DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. Razstavljivi štap. Taj štap sastavljen je od 5 štapova po 1 metar dužine, pak se dade vijcima po volji razstaviti u pojedine dielove te onda opet sastaviti u jednu cielinu. Dolnji kraj najdolnjega štapa provrtan je uzduž osi na 6—7 cm. dužine. Promjer ove bušotine iznosi 20—22 mm. Gornji kraj ovoga štapa pako završuje se vijkom od željeza, koji zalazi u maticu s njim spojiti se imajudega sljedećega štapa. Drugi se štap opet završuje vijkom, koj se ušarafljuje u maticu trećega štapa i t. d., dok se napokon ne dodje do zadnjega najgornjega štapa, koj se takodjer završuje vijkom, pak se ušarafljuje u maticu mjedene pločice p, pi spojene sa glavnim ravnalom. Primjećuje se, da spoj izmedju 2. i 3. štapa mora biti takav, da se kod sastavljanja i razstavljanja dolnjeg i gornjeg diela ne dangubi, već sa jednim ili dvojim okretom ruke štap sastavi i razstavi. Prvi štap od ozdola gore iduć, kako već navedeno, provrtan je na svom dolnjem kraju na dužinu od 6—7 cm. U ovu se bušotinu utakne, ako se u slučaju nužde hoće visina štapa do skrajnje granice povećati, kakav god prut, koj se u šumi usječe. (Nastavit oe se.) Prociena šumskih sleta u privatnih šumah. Piše Grašo Vac, kr. kot. šumar. Ovo pitanje zanimalo je, a još i danas zanima — šumare, pošto nije bilo do sada, a i ne ima u tome stalnoga i jasnoga pravca. Stoga donašamo jedan primjer iz prakse, da i ostali sudrugovi znadu, kako u tom pogledu postupati valja. Osim toga nastaviti ćemo i razviti i naše misli o tom predmetu. |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 75 — Još god. 1897.* bilo je u Š, L. o tome razgovora, pak pošto je to otišlo u zaborav, idemo opeta, da se tim pitanjem malo pozabavimo. — Predočiti]^ću stoga jedan slučaj iz prakse. Lugar vlastelinstva N. došao je kr. kotar, oblasti u K. . pak je u ime vlastelina zamolio procienu šumske štete, koju je počinio Stj. H. iz R. u | vlastelinskoj šumi. Prijavnice nije mogao lugar sastaviti, jer je u to neupućen, a podatke za sastav prijavnice ope t nezn a dati . — To je lugar , koj i neim a sposob - uosti h propisani h u §. 22. š. z. Usljed takovoga [stanja^ stvari, izdala je kr. kot. oblast odlukom od 14. rujna 1899. br. 8739. nalog svojem šumar, tehničaru, da procienu štete obavi, te izvješće i prijavnicu o procieni i nalazu podnese. Ovaj nalog temelji se na §. 4. provedbene naredbe od 16. srpnja 1895. br. 36633. k zakonu od 22. siečnja 1894. o uredjenju šumar. — tehničke´islužbe, a koji glasi u 3. alineji: »Osobita povjereustvena putovanja u interesu ili na zahtjev strankah obavljaju se i na trošak stranke, ali samo na temelju pismenoga naloga predpostavljene oblasti«. §. 36. iste prov. naredbe u 4. alineji propisuje: »Osim redovitih službenih putovanja, može kr. kot. oblast kotarskom šumaru u svako doba ureda radi naložiti, da preduzme izvanredna putovanja u posebne svrhe« (§. 4.). §. 50. pr. n. glasi: »kr. kotar, šumar duža n je dobivene službene naloge ovršivati i ima svoja izvješća i prijave vazda predpostavljenoj oblasti predložiti«. Glede izaslanja šumara mjerodavan je i §. 74. š. z. koji glasi; »Ako osoblje šum. nadzorstva nije pod upravom urednika šumskih (što u ovom slučaju nije) ili ako prijava nije učinjena po drugih osoba, a ne po osoba šum. nadzorstva, im a vlas t politička za procienjenje štete pozvat ili najbližega urednika šumskoga, ili ako takovih urednika ne * Vidi Š. L. atraoa 226.-232 i 357.-364. |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 76 — ima, kojega nepristranoga vještaka, koji će se zaoto osobito zaprisedi«. Kr. kot. šumar udovoljio je oblastnom nalogu, te je procienu štete na licu mjesta obavio i svoje izvješće sa prijavnicom 0 procieni štete podnio, skupa sa troškovnikom. — Stranka ali, koja je procienu zamolila, nij e — budi mimogred rečeno — položila predujam za povjerenstveni trošak! Kr. kot. oblast presudom svojom od 10. listopada 1899. broj 284. kz. presudila je tuženog da plati štetu, trošak prociene i dangubu lugaru, a osim toga presudjen je okrivljenik na zatvor od 8 danah. Povodom priziva okrivljenog, riešila je vel. kr. župan. oblast u odpisom svojim od 24. studena 1899. br. 11950. sliedeće: »Eiešavajući priziv S. H. iz R. uložen proti presudi od 10. studena 1899. br. 284. kz. kojom se isti presudjuje radi prekršaja šumskog zakona na odštetu od 10 for. 36 nov. trošak prociene sa 8 for. 50 nov. i trošak dangube lugaru sa 80 nov. ter na kazan zatvora od 8 dana, obnalazi kr. ova župan, oblast odputom priziva, napadnutu presudu glede krivnje i odštete potvrditi s razloga, što je učin izpovjedju zapriseženog lugara dokazan. Trošak prociene kr. kot. šumara g. V. od 8 for. 50 nov. neobredjuje se, pošto je ovostranom naredbom od 4. travnja 1893. br. 3387. i riešenjem visoke kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 6. svibnja 1898. br. 25941. intiniranim kr. kot. oblasti odpisom od 15. svibnja 1898. br. 5281. naročito zabranjeno, da se izvid šum. šteta na licu mjestanesmije inače odrediti, osim ako bi takov očevid tekar prigodom rasprave naročito koja stranka zahtjevala u svrhu, da tim dokaže netemeljitost proračun a ne odštete. U tom slučaju imao je prijavitelj, koji je ujedno zaprisegnuti lugar, izmjeru štete u šumi obaviti Pošto je time kr. kot. šumar stranci prouzročio suvišni trošak, to imade on sam taj trošak nositi.kr. kot. oblast imade |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 77 — šumara pozvati, da uplaćeni mu iznos od 8 for. 50 nov. tužitelju uplati, što se i t. d. »Kako se evo vidi, donesena je presuda samo na temelju prociene šumar, strukovnjaka. Tužitelju ali dosudjena je u ime odštete ona pvota koju . je šumar svojim izvidom ustanovio, a prema tomu izrečena je i kazna! Proti ovoj drugomolbenoj odluci podnesao sam ja utok na visoku kr. zem. vladu, u pogledu brisanih mi povjerenstvenih troškova. Visoka kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, svojim visokim odpisom od 26. siečnja 1900. br" 2975. priobćila je kr. žup. oblasti sliedeće: »U riešenju izvješća od 9. siečnja 1900. br. 73. obnašla je kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove odbit i uto k kotar, šumara g. V. uložen proti tamošnjoj odluci od 24. studena 1899. br. 11950. kojim se ne obredjuje povjerenstveni trošak od 17 kruna, zaraeunan po rečenom kr. kotar, šumaru za obavljeni izvid i procienu šumske štete počinjene po Stj. H. iz R. u šumi vlastelina te napadnutu odluku potvrditi s´r a z ] o g a, jer je upitni očevid na licu mjesta p r e d u z e t prije, nego što se je povela rasprava i prigodom tom u obće ustanovilo, da je ]3otrieban izvid i prociena prijavljene šumske štete, kako to odredjuje §. 75. šum. zak. i ovdašnja naredba od 4. travnja 1898. broj 25941. Sto se i t. d.« Ja sam trošak izgubio, koji — medjutim ni uplaćen nije. Nu samoj stvari jeste od koristi, pošto imademo načeln u riešitbu u tom pogledu. Za bolje razurajevanje same riešitbe, donašamo §. 75. š. z. koji glasi: »A kose obnadju temeljite sumnje proti izpravnosti prociene, učinjene glede koje štete, ima vlast politička izaslati SVOga liaredjeilika na samo mjesto, koji će ondje dati štetu izviditi i p r o c i e n i t i po z a p r i |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 78 — seženih — od rečene vlasti — izabranih nepristranih vještaci h, od kojih se u pravilu i ako je moguće pozvati imadu dvojica«. Napred spomenuti slučaj, jeste pravomoćno riešen i nismo zvani, a i nesmijemo se u dalnje razglabanje istoga upuštati. Sliediti ćemo ali dalje samu raspravu sa obćenitoga gledišta, pošto imade mnogo toga nejasnoga, što ali valja razbistriti. Naše hrv. šumarstvo jeste jošte u povoju, pak je k napredku i razvoju našemu svaka stvar dobro došla, da se predoči, raspravlja, mnienja izrazuju i t. d. S toga mnijem, da sam slobodan u tom pogledu skromno svoje mnienje izraziti i predočiti. Evo me: Mi imademo po §. 1. š. z. tri kategorije šumah i to : državne, obćinske i privatne. Za upravu, nadzor i t. d. državnih šumah skrbi država; za upravu, nadzor i t. d. obćinskih šuma, nadležno je hrvatsko zakonodavno tielo — visoki sabor i visoka kr. zem. vlada, koja potonja o izvadjanju zakonah brigu vodi i t. d.; dočim je glede uprave, nadzora, uživanja i t. d. privatnih šuma, u glavneme sve osnovano na obćem šumskom zakonu. Glede samih šuma privatnih vlastnika, ne imamo izim obć. šum. zakona posebnoga zakona; u koliko nije uzet obzir u zakonu od 26. ožujka 1894. glede šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom (§§. 2. i 3., 6. i 7., 19. i 20. š. z.). Inač e je privatnik — kao vlastnik šuma — u svemu slobodan! U smislu §. 22. š z. dužail je privatni vlastnik šumah primjerene i dovoljne veličine postaviti ospobljeno šumarsko i lugarsko osoblje. Medju sretnike može se onaj privatnik ubrojiti, koji potrebuje šumarsko osoblje. Imade ali mnogo privatnikah, koji imaju lugare; a imade i takovih, koji ne imaju ni lugara. Sam vlatnik šume zamje |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 79 — njuje sve t. j . i lugara i šumara. Na hiljade imade takovih vlastnikah naročito u t. zv. bivšem provincijalu, a specialno u Zagorju i u ostalim krajevima hrv. domovine. — Imade ali i takovih šumovlastnikah, koji imadu lugare, ali ovi ne znaju ni čitati, ni pisati, a ako i znadu, ne imaju za svoje zvanje spreme, spretnosti i t. d. On uzmimo zna čuvati šumu, ali da bi prijavnicu sastavio i t. d. to nezna. Od lugarah zahtjeva se na temelju zakona — sposobnost i izpit. — Svi mi ali dobro znamo, kakovi su lugari privatnikah i malih šumovlastnikah (izim častnih iznimaka). Kada to znamo, ne možemo zahtjevati, da nam oni sastavljaju i podnašaju sigurn e podatke; osobito ako je šum. šteta obsežna, te zasieca u strogo stručni djelokrug samoga šumara. Takovih šum, šteta i kradj a od velike vriednosti imade mnogo. Pak zar da tu šumar — kao strukovnjak — n« smije na lice mjesta? §. 69. š. z. propisuje, tko je sve dužan na šumsk i kva r paziti i prijavljivati ga; a to su zaprisegnuti lugari, poljari, pudari, redarstvenici, oružnici, financi i konačno svatko i t. d. §. 70. š. z. kaže: »Pomenutim osobam (dakle svakomu) prosto je ove prijave ili pojedince od sgode do sgode, budi ustmeno, budi pismeno ili od mjeseca do mjeseca u popisu podnositi političkoj vlasti onoga kotara, u kojem se je prekršaj dogodio. Ovaj popis ima se izpuniti po obrazcu Bj« Pitam ja sada, gdje će jednostavni seljak ili poljar, redarstvenik, pudar, financ. stražar i t. d. dati tem elj itu po dlogu, za strukovni obračun šum. štete ili k r a d j e ?! §. 73. š. z. glasi: »Da vlasti uzmognu pouzdano saznat, kolika je šteta, imadu službenici od lugarstva (valjda šumarstva) kako način tako i veličinu štete prosudjivat po načelih sadržanih u sliedećemprilogu D). »Način i veličinu štete« ima šumar, strukovnjak prOSUdjivat po pril. D). To je velika razlika od procienjivati! |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 80 — Pril. D) služi šumaru samo kao pravac i podloga za obračun svih vrsti šum. šteta, na temelju kojem će šumovlastnik odšteden biti. To proizlazi iz g. 72. š. z. koji glasi: »koji krivac ima oštećenomu posjedniku šume dati podpumi naknadu, stoga ima naknaditi mu ne samo vriednost ukradjenog može bit i šum. proizvoda, nego i ona j l)OSre(lni gubitak, koji bude kad prouzročen smetanjem ili umaljenjem plodne sposobnosti od šume.« Prilogom D) obračuna se posredni gubitak, dočim se sama šteta i kradja šum. proizvoda kao i »umaljenje plodne sposobnosti od šume« može samo na licu mjesta ustanovit i i p r o c i e n i t i. Za procienu štete služi cienik lokalnih cienali šumskih proizvoda, dočim je »posredni gubitak« reguliran u !:§. 1. —10. pril. D), §. 51. prov. nar. zadnja alineja glasi: »Prijavnice šumskih šteta h, podnesene od raznih stranakah i m a kotar, šumar ureda radi bezplatuo izpitati i o b r e d i t i. To u pravilu rade svi šumari, jer im je to dužnost! Ovaj paragraf osniva se na §. 1. prov. nar. I. obdenite ustanove koji glasi; »kod razpravah glede šumski h i lovskih prekršaj a ima ovo osoblje samo u toliko sudjelovati, da daje u pojedinih slučajevih u predmetu razprave svoje stručno ranienje, da i z p i t a i o b r e d j u j e proradun a n e odštetne iznose i da p r e d u z i m1j e možda potrebne stručne izvide. Iz ovoga sliedi, da prijavnica mor a ved točno i propisno sastavljena biti, da kot. šumar može »izpitati i obredi t i« proraČUUaiie o d š t e t n e i z no s e. Evo ovdje ima kot. šumar posla i sa prijavnicami, gdje su ved proračunani odštetni iznosi. Predmjevati se mora, da su kot. oblasti predložene prijavnice, ved po kojem strukovnjaku proračunane, pak ih kotar, šumar ima samo izpitati i obrediti. Sliedi dakle, da su dva razna pojma procieniti, te izpitati i obrediti! |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 81 — To je slično onomu n. pr. slučaju, kada bi koji liečnik ustanovio težku bolest njekog bolestnika u svojoj uredovnici ili kod kude, dočim se bolestnik negdje u selu nalazi. Kada bi se tako Iječilo, bilo bi mnogo groblje pretiesno ! Sto sam uvidiš ili ti se strukovno temeljito ne predoči, nedaseni po§. 73. š. z. kako način tako i veličina šteta »prosudjivat«, po načelih sadržanih u prilogu D). S toga valja posedi za ustanovam §. 74. š. z. koju smo u uvodu spomenuli. U smislu onoga paragrafa, im ade oblast »ako osoblje šum. nadzorstva« (privatni vlastnik ili njegovi lugari) nije pod upravom urednika šumskih; ili ako prijava bude učinjena po drugih osoba — dakle i po samomu privatnomu vlastniku suma ... . ima vlast politička za prOCienjeilje Štete pozvati najbližeg a urednika šumskoga ili ako takovih urednika ne ima, kojega nepristranoga vještaka; koji će se za oto osobito zaprisedi.j ]z ovoga paragrafa sliedi, da »urednik šumski« ne mor a biti baš k r. k o t. šumar, jer imade kotarah — gdje kr. kot. šumara i ne ima. »Za proć i en u štete«, a ne za izpitanje i obredjenje mora se pozvati samo osposobljeni šumar, strukovnjak, ma koje on kategorije bio; a u pomanjkanju ovoga, koji nepristrani vještak? Koga ali? To može biti državni ili imovnoobdinski šumar, vlastelinski šumar i t. d. a može biti i umir. šumar, te konačno i sukromni šumar koji ima javnu poslovnicu za privatne radnje ili ini nepristrani vještak, koji će se »zato osobito zaprisedi«. U smislu odluke kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 27. siečnja 1886. broj 51998. imadu se ustanove §§. 73. i 74. š. z. tumačiti tako, da se sumske Štete mogu procienjivati jedino po šumarsliom osoblju, a ne i po poljskih procieniteljih, koji za to nisu sposobni. Naša napried spomenuta tvrdnja jeste evo u cielosti utvrdjena! |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 82 — Jediuo se ovdje radi o »trošku prociene«. {;. 51. prov. nar. veže kr. kot. šamara, »da prijavnice šumskih šteta ureda radi bezplatllO izpita i obredi«; odnosno da po §. 1. pr. n. izpita i obredjuje proračun ane odštetne iznose. To svi kr. kot. šumari i rade. kada im oblasti na obračun predlože već točno adjustirane prijavnice, ili po komu već pro računane. Ovakove prijavnice izpituju i obredjuju kr. kot. šu mari — bezplatno. M jedan ali drugi šumar nije dužan to bezplatno činiti! Taxa ali za takovo izpitanje i obredjenje nije ustanovljena, što svakako urediti valja. Z-a procjenjivanje štetali na licu mjesta, valjaju glede troškovah topogledne naredbe. Ako je ali šteta takove naravi, da ju jednostavni čuvar šume ili sam vlasfnik — niti predočiti, niti strukovno ustanoviti i spisati ne može (što svakako mnogi ne može), to za »procienjenje štete« valja pozvati (ili izaslati) najbližega urednika šumskog ili nepristranoga vještaka. Ne sliedi iz toga, kako smo gore rekli, da to mora biti baš kr. kot. šumar. Ne! To može biti i svaki ini nepristrani vještak, koji će se po pol. oblasti izaslati, da štetu izvidi i procieni, eventualno obračuna prijavnicu ili popis prema obrazcu B) §§. 70 —73. š. z. Tada ovoniu strukovnjaku pripadaju putni troškovi! Ovakovu prijavnicu ima kr. kot. šumar tada samo bezplatno izpitati i obrediti. Kada je ali kr. kot. šumar »za procienjenje štete« po političkoj oblasti pozvan ili na lice mjesta izaslan, to mnijem, da mu pripadaju i pristojbe propisane u naredbi njegove Preuzvišenosti bana od 10. travnja 1899. br. I581./Pr. Dakako ali, da su putni troškovi više puta, veći nego li šteta. Nu to nije uvjek slučaj, već obratno ! Ja sam i prije proved. naredbe od g. 1895. u svojoj praksi većim dielom izašiljao najbližega lugara, da štetu izvidi, prijavnicu sastavi i na obračun predloži. Trošak za stranku |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
bio je obično 50 uč. do 1 for. 50 nč. Ali veći ne. Obć. bjgar bio je tada u smislu §. 74. s. z. — recimo »nepristrani vještak « koji je zaoto već zaprisegnut, t. j . on mi je mogao za obračun štete pružiti temeljita i vjerodostojna data, a o tome se ovdje radi. jer znamo pravdašku narav našega seljaka — o?:obito Zagorca. On nam više puta predoči malu štetu — za bog zna kako veliku, ili u svojem neznanju to nehotice učini, ili u svojoj pravdaškoj osveti ide zatim da štetočincu što veći trošak prouzroči, ili ima takovoga čuvara šume, da mu štetu opisati i predočiti ne može i t d, Sve su to momenti, na koje obzir uzeti valja? Dogodi se i to, da čuvar šume jednostavno dodje kr. kot. šumaru sa parukun: »Gospodin su prosili, da dojdete šum. štetu procieniti«. Silna je šteta i t. d. »Ja ju ne mogu procieniti « i t. d. čovjek je uslužan, pak se pozivu i odazove. Naročito pako kada i oblastni nalog ima — mora to činiti. A to sliedi i iz §. 51 prov. nar., koji u uvodu glasi: »K o t a r. š u m a r i m a_ k o 1 i s t r a n k e, t o 1 i i š u m a r s k o osoblje svagda otvoreno i ozbiljno susretati i nastojati, da si svojim susretljivim ponašanjem steče njihovo pouzdanje! Da to u obće svi šumari od uvjek čine, mislim da je suvišno i dokazivati! Tako je i kod procienjivanja šum. šteta. Tu je iskreno govoreći jedino polje, gdje se šumar sa malim privatnim vlastnikom šuma sastaje, dočim o gospodarstvenom uredjenju, užitku, upravi i t. d. nitko još ni ne sanja Tu se većinom ni ne misli na šumara! Mogli bi tomu prispodobiti onu narodnu: Dok nije muž na samrtnoj postelji, ne zove ni svećenika ni Iječnika. Tako isto: kada se šuma sječe, krade i hara, zvati ćemo u pomoć g. šumara! Tako narod, a boga mi i njekoja gospoda! Mislim, da smo dovoljno razjasnili ovo pitanje. Idemo ali konačno pogledati i §. 75. š. z. Na temelju ovom ureduje se samo onda, »ako se obnadju temeljit e |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ - 84 sumnje proti izpravnosti prociene, učinjene glede koje štete«. — Takova se sumnja dogodi samo onda, kada je razpravni postupak jur u tečaju. InaČe ne! Proti izpravnosti prociene ma kojega šumar, strukovnjaka — dakle i k r. k o t. šumara — mogu stranke na razpravi prigovoriti i posumnjati. Tada izašilje politička oblast »svoga naredjenika«, a to je obično razpravu vodedi činovnik ili ini koji upravni činovnik političke oblasti. On će dati štetu na licu mjesta izviditi i procieniti po zapriseženih — od rečene vlasti izabranih nepristranih vještaci h, od kojih se u pravilu i ako je mogude pozvati imadu dvojica. Kr. kotar, šumar biti de k očevidu u pravilu pozvan jer je od politič. oblasti izabran t. j . on je već političkoj oblasti dodieljen kao šumarski izvjestitelj. Nu gdje ih ne ima, ne može to biti. U pravilu moraju biti dva šumar, stručnjaka kod očevida. Nu da iz med ju ovih mora biti jedan kr, kotar, šumar, neproizlazi iz nijednoga zakona! Naročito ako je kr. kot. šumar »na procienu štete« (§. 74. šum. zak. izaslan ili izabran bio, imaju se k očevidu pozvati »nepristrani vještaci«, ma koje oni služ. kategorije bili! Ovaj postupak kod političke oblasti sličan je postupku, koji je uveden kod kr. kot. sudovah — za izvide i očevide. (Ja sam ali doživio kod jednog kr. kot. suda, da smo kao dva šum. vještaka fungirali — ja i jedan priprosti seljak! Kadilo se je pako o velikoj parnici i odšteti). Po zakonu moraju biti kod ovakovoga očevida »nepristrani vještaci«, ali tko i kakovi, to ovaj paragraf iz r i č n o neodredjuje! Ako sve napred obrazloženo spojimo u jednu cielinu, to demo — po našem nemjerodavnom mnienju — dođi do sliedećeg logičnog zaključka : 1. Na temelju §. 74. š. z. odredjuje politička oblast »procienu štete« po najbližem (svojem) uredniku šumskom; ili ako takovih urednikah ne ima pa »nepristranim vještacima«, koji de se zato osobito zapriseči. Ova prociena šum. štete sliedi svakako prij e zapo četog oblastnog kaznenog postupka! |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 85 — Da li je za »procieuu štete« potreban izvid na licu mjesta ili nije, imade to odlučiti politička vlast I. molbe. — Ako se »prociena štete« može obaviti jednostavnim izpitanjem, obredjenjem ili obračunanjem šum. prijavnice, to će prijavnicu ustupiti pol. oblast svojemu šumar, izvjestitelju na uredovanje. Ako svojega izvjestitelja ne ima, pozvati će inog strukovnjaka ili nepristranog vještaka´ na uredovanje. Ne ima li oblast prijavnice ili inih podatakali za obračun, ili je šteta takove naravi, da se izviditi mora, to će pol. oblast, da kazneni postupak povesti može, izaslati na lice mjesta najbližega urednika šumskoga — a to je u našem slučaju i u prvom redu kr. kotar, šumar. Ne ima li takovoga, izaslati će se prvi ini najbliži šumar, strukovnjak ili nepristrani vještak. Samo se sobom razumjeva, da ne će oblast nikoga izaši- Ijati, ako zaoto ne ima temeljitih razloga! Glede troškovah ovakovoga očevida, valjaju u tom pogledu jur postojeći propisi. Podmirenje ovakovih troškovah, bazira se i na §. 23. š. z. a glasi: »U slučajevih, koji im makar od koga po §. 22. Š. Z. do ZUanja dođju, (dakle svakako i šumske prijave privatnih lugarah i njihovih šumovlastnikah) imadu vlasti prizvav dofcičnike i nepristrane vještake i t. d. stvar izviditi i odluku izreći. Troškove za povjereničtvo im a namiriti okrivljenik , ako se ne pronadje da nije kriv, a ako tužbe i odanja budu ništetna, namiriti će oni, koji tomu budu krivi«. 2. Na temelju §. 75. š. z. izašilje se povjerenstvo »ako se obnadju temeljite sumnje proti izpravnosti prociene«, učinjene glede štete i t. d. Taj slučaj očevida nastaje istom onda, kada je kazneni postupak već u tečaju. To je velika razlika od §. 74. š. z. po kojem se »prociena štete« istom preduzeti mora, da se kazneni postupak na tem elju te prociene povesti može. Da je tomu tako, razložili smo dovoljno tečajem ove razprave. Mi smo u cieloj ovoj raspravi govorili o »šumskim šte7 |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 86 — tama« t. j . o prekršajih proti sigurnosti vlastničtva šumskoga sadržanih u §§ 60—67 s. z. Ovdje je nadležna za proaudjivanje politička vlast. Nu u glavnome spadaju kradje, zlobne oštete, zločini i t. d. u privatnih šumah u sudbenost kr. kotar, sudovah i sudbenih stolovah. §. 59. š. z. propisuje: »One povriede sigurnosti vlastničtva šumskoga, koje su navedene u obćem zakonu kaznenom, prosudjuju se i kazne po istom tom zakonu«. Kako se kod sudovah postupa, naročito koji su propisi mjerodavni kod prociene i t. d. razložiti ćemo u jednom od idućih brojevah našeg Š. L., mnijem ali, da smo našu zadaću glede postupka kod prociene šum. šteta — prema slabim našim silama riešili. Ali u svrhu definitivnog riešenja ovoga pitanja, bilo" bi od neobhodne potrebe, da visoka kr. zemaljska vlada ravnanja i postupanja radi rieši: 1. kako, kada i u kojim slučajevima ima politička oblast za »procienu štete« postupati na temelju §. 74. š. z.; naročito kada je opravdano izaslanje šumar, strukovnjaka ili nepristranih vještakah na lice mjesta. Naročito ima se odrediti, u kojim slučajevima može šumar lugara ili drugoga koga izvidu i očevidu izaslati. 2. Koje su to »temeljite sumnje proti izpravnosti prociene« označene u §. 76, š. z. naročito kada ta sumnja nastati može ili smije; predmjevajući više puta. da je prociena štete valjana ili obračun prijavnice temeljit i opravdan? 3. Kakove sve pristojbe pripadaju šumar, osoblju i nepristranim vještacima za izaslanje na lice mjesta po §. 74. š. z., a kakove za izaslanje po >;. 75. š. z. te tko — i kako ih uplatiti mora? 4. Kakove sve pristojbe pripadaju šumar, strukovnjacima i nepristranim vještacima, za izpitivanje i obračunavanje prijavnicah šum. štetah u privatnih i inih šuma; te tko te troškove podmiriti mora? |
ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 87 — Da je ovo sve od potrebe razjasniti, priznati će mi svi šumari i strukovnjaci tim više, pošto u obće naš šumski zakon ne ima provedbene naredbe i razjašnjenja; naročito pako ni u ovom pitanju. A da bi to trebalo, mnijem da ne trebam ni dokazivati! Da de se naše želje i u ovom predmetu ostvariti i izpuniti — uzdamo se u našu visoku kr. zemaljsku vladu, jer tako demo za naše ravnanje i u ovom važnom predmetu šum. upravne službe imati stalni temelj i pravac Dok toga ne bude, možemo kazati sa onom latinskom; Da je čovjek uvjek, »inter spem et metum«. Gubar u sjevernoj Americi. Piše Dr. Aug. Langhoifer. Zanimat če možda naše šumare čudna neprilika Amerikanaca sa zloglasnim našim gubarom (Ocneria dispar), što ju priobčuje prof. Dr. Past u Dr. O. Krancher-ovom »Entomologisches Jahrbuch« za g. 1900. Gubara nisu poznavali u sjedinjenim državama sjeverne Amerike do g. 1869., kad su nekom g. Trouvelot-u, entomologu u Massachusettsu, pobjegle gusjenice. Taj entomolog gojio je te gusjenice iz europejskih jajašca u ormaru, iz kog je ^više njih pobjeglo i okolo imanja kod Medford-a blizu Boston-a našle su si gusjenice zgodnu liranu. Prvih 10 godina bilo je samo tu i tamo koju gusjenicu vidjeti u okolici Medforda i Malđena, valjda radi novog za njih podnebja i raznih proždrljivih ptica. God. 1880. ve<^ su se gusjenice u većem broju pojavile, te počinile znatne štete u vrtovima i u šumama. Godine 1889. več je bilo zlo, jer su sva stabla bila gola, gusjenice su prolazile u dugim širokim redovima kroz ulice, tiskale se u stanove, da si traže hranu a na tom putu obrstile su cvieće, povrće, usjeve, jednom rieČju opustošile su sve i u vrtu i na polju, samo su divlji kesten poštedile. Od višegodišnjeg |