DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 93 godina starih jela od kojih su neke već gole i suhe a mjere preko metar u pronijeru a do 45 pače neke i do 50 m, totalne visine. Pošto ne ima u tih predjelih izim skroz primitivnih vlaka nikakovih naprava za transport drva, to se te šume prije gotovo ni nisu mogle izcrpljivati. One stoga nose u mnogom obilježje prašuma, prem opet prave prašume nisu. Nisu pako već stoga, što je pri svakom rek bi koraku i svuda opaziti nesretne tragove t. z. »apanjanja« kakvo se malom iznim u svih naših kraških šuma opaža. To je »španjanje« dokazom, da se je po svih tih glavica i gudura već davno verao Graničar svojom sjekirom, navlas četinjava stabla zasjecao i izpitivao ih na kalavost što za šindru što za dužicu i tim najvriedniji dio debla oštetio. Sva su stabla na tom mjestu od djelomične truleži napadnuta ma da je i davno ozlieda sasvim prerasla. Žalibože ovakove se štete po drugim gorskim predjelima u toj mjeri ni iz daleka ne opažaju. U šumama raznih alpinskih zemlja naše monarkije, koje smo tečajem vremena posjetili, nismo spazili ni iz daleka tolike štete. Kod nas je upravo pravilo da je svako stablo »španano«, dočim je to drugdje iznimka. Pošto su na starijim stablima te oštete još puno češće nego na mladima, to je dokaz da se je prije više decenija još i više na tom poljugriešilo nego li danas. Čudo je to, gdje je nekadašnja šumarska uprava za bivše Vojne Krajine još sa mnogo većom moći vladala nego li se uz ustavnost danas vlada. Pošto je imov. obćina dobila dosta takovih starih šuma u tom kraju, odredjeno je, da se stvori utrškom staroga stabalja iz starijih sječina nepotrošna glavnica. Stoga je i došlo do spomenute velike pjodaje po posebnoj osnovi. Kao i u ostalim šumskim dielovima ove imovne obćine, koje su stojbinskim prilikama slični ovim namienjenim u svrhu velike prodaje, obavlja se sječa i pomladjivanje najzgodnijim za takve odnošajem sječom, naime redovitom prebornom u smislu naputka od g. 1881. Tom se sječom vade pojedince krupnija stabla i sastojina progali. To je svakako najnaravnija preborna sječa, dočim se ona na uzke pruge i krpe ne vodi. |