DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 63 -biti
nikada gušća, nego li je to absolutno nuždno. Mladici
gdje su stabalca na gušće od 1 m., imali bi se što prije bez
obzira na trošliove primjereno prorediti na toliko, koliko dopušta
stojbiua i vrst drva, te izsjeći bolestna i zlo uzrasla
stabla, koja i tako mnogo prostora zauzimlju a malo vriede
(prerasla stabla, izbojci i t. d.) Nakon toga imalo bi biti za
dalnju njegu sastojine glavno načelo to, da se odgovarajućem
broju individua u svakoj dobi sastojine pribavi dovoljno prostora
za razvoj.


Ako se sbog uzgoja čiste deblovine i mora u prvim decenijima
podržavati u sastojini tako gusti sklop, da se debla
sama od dolnjih grana očiste, a ono se ipak ne smije nikako
promašiti pravo vrierae, koje traje jedva njekoliko godina, da
se sastojina, stojeća tad u dobi kolosjeka, oprezno privede u
srednji sklop.


Da je sastojinama po prilici počam od srednje dobe nuždan
redji sklop o tom su svi noviji pisci složni, a i u praksi je to
gotovo jur posvuda uvedeno. S druge strane ne može o tom
biti dvojbe, da je taj prelaz manje opasniji i da ga sastojine
laglje podnesu, ako se za vremena na to priprave, naročito,
ako se u njima podržava nuzsastojina, koja ima dovoljno životne
snage a inače je neškodljiva, jer će ova ne samo tlo
štititi, već i služiti kao rezerva, da eventualno nadomjesti glavnu
sastojinu, gdje bi je nestalo, a i da čisti debla glavne sastojine.


Ako takova nuzsastojina postoji, tad bi se već kod prvog
proredjivanja u dobi kolosjeka moglo zalivatiti i u glavnu sastojinii
u toliko, da se dovoljnom broju najboljih i jednako razmještenih
stabala glavne sastojine prema stojbini, vrsti drvadobi, dade dovoljno svjetla i zraka za njihov razvoj, a da se
ipak ne bi moralo tlo umjetno štititi predsadnjom i t. d.


Kako se daleko u tom smije ići, to bi trebalo tek pokusima
ustanoviti.


Haug opetovno naglašuje, da bi se kod prorede morala
posvuda čuvati i ostavljati nuzsastojina, u koliko ne preći
glavnu sastojinu u razvoju i ima životne snage.