DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1901 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 61 — 2. Vrst drveća. Drveće, koje zasjenu bolje podnaša, ima po naravi i veći broj stabala, nego li svjetloljubeće di´veće. Mješovite sastojine podnose veći broj stabala, nego li čiste. Ovo su svakomu vrlo interesantna iztraživanja, koja će, ako se nastave, imati veliki upliv na nauku o proredjivanju šuma, pošto je broj stabala najjednostavnije mjerilo za provadjanje prorede. Dr. Haug. Dr. Haug razvija svoje nazore o proredjivanju u sliedećem : Ako polazimo od čiste sastojine, tad se dade u sastojini lahko razlikovati vladajuća i potištena eastojina. Prvu zovemo glavna sastojina, a potonju nuzgredna sastojina. Ako hoćemo, da jedan dio glavne sastojine unapredimo, odnosno ovomu pogodujemo, tad zovemo svu ostalu sastojinu »medjutimna sastojina« (Zwi8chenbestand, Fiillbestand). Ovo razlikovanje dovoljno je samo za razlučbu u velikim crtama. Za razumjevanje same stvari nuždno je pako veće specializiranje, te u tom pogledu j-azlikuje Haug sliedeće : I. Glavna sastojina. Krošnja i vršika dobroga uzrasta Razred 1.), prerasla stabla sa osobito snažno razvitom krošnjom Razred 2.) dobro razvita stabla sa posve slobodnom krošnjom; Razred 3.) dobro razvita stabla sa nješto stisnutom krošnjom; čini prelaz k nuzgrednoj sastojini. II. Nuzgredna sastojina. Krošnja manje ili više kržljava, vršika u uzrastu zaostala Razred 4.) jednostavno stisnute krošnje, vršika slobodna ; Razred 5.) višestrano stisnuta krošnja, vršika slobodna; Razred 6.) potištena stabla sa zelenom za dalnji život još sposobnom krošnjom ; |