DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— goje
ono moglo istom u jeseni početkom zimskoga semestra obaviti,
ali samo uz neku preinaku gore označenog pravca, jer je putovanje
preko Jasenka — za ovede družtvo — samo ljeti moguče.
Napustiv pravac preko Jasenka odlučeno je pohoditi neke
šume ogulinske imov. obćine u Kapeli i tad udariti na Senj


V


preko Žute lokve.


Prema ustanovljenom programu krenuše izletnici, deset
slušača i ti i profesora — putovanju pridružiše se i p. n, ggprofesori
Dr. A. Heinz i F. Sandor — večernjim vlakom


24. listopada pr. g. put Ogulina, gdje su unatoč gluhe dobe
nodi dočekani po g. A. Kernu kr. žup. šumarskom nadzorniku
i gdje su preostali dio noći prospavali, da ojačani počinkom
mogu što laglje uzdržati napore, koji su ih sliededi dan čekali.
U jutro 25. listopada spremiše se izletnici, od kojih neki
u zoru pohodiše glasovit Gjulin ponor, vodjeni gg. šumarnikom
upraviteljem gospodarstvenoga ureda imovne obdine ogulinske S.
Mocnajem i nadšumarom — procjeniteljem D. Lasmanom, daše na
kolima odvezu do Modruša. Ved prilikom ove vožnje imali su zgodu
motriti krašku formaciju okolice ogulinske, koja se po svojih
karakterističkih uvala, od kojih se neka u bezdna gube, lahko
opaziti može. Tko je to tlo samo jedared svojim očima vidio
ne de ga više zaboraviti, prem je ovaj kraj još ubav a gotovo
sramežljivo pomalja se ovdje ondje goli kamen. To je kraški
vapnenac kojim ovi krajevi što bliže k jugu sve više obiluju
sn;etajud rataru kod obradjivanja zemlje.


Približujud se sve više Kapeli, koje se putnici i u sried
ljeta zbog nenadanih rapidnih promjena temperature plaše,
pak upoznav uz put neke naše manje ponornice, koje se najedanput
izgube a da se na drugom kojem mjestu opet tako
iznenadno pojave, imali su izletnici prilike viditi ponajviše samo
slabe i kržljave šumice. One služe narodu kao pašnjaci, nuz
mnogobrojne »steljnike« po kojima se bujad širi. Ta je bujad
glavna stelja tamošnjtg ratara, pa je i uzrokom, da ne strada
šuma u tih kraievih toliko od steljarenja koliko primjerice u
Alpama, prem se slabašnoga blaga i previše drži.