DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 107 — Dužice je izvezeno prošle godine: preko Trsta preko Rieke ukupno u Francezku 4,526.112 34,884.062 .39,410.174 u Italiju 209,184 964.892 1,174.076 u Portugal (Oporto) 331.627 259.864 591.491 u Englezku 2.400 283.545 285.945 u Alžir — 2 79.099 279.099 u Grčku 8.537 73.292 81.829 u Holandiju " — 68.183 68.183 u Tunis — 20.288 20.288 u Tursku — 6.926 6.926 u Spaniju — 5.690 5.690 uku pno .5,077.860 36,845.841 41,923.701 Kod izvoza sudjelovale su ove tvrdke: Gairard sa 12.536.002, ConigM & Arch sa 11,980.026, Gaffinel sa 8,809.786, Schadeloock sa 5,803.913, Donnersberg sa 1,335.069, De Amicis sa 405.779. A. Berger (Zagreb) 367.000, S. & W. HofFmann sa 367.000, G. Glass (Zagreb) sa 327.544 i razni sa 30.535. U minulom desetgodištu bio je izvoz u pojedinim godinama ovaj: preko Rieke preko Trsta ukupno 1890. 38,924.017 5,472,172 44,386.189 1891. 60,516.208 7,339.034 67,882.242 1892. 34,218.503 7,230.323 41,448.826 1993. 53,060.84,3 7,017..572 60,078.415 1894. 51,9()3.425 2,512.512 .54,475.937 1895. 31,442.310 2,686.142 34,128.452 1896. 37,035.360 5,208.896 42,244.256 1897. 34,304.815 1,081.225 35,386 041 1898. 34,280.536 3,635.822 37,916.358 1899. 39,661.948 8,38,5.587 48,047.535 popreko na godinu 46,599.425 Izvoz g. 1900. sa 41,923.701 zaostaje dakle za prorezom posljednjih deset godina za 3,675.714-1. Provenieacija dužice, koja je dovezena na Rieku nije izkazana. Različite viesti i sitnice. Proširenje prostorija lir. šumarslte akademije n Zagrebu. Već u poSetku moglo se je predvidjati, da dosađanje prostorije kr. Sum. akademije nisu dostatne, i da će se morati proširiti. ,Ioš prošle naučne godine, kad je otvoren II. tečaj, postalo je pitanje glede proširenja prostorija akutnim, te su mjerodavni faktori na tu okolnost upozoreni, nu još seje moglo nekako, prem težko, čekati na zatraženo proširenje. Nu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 108 — odkako su imenovane i zadnje učiteljske sile i otvoren i III. teSaj na akademiji, postalo je pitanje glede proširenja dosadašnjih prostorija neodgodivom potrebom, što je i visoka kr. zem. vlada uvidila i dozvolila potrebita sredstva i pobrinula se, da se to proširenje već jednoč i provede. U tu svrhu iznajmljena su dva stana u prvom katu u „Šumarskom domu", koja se nalaze do dosadanjih prostorijab šumarske akademije — prem inaSe od istih odieljena — i koji su stanovi do sele bili privatnim strankama iznajmljeni. Vis. kr. zemalj. vlada uzela je u najam te prostorije od našega družtva i to uz godišnju najamninu od 2000 K. Do početka ljetnoga semestra izaći će stranke iz ovih stanova i provedene će biti nuždne adaptacije, te tako konačno doći akademija do toli nuždnih većih prostorija. Proširenje dosadanjih prostorija bilo je s toga upravo gorućom potrebom, što nije bilo dosta mjesta za priručne zbirke te se predmeti istih moraju po škrinjama čuvati, te što ne ima dovoljni broj kabineta i centralne risaone. — Ujedno je umoljena vis. kr. zemalj. vlada, da dozvoli nuždna sredstva za daljnje kompletiranje nuždnih naučnih pomagala. Tako je učinjen i opet daljni korak k usavršenju ovoga jedinoga našega šumarskoga zavoda. t l)i\ Bernliard Danckelmann. Dne 19. pr. mj. umro je ravnatelj kr. pruske šumarske akademije u Eberswaldu dr. B. Danckelmann, jedan od najodličnijih njemačkih, naročito pruskih, šumarskih stručnaka u dobi od blizu 70 godina. Pokojnik je bio vrlo uvažena ličnost i u najviših krugovih, te je odlučno uticao na razvoj pruske šumarske nastave,- jer je bio pune 34 godine ravnateljem spomenute šumarske akademije. Osobite si je zasluge stekao nadalje oko uredjenja šumarskih pokusnih postaja u Njemačkoj, te je bio glavar takovih u Pruskoj. INjegova su vanija djela: ,Die Abh´lsung u. Regelung der Waldgrundgerechtigkeiten" i „Gemeindewald und Genossenvvald", osim toga i više dragih prigodnih djela. On je utemeljio list: „Zeitschrift fiir Jagd u. Porstwesen", a od g. 1869. izdavao je „Jahrbuch der preus. Forst. u. Jagdgesetzgebung u. Verwaltung". Pokojni Danckelmann bio je glavni i najvažniji pobornik za izolirane šumarske akademije, te je njegovom velikom uplivu najviše pripisati, da nije u Pruskoj šumarska nastava prenesena sasvim na sveučilišta, već je podieljena na akademija i sveučilište, prem se je većina tamošnjih stručnjaka izjavila za posvemašnji prenos višje šumarske nastave na sveučilište. Izpražnjena šumarsko-upravna mjesta u Srbiji, Donosimo otraga natječaj vrhu mjesta koja se imaju popuniti u državnoj šumarskoj službi u kraljevini Srbiji, na koja naročito upozoravamo naše mladje stručare, jer kod popunjenja tih mjesta prednost imadu Srbi i Hrvati a mi imamo dosta mladih stručnjaka, kojim prelaz u srbsku službu preporučamo. U zadnje vrieme počela se i u Srbiji uvidjati osobita važnost |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 109 — racioDalnoga šumskoga gospodarstva po obće narodno gosp´odarstvo, pa se je i šumarska služba liepo uredila, te je o tom zadnjih godina i u našem listu spomena bilo. (Vidi naročito ,Šum. List" br. VII. od g 1899). 0 sušenju jeloTih stabaLa u šumici ..Škamnici". Od prijatelja stručnjaka koji se sada u kraljevini Srbiji nalazi, primili smo siieđeće: „U broju XI. „Šumarskog Lista" za mjesec studeni pr. g. čitao sam crticu o obumiranju jelovih i smrekovih stabala u šumi Škamnici ogulinske imovne obćine. 0 tom obumiranju slušao sam izmjenjivanje mnenja gospode šumara ogulinskog kraja, a doznao sam od njih, kakovi se opažaju pojavi na stablima, koja se suše. Sam nisam promatrao te pojave na licu mjesta, jer za mog službovanja kod ogulinske imovne obćine ne bijaše jošte tih pojava na vidiku. Nego, došavši u državnu šumu „Kopaonik" u srezu StudeniČkom kraljevine Srbije, našao sam u smrekovoj i jelovoj sastojini u velikoj mjeri obumiranje stabala uz one iste pojave, kako ih naglašivahu gospoda šumari za stabla u Škamnici. 1 na stablih u Kopaoniku jest glavni pojav razpucanje i sušenje stabla od vrha i olupljenje kore. I u šumi Kopaonika jest vladajući vjetar jugozapadni. Po niom mnenju, nije uzrok obumiranja stabala niti u Škamnici, niti u Kopaoniku nikakav rareznik niti gljivica nametnica ili grib, već jednostavna smrzavica. Zareznik, gljivica ili grib jesu tek, u koliko su se pojavili mjestimice na pojedinih stablih, zasjeli u obumirajuće stablo od smrzavice. I ta smrzavica potiče sjegurno iz onih oštrih zima g. 1893., 1894. i 1895. Smrzavica stabala usliedila je u veoma nagloj izmjeni jakih jugozapadnih i sjeveroiztočnih struja, pa je i zahvatila najmladje i najćutljivije dielove stabla u krošnji i vrbovih debala, koji su onda počeli razpucavati se sve više i više, i sušiti se! M. Z. Dodatak uredničtva. Spomenuli smo već na drugom mjestu, da je g. prof. dr. Hein z na onom materijalu, koji je sveučilištnom botaničkom zavodu na iztraživanje iz Skamnice priposlan, pronašao nametnika na četinjami, nu koji je to grib, to će tek svestrana iztraživanja dokazati, pošto to ni jedan od običnih gribova nije. Da li bi smrzavica bila prvi uzrok sušenju tih stabala veliko je pitanje, jer se stabla i dalje suše, prem zime zadnjih godina nisu preoštre bile. Držimo, s toga, da će valjda taj konstatovani grib biti pravi uzrok zašto se ta stabla suše, dočim zareznike smatramo i mi tek sekundarnom pojavom. U ostalom obećao nam je g. prof. dr. A. Heinz, da će on u posebnom |
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 110 — članku u našem listu o toj stvari pisati Sina se iztraživanja dovrše, pa ćemo tada biti na čistu glede ovoga zlosretnoga pojava za koji se čitavi tamošnji kraj osobito zanima. Uređjenje rieka i transport drva. U susjednoj Njemačkoj vrlo se mnogo čini, da se urede rieke i izkopaju ogromni kanali, koji će imati služiti u prvom redu u svrhe jeftinoga transporta onakove robe, koja ima uz razmjerno malenu vr´ednost veliki objam, a ne može se brzo pokvariti. Pošto medju takovu robu i drvo spada, to će poboljšanje i usavršenje tog transporta po vodi mnogo pomoći i šumarstvu. Ponukani primjerom Njemačke žele razni interesenti i u Austriji, da se pristupi k usavršenju transporta po vodi, te je 13. prosinca pr. g. obdržan u Beču t. ZV. „Wasserstrassentag", gdje je o toj stvari viećano, važnost koje dobro uvidjaju i austrijski šumovlastnici. PošumljiTanja u Grčkoj- Kako list „Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" donosi, kani grčka vlada u velikoj mjeri početi sa pošumljivanjem mnogobrojnih tamošnjih vrletih. TJ tu svrhu uredit će se šumarska služba, a pozvati na Čelo grčkoga šumarstva priznati stručnjak iz vana; tada će se i radnjami oko pošumljenja energično početi. Sabiranje šumskoga sjemenja ore godine već je u glavnom dovršeno i dobro je izpalo, pa će naročito sjemena bieloga i crnoga bora biti dosta, a ono jeftino, jer je dobro urodilo, a sabiranje dobro od ruke išlo. Malo ima razmjerno friškoga smrekovog sjemena, urod nije bio dobar, nu tog je sjemena još od g. 1897. dosta na zalihi, pa mu ciena ne će biti visoka. Slabo je urodio ariž, s tog će to sjeme biti skupo kao i lane, a tako isto i sjeme jelovo. Ovo posljedne medjutim nije za šumogojstvo od osobite važnosti, jer se jelove šume i onako samo naravnim načinom pomladjuju. Osobito dobro urodio je borovac. Listače su popriečno dobro urodile, nu malo ima kinjatnoga žira, naročito slavonskoga hrasta kitnjaka, pa je s toga i njegovo sjeme skupo. NoTa tvornica zi preradba drva u Ugarskoj u Karansebesu, podići će se ove godine, a osjegurana joj je liepa pripomoć od strane države. Uz obvezu, da će ova tvornica zabaviti bar 200 radnika, osjegurana joj je državna pripomoć u iznosu od 5000 K. godišnjih, a na deset godina. Imovna obćina sa svoje strane obvezala se je dati toj tvornici drvo uz jeftinu eienu iz svojih šumah. Tako se evo radi u Ugarskoj oko unapredjenja domaće industrije. Same u Japann počele su se u novije vrieme u velikoj mjeri sječi. Tomu je uzrok osobiti razvoj domaće industrije, zbog koje su počeli u novije vrieme uzporedjivati Japan Englezkoj. Japan je naime od negda pun prekrasnih šuma — o japanskom šumarstvu bilo je u našem listu potanko govoreno — nu sad stavlja industrija sve veće zahtjeve na te |