DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1901 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 181 — Prije nego li će se hrastova šuma posjedi, prestane se sa proredom na 16 do 20 godina. U tom vremenu sklopi se posve šuma, a njekoliko godina prije poraladjenja posječe se u ljetu tlozaštitno drvlje. Ovo pod gustom zasjenom slabo izbija, a i nestane ga za kratko vrieme, eventualno se panjevi izkrče. Prije naplodjenja površine žirom tlo se dobro izdrlja, te u koliko je nuždno praznine ručnim načinom žirom popune. Kod oplodnog sjeka ostavljaju se stabla vrlo na riedko, te se u kratkom vremenu odstrane. Kod ručnog pomladjivanja uzimlje se na jedno jutro do 9 hl. žira. ^ko se iza proreda pojave u većoj mjeri na deblu t. zv vodene grane, tad se ove mjeseca srpnja posve gladko uz debla odpile, a ako bi opet izbile opetuje se taj posao iza 2 godine. Ovo se preduzimlje ako ne na svim deblima, a ono barem na onima, koja čine glavnu sastojinu. Osobito je karakteristično, da se u Danskoj hrastovo drvo — bio to glavni ili medjutimni užitak — sječe u mjesecu svibnju, a ne u zimi. Ovo biva s toga, što se u to vrieme najlaglje dade lupiti kora sa debla, koja se u veliko i unosno unovčuje. Danci računaju na 1 m´ drveta prosječno 0*85 centi kore, koja se po centi plaća sa po prilici 1 for. 54 nč. Dalnja osobitost danskog šumarenja jest ta, da oni uzgajaju samo čist e sastojine, barem u koliko se tiče glavn e sastojine . Pri tom se tlo pomno iztražuje te svakoj vrsti drveća opredieli njegova stojbina i površina. Na dotičnoj površini uzgaja se svaka vrst za sebe bez primjese druge vrsti — izuzev tlo zaštitno drveće — tako, da se u Danskoj može govoriti samo 0 uzgoju mješovitih šumah, a ne mješovitih sast 0 j ina*. U svojoj razpravi (Miindener forsliche Hefte IX. i X.) preporuča Dr. Metzger, da bi se i u Njemačkoj u buduće što * Vidi AUg. Forst i Jagđzeitung od g. 1898 str. 347. Zur Beurteilung der dauisclien Forstwirtscbaft von Dr. Metzger. |