DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 9 <-- 9 --> PDF |
3. Isto ptavilo vriedi i za izbojke iz panjeva. 4. Tu Trst sjeŽe zove on eišcenj e-sastojina. Ovo može odgoditi samo tada, ako se bez štete za glavnu vrst drva može dopustiti^ da izbojci i inovrstno drvlje do uporabive debljine ojačaju, 5. Vec u ranoj mladosti? kad se nije više bojati štete od žege i mraza, može se jedan dio i onako u prevelikoj m,nožini nabođedib ge stabala odstraniti. Ovo, proredjivanje ´ neka se najkašnje započme tada, kada prihod od drva pokriva troškove sječe. ; 6. Cim se stabla u rastu medjusobno opet prieČe, što obično´ biva, kada se daljnje grane sušiti poemu ili kada nastane zastoj na prirastu u visinu, tad se mora sastojina iz nova prorediti prema napred navedenom.. ´ .^ 7. Doba, u kojoj se ima sa proredjivanjem započeti i kada se ovo opetovati ima, ovisi u ostalom o mjestnim prilikama, naročito o stanju sastojine i posebnim svrhama šumoposjednika pak se stoga u tom´ pogledu specijalna pravila ne dadu postaviti. 8,« Na mršavom, plitkom, i´mokrom tlu,, na strmih obroncih, u prostom i nepovoljnom položaju neka se proredjuje prije, ali po malo, jer se tu medjusobna borba stabala kasnije odlučuje. 9. Stupanj prorede ovisi o ciljevima-šumoposjednika, dali se naime ima uzgajati gradivo drvo ili ne, n koliko se ima. uzčuvati obzir na nuzgredne užitke i t. đ. 11—13, U tih točkah preporuča se oprezno izvadjenje prorede, te propisuje red, kojim se imaju vaditi ponajprije potištena stabla, onda od stisnutih najslabija. Ako jedna vrst.drveča drugu preraste, premda bi se ova potonja imala-kao glavna uzgojiti, te´ako prva još ne podnosi prorede, tad valja da se umjesto prorede prerasla stabla nuzgredne vrsti okolo slabijih stabala glavne vrsti okrešu ili prevrše. Ovo vriedi naročito tamo, gdje se ima pogodovati u mladosti polagano rastučem hrastu i bukvi. 14. Ako dva stabla imaju isti panj, tad se´može u ranoj mladosti slabije stablo posječi; u kasnijoj dobi neka se to više |