DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 92 —


bivši mnogogodišnji šumski skrivan, dobar poznavalac naših
šuma, a osobito štovatelj zelene struke. Ne mogav se ipak
nego samo kratko vrieme ovdje zadržati, ved založiv neštoorientirav se potanje o smjeru ekskurzije ovoga dana, posjedaše
izletnici u kola, da se dovezu do točke od kuda će dalje
pješke u šumu zadi. Odma dalje iza gostionice otvara se krasan
vidik na sjevero-iztočne obronke Kapele i malena gorska sela; ^
a u pravcu ceste otvara se pogled na krasne jelove i bukove
šume. Sto dalje, to su šume ljepše i veličanstvenije, a prosjeca
ih ova, krasno izvedena »Josefinska cesta«, koja svoje ime od
cara Josipa II. nosi i koji se je o potrebam bivše gornje Krajine
— ne vjerujuć mnogim doglavniiom, koji su ga uvjeravali
da je ona zemlja kojom med i mlieko teče — sam glavom
išao da se osvjedoči, pa je naročito za izgradnju boljih prometila
mnogo učinio.


Razmatrajuč sa kola umjetnu izvedbu te ceste i ove doista
liepe šume, ne će izbjeći oku stručnjaku, da se na razmjerno
uzkom prostoru uz cestu nalaze većinom sama smrekova stabla,
stara i mlada, dočim dalje u šumi smreke je vrlo malo, već
je osim bukovine skoro sve sama jelovina. O toj karakterističnoj
činjenici bit će u ostalom još kasnije govora.


Dovezav se do »vlake«, kojom se drvo iz sječina velike
prodaje na cestu doprema, sadjoše izletnici s kola i skrenuše
vlakom lievo u šumu. Raztrgane »škrape« bieloga kraškoga
vapnenca pokrila je naslaga stelje i tečajem vremena iz tog nastala
debela naslaga pitomog humusa, što vaaredno prija rastu
šumskoga drveća. Naročito svi stojbinski faktori osobito prijaju
rastu jele, bukve, tih glavnih i vladajućih vrsti drveća,
pak smreke i bielog javora. Ovih potonjih vrsti toliko ne ima,
ali ima i od njih krasnih eksemplara, naročito javor je dobro
zastupan, što je dokaz osobito dobre kakvoće tog gorskoga tla.


Polag silnih dimenzija stabala koje ugodno iznenadjuju svakoga
pa i stručnjaka, najbolje prijaju ovdašnji stojbinski faktori svakako
jeli, jer ostale vrsti, pa naročito ni bukva, koje toliko
ima, ne pokazuju tako snažan rast. Ima tu po više stotina