DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 104 — Promet i trgovina. Zaključena je trgovačka bilanca obzirom na trgovinu s drvom za netom minulu god. l´JOO. Ta bilanca ako i pokazuje, da je u prošloj godini bio eksport znatan i da je izvoz porasao, ipak se iz nje vidi, da nije eksport porasao u onoj mjeri kao prijašnjih godina. Naročito se opaža, da je nastala neka stagnacija u poslovima sa Njemačkom, tim najvažnijim konsumentum drva naše monarkije. Dočim se prije nije moglo dosta drva za Njemačku nasmagati i tamošnji bi se konsumenti otimali za robu i plaćali najveće ciene, sad mnoge zalihe ne nalaze kupca i drvo je počelo u cieni padati. Nazadak se opaža u pojedinim vrstima robe. Tako je sada mnogo slabija prodja mekanih i tvrdih trupaca. Potonja okolnost važna je za nas, jer se tiče hrastovih trupaca. Ujedno je manje izvezeno rezane i tesane robe. Potanje o tom pokazuje sliedeea skrižaljka u kojoj smo sastavili pregled izvoza po glavnim vrstima robe za trienium 1898.—1901. I francuska dužica nije prošle godine tako išla kao predprošle. Kakov je promet na tom trgu bio, pokazuje doljni pregledni izkaz u u kojem su ujedno izkazane one množine dužice, koje su tečajem zadnjih deset godina izvezene. Kraj ovih prilika nije se čuditi, da i naše prodaje nepokazuju baš povoljnih resultata, naročito u slavonskim hrasticima, koji su sposobni za proizvadjanje robe najfinije vrsti. Mislimo time na dražbe kod kralj, nadšumarskog ureda i brodske imovne obćine u Vinkovcih. Te dražbe kan da se ne mogu ove saisone dokrajčiti. Imovna občina brodska još sveudilj ima 12 neprodanih sječina, koje će uz snižene ciene 7. veljače na ponovnu ^ već treću — dražbu doći. Da naši cienjeni čitaoci vide, koji su to objekti i na koju su svotu procienjeni donosimo niže pregled tih objekata. K nepovoljnoj okolnosti, da je naime eksport na sjever popustio, dolazi još jedna nepovoljna okolnost, kojoj se nepovoljne posliedice naših dražba takodjer djelomično pripisati moraju, a to je rumunjska konkurencija. U Rumunjskoj oglašena je prodaja od više tisuća hrastova uz primjereno jeftine ciene, te ne ima sumnje, da je to neposredna i osjetljiva konkurencija za naše hrastike, pa će se morati naši šumovlastnici odlučiti na prodaju uz umjerenije ciene. Uz znatno slabiji eskport na hrastovim dobro se još drži eksport naše četinjave robe, jer ta sva gravitira na jug, gdje su trgovačke konjunkture povoljne. Samo sa bukovinom posao je sveudilj slab, prem se upravo iz sjevernih predjela čuje, da na tamošnjih tržištih dovoljno bu |