DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 54 — vito ili većim dielom njiliovoj vlastitoj manjoj sposobnosti za život, te da od njih i tako ne bi bilo kriepkih i zdravih stabala. Ku s druge je strane istinito, da individui, koji su u borbi za obstanak druga stabla makar i malo protekli i nadvladali, to svojstvo pridrže, te ga tekom vremena i uvećati nastoje, dok ih kakovi vanjski uzroci u tom ne sprieče. Na temelju ovih načela postavlja Borggreve svoju teoriju 0 »prebornom pror edjivan ju« (Plenterdurehforstung) te kaže: »Povećanje prihoda naših šuma zahtjeva, da se u starijim kolosjecim.a ili najzad onda, kada sastojina stupi u dobu muževnosti, prigodom proredjivanja ne vade samo suha stabla, već da se puteni prebiranj a izvade stabla, koja su lošijeg uzrasta i oblika, te svoje susjede odozgor tište i postrance tiskaju. Počam od 60. godine sastojine neka se takova proredjivanja svake 10. godine opetuju, pri čem se izvadi O´l —0*2 drvne zalihe. Na povoljno ležedim sjevernim i iztočnim stranama i ako je sastojina lošeg uzrasta može se kod prvog proredjivanja izvaditi i 025—0 30 drvne zalihe. Kod izvadjanja onih proreda ide se dakle zatim, da se obhodnja povisi od po prilici 100 godina na 140 — 160 godina, eventualno i više, te da se poglavito sieku preborom najjačja i vladajuća stabla. Razlozi tomu jesu sliedeći: 1. jer se samo na taj način može u sastojini podržavati onoliki broj stabala, koliki je potreban da se takove prorede redovito na isto mjesto povraćati mogu; 2. ako se nadraslim (najjačim) stablima privede više svjetla to se time povećava samo njihovo svojstvo, da bolje plodom rode, ali se ne djeluje lih na prirast njihov. 3. upravo do sada nješto potištena stabla, pokazuju vanredni prirast na drvu. ako im se odstrane opasni susjedi; 4. stabla, koja su bila uvjek vladajuća, jesu u pravilu manje sposobna za gradljiku, manje su puna a i grbavija su, te imaju jače grane od onih stabala, koja su imala medju krošnjama manje mjesta; |