DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 57 —


krošnje stiskaju, te se od glavne sastojine razlikuju ili po vrsti
drveća ili po svojem postanku (n. p. izbojci) ili po dobi, nu
pri tom se ima svakako uzdržati sklop krošanja glavne sastojine.


Čišćenja vode se u vremenu prije nego je sastojina premašila
dobu pruća.


Zatim razlikuje Ney t. zv. Durchreisung i Durehliauen
der Gassen, pod Čim razumjeva vadjenje pojedinih stabalca u
pregustih mladih sastojinah u svrhu, da preostavša ojačaju.


Napokon navodi Ney prorede, te razumjeva pod ovima
sječu odnosno vadjenje onog diela sastojine, koji usljed većeg
prostornog širenja pojedinih stabala u razvoju zaostaje te ga
je sama narav jur izlučila ili će to doskora učiniti, taj dio
sastojine zove se nuzsastojiua.


Sječu doista dominirajućih stabala dopusta Ney samo u
iznimnih slučajevih, nu naglasuje potrebu toga u mješovitih
sastojina sbog zaštite vrednije vrsti drveća.


Ostavljanje nuzsastojine, koja još životne snage ima, zagovara
Nej u mješovitih šumah.


Br. Tuisko Lorey.


Lorey razlikuje čišćenje i proredjivanje sastojine (Lorey,
Handbuch der Forstwissenschaft. I. svez str. 580).
Pod čišćenjem razumjeva on vadjenje onoga drvlja,
koje ne ima sudjelovati kod uzgoja sastojine.


Ovamo spadaju stabla one vrsti drveća, koja se ne kani
gojiti, zatim od uzgajanih vrsti drveća ono stabalje, kojemu se
već kod ogoja ili* odmah iza toga može proreci, da nije sposobno
da tvori valjanu sastojinu.


Medju čišćenje spadaju:


1. Sječa preraslih stabala (Vorwiichse) t. j . takovih stabala
sastojine tvoreće vrsti drva, koja se bilo s kojeg mu
drago razloga prebrzo razvijaju i time na ostale štetno djeluju ;
ovamo spadaju i izbojci iz panjeva dotične vrsti drveća.
2. Sječa stabala druge vrsti drveća, koja se ne kani gojiti
t. ZV. Ausjatung, Auslauterung).