DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-- 58 — Pod prored] ivanj em razumjeva Lorey svaku sistematska sječu stabala, uzgojenih u tekućoj obhodnji, počam od dovršenog čišćenja, pak do pomladjivanja sastojine, u koliko ne bi takove sječe obuhvaćale vadjenje drvne zalihe putem t. ZV. progalne sječe (Lichtungshieb). Postavljajući pravila za proredjivanje sastojine navodi Lorey sliedeće: Početak proredjivanja neka se ne ravna po tome, da li dobiveno drvo pokriva troškove sječe ili ne, jer je proredjivanje uzgojna mjera, koja ide u korist buduće sastojine. S razloga toga ne bi se smjela praviti bilanca medju prihodom i troškom za svako proredjivanje posebice, već ujedno za sva proredjivanja kroz cieli život sastojine. Sa proredjivanjem imalo bi se početi onda, kada to dotična sastojina zahtjeva, te se u tom pogledu ne da postaviti stalno pravilo. Lorey zagovara, da se u pravilu neka vode jak e pro rede , kod kojih se može sklop povremeno prekinuti. Umjerene ili slabe prorede imaju sačinjavati iznimku, te su uvjetovane samo posebnim stanjem sastojine. Jakost prorede ovisi u obće 0 vremenu, u kojem se proreda opet vraća na isto mjesto. Ako je to vrieme dulje može proreda biti jača, a u obratnom slučaju mora biti slabija. Obično će biti dovoljno ako se izvadi 0"2 svagdašnje drvne zalihe, te ako se sklop krošanja prekine tako, da se do buduće prorede krošnje mogu proširiti u toliko, da se vršike grančica tiČu ili malo medjusobno zahvaćaju. Dr. Hermaiiu Fiirst. Dr. Hermanu Fiirst razlikuje se od ostalih šumarskih pisaca poglavito u tome, sto kod njega »čišćenje« sastojine počima od vremena, kada je sastojina stupila u dobu kolosjeka, te one radnje, koje se inače razumjevaju pod tim pojmom, računa medju čišćenje drvosjeka. Pod proredjivanjem sastojine, razumjeva Fiirst, vadjenje nadvladanih i potištenih individuah još prije nego ob |