DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 24     <-- 24 -->        PDF

2. Razstavljivi štap.
Taj štap sastavljen je od 5 štapova po 1 metar dužine,
pak se dade vijcima po volji razstaviti u pojedine dielove te
onda opet sastaviti u jednu cielinu.
Dolnji kraj najdolnjega štapa provrtan je uzduž osi na
6—7 cm. dužine.
Promjer ove bušotine iznosi 20—22 mm.


Gornji kraj ovoga štapa pako završuje se vijkom od željeza,
koji zalazi u maticu s njim spojiti se imajudega sljedećega
štapa.


Drugi se štap opet završuje vijkom, koj se ušarafljuje u
maticu trećega štapa i t. d., dok se napokon ne dodje do
zadnjega najgornjega štapa, koj se takodjer završuje vijkom,
pak se ušarafljuje u maticu mjedene pločice p, pi spojene sa
glavnim ravnalom.


Primjećuje se, da spoj izmedju 2. i 3. štapa mora biti
takav, da se kod sastavljanja i razstavljanja dolnjeg i gornjeg
diela ne dangubi, već sa jednim ili dvojim okretom ruke štap
sastavi i razstavi.


Prvi štap od ozdola gore iduć, kako već navedeno, provrtan
je na svom dolnjem kraju na dužinu od 6—7 cm.


U ovu se bušotinu utakne, ako se u slučaju nužde hoće
visina štapa do skrajnje granice povećati, kakav god prut, koj
se u šumi usječe.


(Nastavit oe se.)


Prociena šumskih sleta u privatnih šumah.


Piše Grašo Vac, kr. kot. šumar.


Ovo pitanje zanimalo je, a još i danas zanima — šumare,
pošto nije bilo do sada, a i ne ima u tome stalnoga i jasnoga
pravca.


Stoga donašamo jedan primjer iz prakse, da i ostali sudrugovi
znadu, kako u tom pogledu postupati valja. Osim toga
nastaviti ćemo i razviti i naše misli o tom predmetu.




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 75 —


Još god. 1897.* bilo je u Š, L. o tome razgovora, pak
pošto je to otišlo u zaborav, idemo opeta, da se tim pitanjem
malo pozabavimo. — Predočiti]^ću stoga jedan slučaj iz prakse.
Lugar vlastelinstva N. došao je kr. kotar, oblasti u K. .
pak je u ime vlastelina zamolio procienu šumske štete, koju
je počinio Stj. H. iz R. u | vlastelinskoj šumi.


Prijavnice nije mogao lugar sastaviti, jer je
u to neupućen, a podatke za sastav prijavnice


ope t nezn a dati . — To je lugar , koj i neim a sposob -
uosti h propisani h u §. 22. š. z.
Usljed takovoga [stanja^ stvari, izdala je kr. kot. oblast


odlukom od 14. rujna 1899. br. 8739. nalog svojem šumar,
tehničaru, da procienu štete obavi, te izvješće i prijavnicu o
procieni i nalazu podnese.


Ovaj nalog temelji se na §. 4. provedbene naredbe od


16. srpnja 1895. br. 36633. k zakonu od 22. siečnja 1894. o
uredjenju šumar. — tehničke´islužbe, a koji glasi u 3. alineji:
»Osobita povjereustvena putovanja u interesu ili na
zahtjev strankah obavljaju se i na trošak stranke,
ali samo na temelju pismenoga naloga predpostavljene oblasti«.


§. 36. iste prov. naredbe u 4. alineji propisuje: »Osim
redovitih službenih putovanja, može kr. kot. oblast kotarskom
šumaru u svako doba ureda radi naložiti, da preduzme izvanredna
putovanja u posebne svrhe« (§. 4.).


§. 50. pr. n. glasi: »kr. kotar, šumar duža n je dobivene
službene naloge ovršivati i ima svoja izvješća i prijave
vazda predpostavljenoj oblasti predložiti«.


Glede izaslanja šumara mjerodavan je i §. 74. š. z. koji glasi;


»Ako osoblje šum. nadzorstva nije pod upravom urednika
šumskih (što u ovom slučaju nije) ili ako prijava nije učinjena
po drugih osoba, a ne po osoba šum. nadzorstva, im a vlas t
politička za procienjenje štete pozvat ili najbližega
urednika šumskoga, ili ako takovih urednika ne


* Vidi Š. L. atraoa 226.-232 i 357.-364.


ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 76 —


ima, kojega nepristranoga vještaka, koji će se zaoto osobito
zaprisedi«.


Kr. kot. šumar udovoljio je oblastnom nalogu, te je procienu
štete na licu mjesta obavio i svoje izvješće sa prijavnicom
0 procieni štete podnio, skupa sa troškovnikom. — Stranka
ali, koja je procienu zamolila, nij e — budi mimogred rečeno —
položila predujam za povjerenstveni trošak!


Kr. kot. oblast presudom svojom od 10. listopada 1899.
broj 284. kz. presudila je tuženog da plati štetu, trošak prociene
i dangubu lugaru, a osim toga presudjen je okrivljenik
na zatvor od 8 danah.


Povodom priziva okrivljenog, riešila je vel. kr. župan.
oblast u odpisom svojim od 24. studena 1899.
br. 11950. sliedeće:


»Eiešavajući priziv S. H. iz R. uložen proti presudi od


10. studena 1899. br. 284. kz. kojom se isti presudjuje radi
prekršaja šumskog zakona na odštetu od 10 for. 36 nov.
trošak prociene sa 8 for. 50 nov. i trošak dangube lugaru sa
80 nov. ter na kazan zatvora od 8 dana, obnalazi kr. ova
župan, oblast odputom priziva, napadnutu presudu glede krivnje
i odštete potvrditi s razloga, što je učin izpovjedju zapriseženog
lugara dokazan. Trošak prociene kr. kot. šumara g. V.
od 8 for. 50 nov. neobredjuje se, pošto je ovostranom
naredbom od 4. travnja 1893. br. 3387. i riešenjem visoke
kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 6. svibnja 1898.
br. 25941. intiniranim kr. kot. oblasti odpisom od 15. svibnja
1898. br. 5281. naročito zabranjeno, da se izvid šum.
šteta na licu mjestanesmije inače odrediti, osim
ako bi takov očevid tekar prigodom rasprave naročito
koja stranka zahtjevala u svrhu, da tim
dokaže netemeljitost proračun a ne odštete. U tom
slučaju imao je prijavitelj, koji je ujedno zaprisegnuti lugar,
izmjeru štete u šumi obaviti
Pošto je time kr. kot. šumar stranci prouzročio suvišni
trošak, to imade on sam taj trošak nositi.kr. kot. oblast imade




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 77 —


šumara pozvati, da uplaćeni mu iznos od 8 for. 50 nov.
tužitelju uplati, što se i t. d. »Kako se evo vidi, donesena je
presuda samo na temelju prociene šumar, strukovnjaka.


Tužitelju ali dosudjena je u ime odštete ona pvota koju .
je šumar svojim izvidom ustanovio, a prema tomu izrečena je
i kazna!


Proti ovoj drugomolbenoj odluci podnesao sam ja utok
na visoku kr. zem. vladu, u pogledu brisanih mi povjerenstvenih
troškova.


Visoka kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, svojim
visokim odpisom od 26. siečnja 1900. br" 2975. priobćila je
kr. žup. oblasti sliedeće:


»U riešenju izvješća od 9. siečnja 1900. br. 73. obnašla
je kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove odbit i uto k
kotar, šumara g. V. uložen proti tamošnjoj odluci od 24. studena
1899. br. 11950. kojim se ne obredjuje povjerenstveni
trošak od 17 kruna, zaraeunan po rečenom kr. kotar, šumaru
za obavljeni izvid i procienu šumske štete počinjene po Stj. H.
iz R. u šumi vlastelina te napadnutu odluku
potvrditi s´r a z ] o g a, jer je upitni očevid na
licu mjesta p r e d u z e t prije, nego što se je
povela rasprava i prigodom tom u obće ustanovilo,
da je ]3otrieban izvid i prociena prijavljene
šumske štete, kako to odredjuje §. 75. šum.
zak. i ovdašnja naredba od 4. travnja 1898. broj 25941.


Sto se i t. d.«


Ja sam trošak izgubio, koji — medjutim ni uplaćen nije.
Nu samoj stvari jeste od koristi, pošto imademo načeln u
riešitbu u tom pogledu.


Za bolje razurajevanje same riešitbe, donašamo §. 75.
š. z. koji glasi:


»A kose obnadju temeljite sumnje proti
izpravnosti prociene, učinjene glede koje štete, ima
vlast politička izaslati SVOga liaredjeilika na samo mjesto,
koji će ondje dati štetu izviditi i p r o c i e n i t i po z a p r i




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 78 —


seženih — od rečene vlasti — izabranih nepristranih
vještaci h, od kojih se u pravilu


i ako je moguće pozvati imadu dvojica«.


Napred spomenuti slučaj, jeste pravomoćno riešen i nismo
zvani, a i nesmijemo se u dalnje razglabanje istoga upuštati.
Sliediti ćemo ali dalje samu raspravu sa obćenitoga gledišta,
pošto imade mnogo toga nejasnoga, što ali valja razbistriti.


Naše hrv. šumarstvo jeste jošte u povoju, pak je k napredku
i razvoju našemu svaka stvar dobro došla, da se predoči,
raspravlja, mnienja izrazuju i t. d.


S toga mnijem, da sam slobodan u tom pogledu skromno
svoje mnienje izraziti i predočiti. Evo me:


Mi imademo po §. 1. š. z. tri kategorije šumah i to : državne,
obćinske i privatne. Za upravu, nadzor i t. d. državnih
šumah skrbi država; za upravu, nadzor i t. d. obćinskih šuma,
nadležno je hrvatsko zakonodavno tielo — visoki sabor i visoka
kr. zem. vlada, koja potonja o izvadjanju zakonah brigu
vodi i t. d.; dočim je glede uprave, nadzora, uživanja i t. d.
privatnih šuma, u glavneme sve osnovano na obćem
šumskom zakonu.


Glede samih šuma privatnih vlastnika, ne imamo izim
obć. šum. zakona posebnoga zakona; u koliko nije uzet obzir u
zakonu od 26. ožujka 1894. glede šumah stojećih pod osobitim
javnim nadzorom (§§. 2. i 3., 6. i 7., 19. i 20. š. z.). Inač e
je privatnik — kao vlastnik šuma — u svemu
slobodan!


U smislu §. 22. š z. dužail je privatni vlastnik
šumah primjerene i dovoljne veličine postaviti
ospobljeno šumarsko i lugarsko osoblje.


Medju sretnike može se onaj privatnik ubrojiti, koji potrebuje
šumarsko osoblje.
Imade ali mnogo privatnikah, koji imaju lugare; a imade
i takovih, koji ne imaju ni lugara. Sam vlatnik šume zamje




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 79 —


njuje sve t. j . i lugara i šumara. Na hiljade imade takovih
vlastnikah naročito u t. zv. bivšem provincijalu, a specialno u
Zagorju i u ostalim krajevima hrv. domovine. — Imade ali i
takovih šumovlastnikah, koji imadu lugare, ali ovi ne znaju
ni čitati, ni pisati, a ako i znadu, ne imaju za svoje zvanje
spreme, spretnosti i t. d.


On uzmimo zna čuvati šumu, ali da bi prijavnicu sastavio
i t. d. to nezna.


Od lugarah zahtjeva se na temelju zakona — sposobnost
i izpit. — Svi mi ali dobro znamo, kakovi su lugari privatnikah
i malih šumovlastnikah (izim častnih iznimaka). Kada
to znamo, ne možemo zahtjevati, da nam oni sastavljaju i podnašaju
sigurn e podatke; osobito ako je šum. šteta obsežna,
te zasieca u strogo stručni djelokrug samoga šumara. Takovih
šum, šteta i kradj a od velike vriednosti imade mnogo. Pak
zar da tu šumar — kao strukovnjak — n« smije na lice
mjesta?


§. 69. š. z. propisuje, tko je sve dužan na šumsk i
kva r paziti i prijavljivati ga; a to su zaprisegnuti lugari, poljari,
pudari, redarstvenici, oružnici, financi i konačno svatko i t. d.


§. 70. š. z. kaže: »Pomenutim osobam (dakle svakomu)
prosto je ove prijave ili pojedince od sgode do sgode,
budi ustmeno, budi pismeno ili od mjeseca do mjeseca u popisu
podnositi političkoj vlasti onoga kotara, u kojem se je
prekršaj dogodio. Ovaj popis ima se izpuniti po obrazcu Bj«
Pitam ja sada, gdje će jednostavni seljak ili poljar, redarstvenik,
pudar, financ. stražar i t. d. dati tem elj itu po dlogu,
za strukovni obračun šum. štete ili k r a d j e ?!


§. 73. š. z. glasi: »Da vlasti uzmognu pouzdano saznat,
kolika je šteta, imadu službenici od lugarstva (valjda šumarstva)
kako način tako i veličinu štete prosudjivat
po načelih sadržanih u sliedećemprilogu D).


»Način i veličinu štete« ima šumar, strukovnjak prOSUdjivat
po pril. D).
To je velika razlika od procienjivati!




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 80 —


Pril. D) služi šumaru samo kao pravac i podloga za
obračun svih vrsti šum. šteta, na temelju kojem će šumovlastnik
odšteden biti. To proizlazi iz g. 72. š. z. koji glasi:
»koji krivac ima oštećenomu posjedniku šume dati
podpumi naknadu, stoga ima naknaditi mu ne samo vriednost
ukradjenog može bit i šum. proizvoda, nego i
ona j l)OSre(lni gubitak, koji bude kad prouzročen smetanjem
ili umaljenjem plodne sposobnosti od šume.«


Prilogom D) obračuna se posredni gubitak, dočim se sama
šteta i kradja šum. proizvoda kao i »umaljenje plodne sposobnosti
od šume« može samo na licu mjesta ustanovit
i i p r o c i e n i t i. Za procienu štete služi cienik lokalnih
cienali šumskih proizvoda, dočim je »posredni gubitak« reguliran
u !:§. 1. —10. pril. D),


§. 51. prov. nar. zadnja alineja glasi: »Prijavnice
šumskih šteta h, podnesene od raznih stranakah i m a
kotar, šumar ureda radi bezplatuo izpitati i


o b r e d i t i.
To u pravilu rade svi šumari, jer im je to dužnost!
Ovaj paragraf osniva se na §. 1. prov. nar. I. obdenite
ustanove koji glasi; »kod razpravah glede šumski h i lovskih
prekršaj a ima ovo osoblje samo u toliko sudjelovati,
da daje u pojedinih slučajevih u predmetu razprave svoje
stručno ranienje, da i z p i t a i o b r e d j u j e proradun
a n e odštetne iznose i da p r e d u z i m1j e možda
potrebne stručne izvide.


Iz ovoga sliedi, da prijavnica mor a ved točno i propisno
sastavljena biti, da kot. šumar može »izpitati i obredi
t i« proraČUUaiie o d š t e t n e i z no s e. Evo ovdje ima kot.
šumar posla i sa prijavnicami, gdje su ved proračunani odštetni
iznosi. Predmjevati se mora, da su kot. oblasti predložene prijavnice,
ved po kojem strukovnjaku proračunane, pak ih
kotar, šumar ima samo izpitati i obrediti.


Sliedi dakle, da su dva razna pojma procieniti, te izpitati
i obrediti!




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 81 —


To je slično onomu n. pr. slučaju, kada bi koji liečnik
ustanovio težku bolest njekog bolestnika u svojoj uredovnici
ili kod kude, dočim se bolestnik negdje u selu nalazi. Kada
bi se tako Iječilo, bilo bi mnogo groblje pretiesno !


Sto sam uvidiš ili ti se strukovno temeljito
ne predoči, nedaseni po§. 73. š. z. kako način
tako i veličina šteta »prosudjivat«, po načelih
sadržanih u prilogu D).


S toga valja posedi za ustanovam §. 74. š. z. koju smo
u uvodu spomenuli.


U smislu onoga paragrafa, im ade oblast »ako osoblje
šum. nadzorstva« (privatni vlastnik ili njegovi lugari) nije pod
upravom urednika šumskih; ili ako prijava bude učinjena po
drugih osoba — dakle i po samomu privatnomu vlastniku
suma ... . ima vlast politička za prOCienjeilje Štete pozvati
najbližeg a urednika šumskoga ili ako takovih urednika
ne ima, kojega nepristranoga vještaka; koji će se za
oto osobito zaprisedi.j


]z ovoga paragrafa sliedi, da »urednik šumski« ne mor a
biti baš k r. k o t. šumar, jer imade kotarah — gdje kr.
kot. šumara i ne ima.


»Za proć i en u štete«, a ne za izpitanje i obredjenje
mora se pozvati samo osposobljeni šumar, strukovnjak, ma
koje on kategorije bio; a u pomanjkanju ovoga, koji nepristrani
vještak? Koga ali? To može biti državni ili imovnoobdinski
šumar, vlastelinski šumar i t. d. a može biti i umir.
šumar, te konačno i sukromni šumar koji ima javnu poslovnicu
za privatne radnje ili ini nepristrani vještak, koji će se
»zato osobito zaprisedi«.


U smislu odluke kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove
od 27. siečnja 1886. broj 51998. imadu se ustanove


§§. 73. i 74. š. z. tumačiti tako, da se sumske Štete mogu
procienjivati jedino po šumarsliom osoblju, a ne i po


poljskih procieniteljih, koji za to nisu sposobni.
Naša napried spomenuta tvrdnja jeste evo u cielosti


utvrdjena!




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 82 —


Jediuo se ovdje radi o »trošku prociene«.


{;. 51. prov. nar. veže kr. kot. šamara, »da prijavnice
šumskih šteta ureda radi bezplatllO izpita i obredi«;
odnosno da po §. 1. pr. n. izpita i obredjuje proračun ane
odštetne iznose.


To svi kr. kot. šumari i rade. kada im oblasti na obračun


predlože već točno adjustirane prijavnice, ili po komu već pro


računane. Ovakove prijavnice izpituju i obredjuju kr. kot. šu


mari — bezplatno.


M jedan ali drugi šumar nije dužan to bezplatno činiti!
Taxa ali za takovo izpitanje i obredjenje nije ustanovljena, što
svakako urediti valja. Z-a procjenjivanje štetali na licu mjesta,
valjaju glede troškovah topogledne naredbe. Ako je ali šteta
takove naravi, da ju jednostavni čuvar šume ili sam vlasfnik


— niti predočiti, niti strukovno ustanoviti i spisati ne može
(što svakako mnogi ne može), to za »procienjenje štete« valja
pozvati (ili izaslati) najbližega urednika šumskog ili nepristranoga
vještaka.
Ne sliedi iz toga, kako smo gore rekli, da to mora biti
baš kr. kot. šumar. Ne! To može biti i svaki ini nepristrani
vještak, koji će se po pol. oblasti izaslati, da štetu izvidi i
procieni, eventualno obračuna prijavnicu ili popis prema obrazcu
B) §§. 70 —73. š. z. Tada ovoniu strukovnjaku pripadaju putni
troškovi!


Ovakovu prijavnicu ima kr. kot. šumar tada samo bezplatno
izpitati i obrediti.


Kada je ali kr. kot. šumar »za procienjenje štete« po političkoj
oblasti pozvan ili na lice mjesta izaslan, to mnijem,
da mu pripadaju i pristojbe propisane u naredbi njegove Preuzvišenosti
bana od 10. travnja 1899. br. I581./Pr.


Dakako ali, da su putni troškovi više puta, veći nego li
šteta. Nu to nije uvjek slučaj, već obratno !


Ja sam i prije proved. naredbe od g. 1895. u svojoj
praksi većim dielom izašiljao najbližega lugara, da štetu izvidi,
prijavnicu sastavi i na obračun predloži. Trošak za stranku




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 33     <-- 33 -->        PDF

bio je obično 50 uč. do 1 for. 50 nč. Ali veći ne. Obć. bjgar
bio je tada u smislu §. 74. s. z. — recimo »nepristrani vještak
« koji je zaoto već zaprisegnut, t. j . on mi je mogao za
obračun štete pružiti temeljita i vjerodostojna data, a o tome
se ovdje radi. jer znamo pravdašku narav našega seljaka — o?:obito
Zagorca. On nam više puta predoči malu štetu — za bog
zna kako veliku, ili u svojem neznanju to nehotice učini, ili u
svojoj pravdaškoj osveti ide zatim da štetočincu što veći trošak
prouzroči, ili ima takovoga čuvara šume, da mu štetu opisati
i predočiti ne može i t d,


Sve su to momenti, na koje obzir uzeti valja?


Dogodi se i to, da čuvar šume jednostavno dodje kr. kot.
šumaru sa parukun: »Gospodin su prosili, da dojdete šum.
štetu procieniti«. Silna je šteta i t. d. »Ja ju ne mogu procieniti
« i t. d. čovjek je uslužan, pak se pozivu i odazove.
Naročito pako kada i oblastni nalog ima — mora to
činiti.


A to sliedi i iz §. 51 prov. nar., koji u uvodu glasi:
»K o t a r. š u m a r i m a_ k o 1 i s t r a n k e, t o 1 i i š u m a r s k o
osoblje svagda otvoreno i ozbiljno susretati
i nastojati, da si svojim susretljivim ponašanjem
steče njihovo pouzdanje!


Da to u obće svi šumari od uvjek čine, mislim da je suvišno
i dokazivati!


Tako je i kod procienjivanja šum. šteta. Tu je iskreno
govoreći jedino polje, gdje se šumar sa malim privatnim vlastnikom
šuma sastaje, dočim o gospodarstvenom uredjenju, užitku,
upravi i t. d. nitko još ni ne sanja Tu se većinom ni ne misli
na šumara! Mogli bi tomu prispodobiti onu narodnu: Dok
nije muž na samrtnoj postelji, ne zove ni svećenika ni Iječnika.
Tako isto: kada se šuma sječe, krade i hara, zvati ćemo u
pomoć g. šumara! Tako narod, a boga mi i njekoja gospoda!


Mislim, da smo dovoljno razjasnili ovo pitanje.
Idemo ali konačno pogledati i §. 75. š. z. Na temelju
ovom ureduje se samo onda, »ako se obnadju temeljit e




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 34     <-- 34 -->        PDF

^ - 84


sumnje proti izpravnosti prociene, učinjene glede
koje štete«. — Takova se sumnja dogodi samo onda, kada je
razpravni postupak jur u tečaju. InaČe ne!


Proti izpravnosti prociene ma kojega šumar, strukovnjaka
— dakle i k r. k o t. šumara — mogu stranke na
razpravi prigovoriti i posumnjati. Tada izašilje politička oblast
»svoga naredjenika«, a to je obično razpravu vodedi činovnik
ili ini koji upravni činovnik političke oblasti. On će dati štetu
na licu mjesta izviditi i procieniti po zapriseženih — od rečene
vlasti izabranih nepristranih vještaci h, od
kojih se u pravilu i ako je mogude pozvati imadu
dvojica. Kr. kotar, šumar biti de k očevidu u pravilu pozvan
jer je od politič. oblasti izabran t. j . on je već političkoj oblasti
dodieljen kao šumarski izvjestitelj. Nu gdje ih ne ima, ne
može to biti. U pravilu moraju biti dva šumar, stručnjaka kod
očevida. Nu da iz med ju ovih mora biti jedan kr,
kotar, šumar, neproizlazi iz nijednoga zakona!


Naročito ako je kr. kot. šumar »na procienu štete« (§. 74.
šum. zak. izaslan ili izabran bio, imaju se k očevidu pozvati
»nepristrani vještaci«, ma koje oni služ. kategorije bili!


Ovaj postupak kod političke oblasti sličan je postupku,
koji je uveden kod kr. kot. sudovah — za izvide i očevide.


(Ja sam ali doživio kod jednog kr. kot. suda, da smo
kao dva šum. vještaka fungirali — ja i jedan priprosti seljak!
Kadilo se je pako o velikoj parnici i odšteti).


Po zakonu moraju biti kod ovakovoga očevida »nepristrani
vještaci«, ali tko i kakovi, to ovaj paragraf iz r i č n o neodredjuje!


Ako sve napred obrazloženo spojimo u jednu cielinu, to
demo — po našem nemjerodavnom mnienju — dođi do sliedećeg
logičnog zaključka :


1. Na temelju §. 74. š. z. odredjuje politička oblast »procienu
štete« po najbližem (svojem) uredniku šumskom; ili ako
takovih urednikah ne ima pa »nepristranim vještacima«, koji de
se zato osobito zapriseči.
Ova prociena šum. štete sliedi svakako prij e zapo četog
oblastnog kaznenog postupka!




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 85 —


Da li je za »procieuu štete« potreban izvid na licu mjesta
ili nije, imade to odlučiti politička vlast I. molbe. — Ako se
»prociena štete« može obaviti jednostavnim izpitanjem, obredjenjem
ili obračunanjem šum. prijavnice, to će prijavnicu
ustupiti pol. oblast svojemu šumar, izvjestitelju na uredovanje.
Ako svojega izvjestitelja ne ima, pozvati će inog strukovnjaka


ili nepristranog vještaka´ na uredovanje. Ne ima li oblast prijavnice
ili inih podatakali za obračun, ili je šteta takove naravi,
da se izviditi mora, to će pol. oblast, da kazneni postupak
povesti može, izaslati na lice mjesta najbližega urednika šumskoga
— a to je u našem slučaju i u prvom redu kr. kotar,
šumar. Ne ima li takovoga, izaslati će se prvi ini najbliži
šumar, strukovnjak ili nepristrani vještak.


Samo se sobom razumjeva, da ne će oblast nikoga izaši-
Ijati, ako zaoto ne ima temeljitih razloga!
Glede troškovah ovakovoga očevida, valjaju u tom pogledu
jur postojeći propisi.
Podmirenje ovakovih troškovah, bazira se i na §. 23. š.


z. a glasi: »U slučajevih, koji im makar od koga po §. 22.
Š. Z. do ZUanja dođju, (dakle svakako i šumske prijave
privatnih lugarah i njihovih šumovlastnikah) imadu vlasti
prizvav dofcičnike i nepristrane vještake i t. d. stvar izviditi i
odluku izreći.
Troškove za povjereničtvo im a namiriti okrivljenik
, ako se ne pronadje da nije kriv, a ako tužbe i odanja
budu ništetna, namiriti će oni, koji tomu budu krivi«.


2. Na temelju §. 75. š. z. izašilje se povjerenstvo »ako
se obnadju temeljite sumnje proti izpravnosti prociene«,
učinjene glede štete i t. d. Taj slučaj očevida nastaje istom
onda, kada je kazneni postupak već u tečaju. To je velika
razlika od §. 74. š. z. po kojem se »prociena štete« istom
preduzeti mora, da se kazneni postupak na tem elju te prociene
povesti može.
Da je tomu tako, razložili smo dovoljno tečajem ove razprave.
Mi smo u cieloj ovoj raspravi govorili o »šumskim šte7




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 86 —


tama« t. j . o prekršajih proti sigurnosti vlastničtva šumskoga


sadržanih u §§ 60—67 s. z.


Ovdje je nadležna za proaudjivanje politička vlast.


Nu u glavnome spadaju kradje, zlobne oštete, zločini i t. d.
u privatnih šumah u sudbenost kr. kotar, sudovah i sudbenih
stolovah.


§. 59. š. z. propisuje: »One povriede sigurnosti vlastničtva
šumskoga, koje su navedene u obćem zakonu kaznenom, prosudjuju
se i kazne po istom tom zakonu«.


Kako se kod sudovah postupa, naročito koji su propisi
mjerodavni kod prociene i t. d. razložiti ćemo u jednom od
idućih brojevah našeg Š. L., mnijem ali, da smo našu zadaću
glede postupka kod prociene šum. šteta — prema slabim
našim silama riešili.


Ali u svrhu definitivnog riešenja ovoga pitanja, bilo" bi od
neobhodne potrebe, da visoka kr. zemaljska vlada ravnanja i
postupanja radi rieši:


1. kako, kada i u kojim slučajevima ima politička oblast
za »procienu štete« postupati na temelju §. 74. š. z.; naročito
kada je opravdano izaslanje šumar, strukovnjaka ili nepristranih
vještakah na lice mjesta. Naročito ima se odrediti, u kojim
slučajevima može šumar lugara ili drugoga koga izvidu i očevidu
izaslati.
2. Koje su to »temeljite sumnje proti izpravnosti prociene«
označene u §. 76, š. z. naročito kada ta sumnja nastati može
ili smije; predmjevajući više puta. da je prociena štete valjana
ili obračun prijavnice temeljit i opravdan?
3. Kakove sve pristojbe pripadaju šumar, osoblju i nepristranim
vještacima za izaslanje na lice mjesta po §. 74.
š. z., a kakove za izaslanje po >;. 75. š. z. te tko — i kako
ih uplatiti mora?
4. Kakove sve pristojbe pripadaju šumar, strukovnjacima
i nepristranim vještacima, za izpitivanje i obračunavanje prijavnicah
šum. štetah u privatnih i inih šuma; te tko te troškove
podmiriti mora?


ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 87 — Da
je ovo sve od potrebe razjasniti, priznati će mi svi
šumari i strukovnjaci tim više, pošto u obće naš šumski zakon
ne ima provedbene naredbe i razjašnjenja; naročito pako ni u
ovom pitanju.


A da bi to trebalo, mnijem da ne trebam ni dokazivati!


Da de se naše želje i u ovom predmetu ostvariti i izpuniti
— uzdamo se u našu visoku kr. zemaljsku vladu, jer
tako demo za naše ravnanje i u ovom važnom predmetu šum.
upravne službe imati stalni temelj i pravac


Dok toga ne bude, možemo kazati sa onom latinskom; Da
je čovjek uvjek, »inter spem et metum«.


Gubar u sjevernoj Americi.


Piše Dr. Aug. Langhoifer.


Zanimat če možda naše šumare čudna neprilika Amerikanaca
sa zloglasnim našim gubarom (Ocneria dispar), što ju
priobčuje prof. Dr. Past u Dr. O. Krancher-ovom »Entomologisches
Jahrbuch« za g. 1900.


Gubara nisu poznavali u sjedinjenim državama sjeverne
Amerike do g. 1869., kad su nekom g. Trouvelot-u, entomologu
u Massachusettsu, pobjegle gusjenice. Taj entomolog gojio
je te gusjenice iz europejskih jajašca u ormaru, iz kog je ^više
njih pobjeglo i okolo imanja kod Medford-a blizu Boston-a
našle su si gusjenice zgodnu liranu. Prvih 10 godina bilo je
samo tu i tamo koju gusjenicu vidjeti u okolici Medforda i
Malđena, valjda radi novog za njih podnebja i raznih proždrljivih
ptica. God. 1880. ve<^ su se gusjenice u većem broju
pojavile, te počinile znatne štete u vrtovima i u šumama. Godine
1889. več je bilo zlo, jer su sva stabla bila gola, gusjenice
su prolazile u dugim širokim redovima kroz ulice, tiskale
se u stanove, da si traže hranu a na tom putu obrstile su
cvieće, povrće, usjeve, jednom rieČju opustošile su sve i u vrtu
i na polju, samo su divlji kesten poštedile. Od višegodišnjeg