DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 151 —


Zagreb, te se je tako na podpuno zadovoljstvo svih učestuika
svršilo ovo prvo oveće šumarsko naučno putovanje slušača
mlade naše kr. šumarske akademije zagrebačke, unatoč tome,
što se je — s već prije spomenutih razloga — toli kasno u
jes´n poduzelo i poduzeti moglo. Srdačna pako hvala neka bude
i na ovom mjestu ovime izražena svima, koji su moralnom i
materijalnom pripomoći ovo putovanje omogućili.


I. P.
0 šumskim štetama.


Napisao: Manojlo Divjak.
Gdje god ljudi živu u blizini šuma, tamo se pravi i šumska
šteta, sada u većoj, a sada u manjoj mjeri.
Uzroci pravljenju šumske štete u raznim su krajevima
različiti: jedni ju prave što na drugi način ne mogu doći do
neobhodno im potrebnih drva; drugi što su navikli na prekomjerno
i nerazložno trošenje drva, pa im nije dostatna ona
količina, koja se kao neobhodno potrebna daje; treći opet što
je naučio trgovati s´ drvima, pa od te trgovine uzdržaje sebe
i obitelj itd.
Na žalost jedno je istina, da se štete po šumama prave
iz dana u dan sve u većoj mjeri, naročito kod krajiških imovnih
obćina, u praviti će se u buduće još više, dok nikomu ozbiljno
na um ne pada, da odkloni uzroke, radi kojih se šumske
štete prave.
Pa kada nas već ima takovih, koji mislimo, da se šumskim
štetama ne može stati na put, dok ne dobijemo površinom
više šuma — što ćemo kasno ili možda ni ne ćemo nikada
dočekati i kada već ne mislimo odklanjati uzroke, radi kojih
se šumske štete prave, a ono bi se barem trebali pobrinuti, da
nam štetočinci učinjenu šumsku štetu naplate.
Taj dug na šumskoj šteti narastao je kod svih krajiških
imovnih obćina na priličnu sumu.
Kod krajiških imovnih obćina imadu pojedini štetočinci
tako velike svote duga, da kada bi se isti ozbiljno ubirati