DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^-^ 6 — ". Čim Bii stabalca toliko narasla, da se opet u rastu medjusobno smetaju, te cim se poemu pojedine grane širiti, ima proredjivanje opetovati, kako je aapred navedeno. Tlo ^ mora pritom uvjek biti podpunozasjenito, ali se ne smije pustiti, da se stabla sama od sebe ciste. Taj posao opetuje se tako dugo, dok nisu stabla 5 do 6 palaca na panju debela. Od toga vremena ima prestati svako dalnje proredjivanje, dok se stabla ne očiste tako visoko, kako to zahtjeva svrha gospodarenja. Čim su se stabla tako visoko očistila, tada se nastavlja proredjivanje po starim pravilima sve do sječe sastojine. Za takove mlade sastojine., koje nisu po njegovoj metodi uzgojene, već su uzrasle u podpunom sklopu, postavlja Cotta u svrhu prelaza k njegovom načinu proredjivanje ova pravila: 1. neka se od vrsti drvlja, koje hodemo da uzgojimo, vade u glavnom samo potištena stabla, Nu ako se nalaze dva stabla posve na blizu, tad se može lošije stablo posjeći ma bilo i potišteno; / \ , , 2. nijedna, sastojina ne smije se tako progaliti, da bi se sklop i medjusobno doticanje grana prekinuli; 3. da se takav sklop uzdrži, moraju se cesto ne samo predhodno pridržati loša stabla, veo dapače i takova vrst drača, koja se u obće niti uzgajati nekani. Nadalje propisuje Cotta, cim je tlo mršavije, vruće i suvlje da ima proreda biti slabija, a naročito da se ima paziti kod proredjivanja posve sklopitih sastojina ili takovih koja su sniegolomu izvrgnuta. Sklop treba da bude najgušći tamo^ gdje se uzgaja gradivo drvo. ^ "Robovi Šumski neka se u obce ne´ proredjuju. Najjače mogu se proredjivati breza, bor, ariš i hrast, slabije bukva, briest i javor, najslabije jela, smreka, jasen i joha. Ova potonja neka se nikada ne proredi jako, ali neka se proredjuje cesto. Cotta je nasuprot Hartigu pravo uvidio, da se^ propisi o proredjivanju nedadu stegnuti u stalna pravila ili šablonu, već da se pri tom ima postupati tako, kako to zahtjevaju uvjeti naravnog razvoja sastojine, postojeća vrst drveća i postavljena |