DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 143 — O ovom kraškom * biljevištu kao i kraškim kulturama u obće bilo je opetovano u ovom listu govora*, stoga du u kratko spomenuti, da se u samom biljevištu pretežno goji crni bor, koji je, kako je obće poznato, glavna vrst drva kojom se ovakove golieti pošumljuju, toli na cislitavskom koli na našem Krasu. Ostalib četinjača goji se daleko manje, jer za pošumljenje gologa Krasa nisu prikladne, nu goje se i listače naročito crni jasen (Fraxinus ornus) pak crni grab (Carpinus orientalis) i bieli grab primorski (Carpinus duinensis) zatim klen pak drvo karakteristično za nas Kras naime koprivič (Celtis australis). Goje se i vrbe i izdavaju vrbovi ključiči za učvršćenje strmina kraj potoka i opuzina kakovih na Krasu na više mjesta ima. Osim toga uzgajati su se počele i voćke, jer se i takove medju narod diele u svrhu osnivanja voćnjaka, pošto nije svrha na Krasu samo šumu uzgojiti, već treba i ine vrtti kulture koliko je moguće njegovati. Stoga, kao što za gojenje gajića, diele se i za uzgoj voćara nagrade, ne bi li narod i ovoj vrsti kulture što vise pazke posvetio. Da je uzgoj sadjenica u ovom vrtu sa znatnim potežkoćami skopčan, mislim da nije nuždno, kraj tamo vladajućih klimatskih prilika, naročito naglasiti. Dobro je poznata silnB bura koja s Vratnika piri, i nagle promjene temperature unatoč tomu što se to šumsko biljevište nalazi dosta visoko — do blizu 600 metara nad morem. Kao što i ostalimi objekti krajiške investicionalne zaklade, upravljaju i ovim biljevištem organi uprave naših državnih šuma, i to glavar kr. nadzorničtva za pošumljenje Krasa, kojega je sjedište u Senju. Svietli ban pako razpolaže uzgojenim! biljkami, te ih dieli svake godine raznim obćinam (političkim, imovnim, mjestnim i urbarskim) i privatnicima; u prvom redu onim iz kraškoga područja bivše vojne Krajine i Primorja. Popriečno pođieli se godimice oko milijun ovakovih biljka. Sad se navlastito pazi na to, da se biljke pravodobno, naime, što ranije dopitaju pojedinim moliteljima i što ranije u proljeće podiele, jer ako se u kraških predjelih prekasno kulture izva * Vidi obMrne članke u Š. L od g. 1891 o tom predmetu podkriepljene množinom brojčanih podataka. |