DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 165 — ugodan. Tinamu visok je oko 36 cm., dobro odoljeva raznim nepogodam i malim se zadovoljava; on živi pojedince a ne u jatima, nu uza sve to zna ga mnogo biti na mjestih, koja mu prijaju. U južnoj Americi drže meso te divljači jednim od najtečnijih. U Francuzkoj pravljeni su već i prije pokusi s ovom vrstom divlje peradi, te su vrlo dobro uspjeli i ta se je nova divljač u nekih, tamošnjih lovištih već i aklimatizovala. Tinamu gnjezdi na zemlji u kojem grmu ili u visokoj travi. U gnjezđu ima po 7—9 jaja tamno sive boje koja zanosi na ljubičasto, a ta se jaja cakle, kao da su polirana. Francuzi po svojih glasilih pišu, da je tu divljač moći još laglje udomiti od gnjetela. — Kako je podneblje Francuzke gotovo jednako našem u gor. Hrvatskoj i Slavoniji, bilo bi vriedno i kod nas možda s tom divljači pokušati, a najzgodniji bio bi kraj za te pokuse svakako naša hrv. i slav. Podravina i Pođunavje. — U gore spomenutom listu iz kojega ovo vadimo ima i liepa slika tog tinamu. Da se mlade šumske biljke obrane od dirljaci — gdje takove mnogo ima — poznato je kao najbolje sredstvo namazati ih kakovim mazilom. To se u velikoj mjeri i radi po Ceskoj i austrij. Alpama, gdje uz množinu jelena i srna ne bi gotovo moguće bilo mlade biljke uzčuvati, a da se one tako ne štite. Raznimi se je mazili pokušalo, pa su u Hessenskoj i to u tamošnjih državnih šumarijah došli do izkustva, da je najbolje Schubertovo mazilo. To mazilo je smjesa od ´/a—Vs ilovače, ´/g—% govedje balege i Vs—V5 katrana, i to katrana od drva. Ta se smjesa dobro izpremješa, prilivajuć joj vode toliko da bude kao kaša, ali ne preriedka. Mazanje se može obaviti rabeć kefe i posebna neka u tu svrhu načinjena kliešta, ali sve to nije tako dobro kao radnja golom rukom. Radnik uzme medju tri prsta malo ovog mazila i kojih 5 cm. izpod vrha biljke, biljku primi i .prema vrhu namaze. Terminalni pupoljak neka radnik poštedi koliko je moguće. Ovako namazane biljke divljač ne će ni dotaknuti. Da se ruke bolje čuvaju dobro da radnik obuče kakovu staru rukavicu na ruku. Uplaćene članarine od 1. rujna 1900. do konca godine 1900. A). Članarine I. razreda: M. Majer 10 K. (g. 1900.); Milan Žibrat 10 K. (g. 1900.); Mate Kovačina 10 K. (g. 1900.); A. Borošić 30 K. (g. 1898—1900.); A. pl. Aue 30 K. (g. 1898—1900.); R. Erny 14 K. 08 f. (g. 1899 11900); A. Kern 10 K. (g. 1900.); S. Sutlić 30 K. (g. 1898-1900.); Ivan Beck 10 K. (g. 1897.); Tomo Bogoević 10 K. (g. 1900.); Dušan Popović šumar 10 K. (g. 1900.); Ivan Grčević 10 K. (g. 1900); Stjepan Csikoš 40 K. (g. 1897.-1900.); Julio Vra |