DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 62 — Razred 7.) potištena ili povaljana stabla sa jur obumrlom ili doskora obumrlom krošnjom. Kod mješovitih sastojinah, kao i kod nejednako stari h sastojin a nije uvjek »vladajuda« sastojina podjedno i »glavna« sastojina, te je razlučba stabala u razrede vrlo težka. Tu odlučuju poglavito gospodarstven i razlozi, što se ima smatrati glavnom, a što nuzgrednom sastojinom. Haug se pridružuje novijoj naučio proredjivanju, koja je u zadnja dva decenija izbila na površinu, na ime, da se kod proredjivanja ostavlja nuzgredna sastojina, u koliko nije škodljiva ili se s uspjehom unovčiti ne da, predpostavljajuć da ima još dovoljno životne snage za dalnji obstanak. Haug definira pojam proredjivanja ovako: »Pod proredjivanjem u širem smislu razumjeva se periodička sječa onih dielova sastojine, potječuće iz tekuće obhodnje, koja svagda naravnom i uspješnom razvitku sastojine, od njenog postanka pak do sječivne zrelosti, smeta ili je za ovaj nepotrebna«. Točna definicija za pojam proredjivanja u užjem smislu, t. j . za dobu sastojine nakon dovršenog čišćenja, pak do progalne sječe (Lichtungshieb), kaže Haug da se ne može postaviti, jer su te sjeČe tako tiesno sa proredjivanjem, spojene, da se neda točno osjeći medja, gdje jedna vrst sječe prestaje, a druga počinia. U pogledu izvadjanja proreda navadja Haug u glavnom sliedeće: U obće može se reći, da se bezuvjetno može i mora odstraniti samo onaj dio nuzsastojine, koji ili već sada sprečava glavnu sastojinu u razvoju ili će to predvidno činiti u vremenu do nove prorede. U čistih sastojinah jesu to izim bolestnih i nuzgrednih stabala naročito još stabla sa jednostrano stisnutom krošnjom (Kraftov razred 4a i djelomice 4b), a kod mješovitih sastojinah povrh toga još nuzgredne vrsti drveća, koje traže mnogo prostora. Glavna sastojina kako u čistih tako i u mješovitih sastojinah, ne bi poČam već od sanie mladosti smjela |