini, a moje je skromno mnienje, da visoka kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove u sporazumku sa vis. odjelom za pravosudje, naredbenim putem odredi postupak za preizpitanje prociena šum. štetž u uredu kod kr. kot. sudova i za sudbene prociene šumskih šteta, koje se imadu obaviti na licu m j e s t ž,, a to analogno ustanovam §. 74. i 76. šumskog zakona, kojimi je propisan postupak samo za političke oblasti. ^ |
ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 208 — Danas, poslie organizacije šumarske službe kod političkih pblastih u Hrvatskoj i Slavoniji, ima skoro svaka kr. kot. oblast svojega šumarskoga izvjestitelja, a sjedište kot. oblasti i suda takodjer je skoro svuda u istom mjestu, pak će iz pita nje prociena šumskih štet^ u uredu kod kr. kot. sudova, lahko obaviti moći kr. kot. šumari. Tamo pako gdje ne ima kod oblasti šumarskog izvjestitelja, tamo je sjedište šumarije koje imovne obćine ili državne šumarije, Ovo preizpitanje šum. šteta, moglo bi se udesiti tako, da kr. kot. sud prijave o prekršajima proti sigurnosti šumskoga vlastničtva, prij e odredjenja ročišta, ustupi kr. kot. oblasti, da se prociene po šumaru preizpitaju, a istom tada neka se razprava odredi; u prešnih pako slučajavih, mogao bi postupajući sudac kratkim putem pozvati šumara neka osobno dodje u sud i preizpitanje obavi. Za veće ovakove prociene mogla bi visoka kr. zemaljska vlada odrediti i taksu, prema veličini štete, jer bi to sasma pravedno bilo. Shvatljivo je, ako moramo kod kr. kot. oblasti prociene bezplatn o preizpitavati, ali ne bi bilo pravedno, da se to pretegne i na preizpitanje kod kr. kot. sudova, osobito za veće prociene. To bi se imalo smatrati šumarevom privatnom praksom, jer kao što liečnici, veterinari, premda su zemaljski činovnici kao i mi šumari, računaju privatnoj stranci za svaki recept posebnu taksu, zašto da baš mi šumari moramo obavljati prociene ili preizpitivati iste bezplatno? Proti osudi prvomolbenoga suda obično je, da okrivljenic ulažu priziv na više sudište, a tako je kod osuda izrečenih u prekršajima proti sigurnosti šumskoga vlastničtva. Toga radi imalo bi se gore spomenutom naredbom odrediti, da takodjer i kr. sudbeni stolovi prije konačnog riešenja priziva, ustupe tužbu sa proeienom kr. županijskoj oblasti, gdje bi kr. županij. šumarski nadzornik procienu preobredio, jer nije izključeno, da i kr. kot. šumar pogriešku u procieni učini. Takovim postupkom stekao bi si postupajući sudac uvjerenje, da je osudu — i u pogledu visine odštetnog |