DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 184 — pojedina stabla, opazit ćemo, da su dapače i u istim ili sličnim životnim prilikama ovi odnosi vrlo različiti. Nu ako se ravnamo po velikim brojevima statistike ili ako se ograničimo na njeke karakteristične oblike, opazit ćemo, da i tu ima mnogo više reda i pravilnosti, nego se u prvi mali čini. Občenito se opaža; da su krošnje tim nižje uasadjene, odnosno da od ukupne visine debla tim veći dio zapremaju, čim je stablo u raznim dobama svoga života imalo više prostora za svoj razvitak. Najnižje su nasadjene krošnje kod osamce uzraslih stabala na pašnjacima, iza ovili sliede stabla u srednjoj šumi, te pričuvci u nizkoj šumi, a nakon ovih dolaze stabla u visokoj šumi. Laliko jo pojmljivo, a dade se i brojčano dokazati, da višja kao i nižja krošnja imaju svoje prednosti i mane. Cim je krošnja nižja tim je promjer debla jači, ali je s druge strane u tom slučaju pad promjera veći, deblo je više granato i vise drveta odpada na manje vriednu granjevinu i kiće. Obratno čim je krošnja višja, tim je deblo od grana čišće. ali mu je opet promjer manji. S ovih razloga i može se za izporedjenje uspjeha raznih vrsti njege sastojine uzeti kao jedino izpravno mjerilo vriednos t prosječnog kubičnog metra drva, koja se može polučiti u raznoj dobi sastojine. Ova je vriednost i pod istim fizičkim i ekonomskim prilikama različita. Nu iztraživanja su pokazala, da ekstremni položaj krošnje nepovoljno djeluje na razvitak prirasta vriednote, te da prava visina krošnje leži u sredin i medju obim ekstremima. Koja bi to imala biti prava sredina za visinu nasada krošnje, neda se dokazati absolutnira, obćenito vriednim brojkama. Pri tom se mora uzeti dovoljan obzir na razlike, koje nastaju usljed različitih stojbinskih, sastojinskih i ekonomskih odnošaja. A niti sam pojam krošnje nije u pojedinom slučaju uviek dosta utvrdjen Krošnja sadržaje na ime u pravilu zakržljaHh i obumirajućih dielova, a često nalaze se izpod krošnje i jake grane. Ako skupimo sva opažanja u jedno, dolazimo do zaključka, da u sklopljenim visokim šumama imade zdrava, pravilno |