DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 152 — počeo, ostao bi mnogi i mnogi bez kuće i kućišta, a ima ih na žalost i takovih, kojima sve imanje ne vrijedi ni polovicu onoga, što na šumskoj šteti duguju. Pa je li pravedno, da ti ljudi danomice sijeku drva i upropašćuju šume imovnih obdina, a ove od toga niti naknade za odneseno drvo ne dobiju, nego im preostaje jedino to, da te štetočince i dosudjene odštetne iznose u svoje knjige unašaju i vode n evidenciji sve dotle, dok nepoumiru ili dok se kuda ne odsele, a onda ih iz knjiga brišu i dug odpišu. Svakako da je to nepravedno po imov. obdinu, ali je po narod još nepravedniji onaj postupak, koji je kod nas uobičajen, da se naime od onoga, koji štetu naplatiti može, ista redovito i ubire, a koji ne može, taj se i ne dira, pa osokoljen time, osmjeli se još više, dok mu pravljenje štete konačno u krv ne prodje i onda postane okorjeli štetočinac, koji ništa drugo i ne radi, nego iz dana u dan sječe drva nepovlaštenim načinom, nosi ih na prodaju i od toga živi. Takovih štetočinaca od zanata, imade kod nas dosta svaka imovna obćina, a ponajviše ih imade u selima, koja leže blizo gradova, jer se u gradovima dade drvo lahko i brzo unovčiti. Stetočiucima te vrsti, koji su po šume najopasniji, vrlo je teško na put stati. Oni idu uvjek u društvu, pa im lugar ne može ukradeno drvo oduzeti i zaplijeniti, a štetu ne imaju odakle naplatiti; kada pako jednom sa drvima u gradove dodju, tu se gradska redarstva slabo brinu zato, da im drva zaplijene, jer je u interesu gradjana, da dodju do što jeftinijih drva, Nuzgredno du i ovom prilikom spomenuti, da su glavni uzrok pravljenju šumske štete, barem u Petrovaradinskoj imovnoj obdini, nepravoužitnici živudi po gradovima u obsegu imovnih obdina i hrdjava navika mnogih ljudi, koji su naučili živiti i uzdržavati se iz novaca, koje zarade prodajom nepovlašteno stečenih drva. Da je tomu doista tako, evo još jedan dokaz pored onih, što sam ih lanjske godine donio. Ovoj imovnoj obdini dugovala su koncem godine 1900. |