DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 155 — čine to s razloga, što ih je velika većina toga uvjerenja, da će imovna obćina kad — tad sav taj dug odpisati. Ipak, mislim, ima načina, kojim bi se mogao sav taj dug u red dovesti, te konačno odplatiti, odnosno odraditi, ako ne možda kod svili, a ono barem kod bogatijih imovnih obćina. Najbolje bi možda bilo, da se svi ti dužnici pora<;dijele u tri kategorije i to: 1) dužnici, koji su pomrli, razdijelili se i oni koji su sav svoj imetak prodali, te danas živu kao tudje sluge; 2) dužnici, koji još imadu nešto imetka, ali su tako siromašni, da bez uštrba po svoj daljnji obstanak, ne mogu duga platiti; 3) dužnici, koji se nalaze u dobromu stanju i mogu sav svoj dug da plate. Ove prve, trebalo bi iz evidencije dužnika izbrisati i dug na štetu imovne obćine odpisati, a od posljednih imao bi se dug energično ubirati. No najteže je sa onim drugima. Niti im se može dug odpisati, a da se ne stvori ogorčenje u bogatijim slojevima naroda, a uz to da se još više i ne osmjele, niti ga mogu bez opasnosti po daljnji obstanak odplatiti. Sa odradom prigodom ogojnih radnja — kao što sam napred spomenuo — ide vrlo teško, te bi se možda nekakov uspjeh tekar onda pokazao, kada bi se ljudi prisilnim sredstvima na posao tjerali; a kako bi ugodno rukovodjenje takova posla bilo šumarima, može si svatko lahko predstaviti. No nama je poznato, da nekoje bogatije imovne obćine daju svake godine po 30—40 i više hiljada kruna za podizanje javnih zgrada (crkva, škola, obćinskih ureda, mostova itd.) u pravoužitničkim selima. Zar se tom prilikom ne bi moglo, umjesto da se dade sva svota u gotovom novcu, pojedinim selima, koja imadu mnogo duga na šumskoj šteti, ustupiti jedan dio toga duga? Ta i onako naše obćine, prigodom zidanja takovih javnih zgrada plaćaju podvoz za ciglu, crijep, drvo i dr.; plaćaju i |