DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 196 — sa šumarskom i jedan sa kemijskom i bilinsko-fizioložkom naobrazbom, te pomoćnik za šumski vrt i meteorološku postaju, kao i ine potrebne radne sile. Ostale profesorske sile mogu takodjer svojom radnjom pripomoći. Ostala tri šum. školi pripojena zavoda: gospodar, kemijska iztražna postaja, postaja za iztraživanje sjemenja i zavod za preizpitivanja gradjevnog materijala stoje šumarsko centralnom zavodu na razpoložbu. Predstojniku pokušališta predleži: neposredno rukovodstvo zavoda; sastavak radnih osnova, koje predlaže nadzornom povjerenstvu, kao i godišnjih izvještajah ; gospodarstvena uprava zavoda; saobraćaj sa suradnici i sa šumoposjednici kao i drugim pokusnim zavodima; nadzor oko izvadjanja radnog programa, izpitivanje, kontroliranje i obradjivanje pribrane gradje, kao i predlog na povjerenstvo u pogledu publikacija; nadalje predlog na povjerenstvo u pogledu izbora obih glavnih asistenta i izbor pomoćnika za šumski vrt i meteoroložku postaju; naručba strojeva, orudja i t. d. — U šumama po Švicarskoj tvore čitave sastojine : smreka, jela, ariš, prosti i crni bor, hrast, bukva, kesten, javor, jasen, lipa, breza, joha i dr. — Lov se u glavnom izvršuje na temelju lovnog patenta (dobivanjem kantonske lovne dozvole); samo u kantouih Argau, Baselstadt i Baselland obstoji revirski sustav. Kao koristna divljač znamenitije su za lov — osim ptica selica kao što su šljuke, prepelice — divokoze, jeleni, srne i zečevi, nadalje tetrebovi, sniežnice, jarebice i trčke. Podieljenje i priznanje prava lova u kantonskih je rukuh, samo kanton Baselland prepustio je to pravo obćinam. Ribarenje udicom većinom je u javnih vodah dozvoljeno. Ribarstvom kao obrtom pako baviti se smije samo na temelju posebnog patenta koji se pribaviti mora, dočim nekoji kantoni nekoje vode daju na stanovito vrieme u zakup. Godine 1898. unišlo je sa izdane ribarske patente 57.000 fru., a zakupnine 74.000 frn. — u cjelosti 131.000 frn. Zemlja sama ne posjeduje zavoda za odgajanje riba, ali daje subvencije kantonom, obćinam ili privatnikom, koji ribji pomladak onda izlažu u javne vode. U godini 1898/99 obsta |