DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 149 — i sam grad Trsat, kojega je još dvadesetih godina mimilog stoljeća dao restaurirati maršal grof Nugent, te je to danas jedan od riedkih starih g radova u Hrvatskoj, koj se još u sredovječnoj slici oku sadanjega naraštaja prikazuje. Prekrasan je pogled sa zidina toga grada na Rieku i okolicu, i čitav kvarnerski zaljev. Sa Trsata krenuše izletnici cestom na Sušak, pak na t. z. »deltu«, gdje je naslagana silna množina raznovrstne drvne robe, koja potiče pretežno iz hrvatskih i ugarskih šuma, pa se preko Rieke u inozemstvo izvaža. Ima tu ogromna množina trupaca, bordunala, raznovrstne piljene robe, željezničkih podvlaka, naročito pako dužica i to hrastovih francuskih dužica, za koje je riečka luka danas najvažnija izvozna luka na čitavom svietu. Na toj »delti« može se svatko osvjedočiti o važnosti šuma i šumarstva u Hrvatskoj i shvatiti koliki novac tim putem — gotovo jedinim — iz inozemstva k nama dolazi. Zanimivo ukrcavanje razne robe gledali su izletnici još u jutro prije polazka na Trsat, kad su smjerali razgledati i najljepši parobrod ugarsko hrvatskoga parobrodarskoga društva »Panoniu«, koja obći izmedju Rieke i Dubrovnika, nu žalibože nije to bilo taj čas moguče sbog radnja oko čišćenja broda. Poslie podne uputiše se izletnici elegantnim lokalnim parobrodom u susjednu Opatiju, ovo danas već upravo svjetski glas uživajuće morsko kupalište. Ne ima ni dvadeset godina od kad se je ovo kupalište uredilo i uz svoje ogromne i krasne hotele i vile — koje se sveudilj još grade — postalo glasovitim kupalištem, te se naročito zimi i u rano proljeće sastaje u njem najotmjenije družtvo. Uz prekrasan naravni položaj i povoljne klimatske odnošaje najviše je tomu doprinesla bujna mediteranska llora, zastupana u prekrasnim eksemplarima. Opatija se stoga može uz bok staviti glasovitim kupalištima francuske Riviere. Od kako se je početkom osamdesetih godina netom minulog stoljeća stala Opatija vanredno dizati i razvijati, to su već i od prije posto |