DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
y — 199 — Iz tili baš slučajeva izvodi g. pisac ocjeue, da radnju rukovodeći činovnik tim manje može kontrolirati radnika promjerača, jer prvi ne vidi doticalistne točke. Ali od ovuda je izveo g. pisac potrebu, da taj činovnik nuždno mora da vidi doticalištnu točku? — Ta to nije baš ni u jednom slučaju iz daleka moguće, a nije ni potrebno. Činovnik taj vidi mal ne uvjek, a o kontroli prosječnim pokusom (Sticliprobe) se tu u obće samo govori — jedan od krakova tetivnice, a na ovom projeciran promjer odnosno polumjer stabla. Da dokaže neshodnost uporabe tetivnice kod promjeravanja stabla sa nepravilnim prosjekom, predočuje nam g. pisac (na strani 446 i 447) dva eliptična i dva posve nepravilna prosjeka. Kod jednog i kod drugog eliptičnog prosjeka, dolazi g. pisac do razlike u resultatima, mjereć jednom tetivnicom, a drugi put promjerkom promjere. Do te baš razlike mogao je on doći samo tim, što je baš maćuhinski postupao s tetivnicom. Promjer, ustanovljen mjerenjem sa promjerkom, iznosi u prvom slučaju 59´5 cm., a u drugom slučaju 56 cm. Kako je g. pisac došao do toga resultata? Sasvim jednostavno. I u jednom i u drugom slučaju izmjerio je obje glavne osi elipse, te im je zbroj podielio sa 2. Da je g. pisac ocjene kojim slučajem narisao u predočenih nam slikah položaj promjerke za mjerenja, bio bi i sam morao naići na pogrešku. Da je najme mjerio tetivnicom iste te promjere, a ne promjere, koje si je bezrazložno samovoljno izabrao, bio bi došao do istoga resultata, do kojega je došao, mjereć promjere promjerkom, jer je to jedini put, kojim se može doći do izpravna resultata. Tu bi bio ujedno uvidio, da imade i osim kod kruga slučajeva, gdje su odsječci, pod pravim kutom se presjecavajućih tangenta jednaki polumjerom. Osim toga, bi bio uvidio, da se do istog resultata dolazi, akoprem se sa tetivnicom mjeri samo jednom (s jednog samo stajališta), dočim se sa |