DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 2r> — Reljak mnogostrano i i^ado pruža, tamanenjem raznih crva, ali nema dvojbe, da ista nezazire ni od nastanjenog gnjezda životinja, koje na zemlji gnjezde, naime od jata posve mladih treaka ili od mladih zečida, na koje nabaše prigodom svog lutanja. Samo držim, da to ne čini sistemacki, vee da ih lovi i ždere, ako ih slučajno nadje«. (Rorig). Tamanenjem gusjenica, miševa, ličinka i izraslih raznih komaraca čine rode veliku korist. Bjela roda ue hvata ni peele ni ribe. Ona ne imade k ribolovu potrebite okretnosti, kao što ovu imade mnogo okretniji crni štrk, a još više poždrljiva siva čaplja. Glede sitnih ptica nastavlja jošte iztraživanja. Mi preporučujemo ove podatke znanstvenog iztraživanja šumarima i lovcima na pomno i marno dalje motrenje a da se i ne možemo sa g. Rorigom u svem složiti. /. F". Kako se može povisiti uporabivost, a po tom i vriednost bukovine? Statistika nas uči, da čiste i mješovite bukove šume zapremaju, u Austriji 1,425 853 ha., a u zemljah Ugarske krune oko 2.840.820 ha. Sama Hrvatska i Slavonija imadu oko 1,018.955 lia. visokih bukovih šuma, od koje površine i opet na same erarijalne bukove šume odpada 183.294 ha. sa drvnom gromadom od kojih 37,584,400 m^ Pa ipak se u svim tim šumama još i dan damis jedva 25^/,-, godišijjeg sječivog prihoda i doista izradjuje na gradjevno i tvorivo drvo, dočim sve ostalo tek ivd gorivo drvo i ugljen odpada= Veliki se dio toga bukovoga drva uz to u premnogih slučajevih u obce ne može ni unovčiti, tako da velika gromada te bukovine u istinu još uvjek po šumama bezkoristno trone i propada. Uz takove je obstojnosti posve naravno^ ako se jur od davna, s mjerodavne strane, takodjer i pitanja, kako i na koji |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 24 <-- 24 --> PDF |
24 bi se način vrlednost i unosnost tih bukovih šuma mogla primjereno svrsi podignuti, posvećivala osobita važnost. Najnoviji prilog za riešenje toga pitanja jeste djelo: »Di e Buchenfrage in der oesterreicliiscKen Forstwirtschaft «, što ga je u o6i parižke svjetske izložbe objelodanio ravnatelj dobara kneza Karla Auersperga, ter poznati Šumar, stručnjak g. Leopold Hufnagel u Wlascliimu u Češkoj. Na 79 stranica toga djelca opisuje nam pisac, svrsi sbodnim i poučnim macinom sadanje gospodarstvene prilike bukovibj suma u Austriji, podjedno i same načine i sredstva, kojima bi sq dala unosnost i vriednost tih šuma podignuti. Pisac je podielio čitavo djelo u devet poglavja, U prvomu razpravlja o nalazištu i razprostranjenosti bukovih šuma u austrijskih zemljah u obde. U drugomu o načinu gospodarenja i prihodu tih šuma. U trećemu o naravi pitanja o podignuću vriednosti bukovih šuma. tJ četvrtom o tehničkim svojstvima, a u petom o glavnim manama bukovoga drva. U šestom poglavju 0 sredstvima kojima se te mane umanjuju i odstranjuju U sedmom opet govori o uporabivosti bukovine u obče. U osmom 0 trgovačkoj politici i šumsko prometnim odnošajima u Austriji, donašajud onda napokon u devetom i zadnjem poglavju same predloge^ kako bi se spomenuto pitanje dalo u Austriji u obde najpovoljnije riešiti. Svradajuči time fcakodjer i pozornost naših šumara na ovo važno djelo, priobditi ćemo u sliedecem onaj dio istoga, gdje pisac razpravlja o sredstvima, kojima bi se dala trajnost, a po tom dakako i uporabivost bukovine, odnosno dakle i vriednost samih bukovih šuma^ u obce svrsi shodno povisiti. Bukovomu se drvu pripisuju mnoge mane, koje muumnogom obziru onemoguduju uporabivost u vedoj mjeri. Medju najglavnije te mane pako ubrajamo naročito stezanje (sušenje) i bubrenje kao i kratku trajnost toga drva, uz .stanovite nu često obstojede odno.šaje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 25 — Izvor svih tih mana bukovine pako jest stanični sok, odnosno, množtvo i promjenljivost sadržine vlage (vode) a samom drvu. A zato i vidimo, da se sve napremice koje idu za povišenjem stalnosti i trajnosti bukovoga drva, sastoje u glavnom u tome, da se sadržina soka i vode u drvu na toliko trajno umanji, doklem se štetni upliv istih ne uništi. Vec prema namjeravanoj uporabi drva, upotrebljavaju se u tu svrhu i razna sredstva. Budemo li bukovo drvo samo na suhom upotrebili, onda je dovoljno, ako ga u to ime nakon izradbe, još i samo na zraku primjereno osušimo, U onom slučaju ipak, ako uporabljeno bukovo drvo ostane i dalje izvrgnuto uplivu promjenljive vlage t. j . ako ga na takovom mjestu upotrebimo, gdje 6e sušenjem izgubljenu vodu i opet upijati, onda ne 6e biti dovoljno, ako drvo samo osušimo, vee se uz to moi^a i svako iznovičuo prodiranje vlage u drvo prepreciti, a to se može i opet postići samo svrsi shodnom impregnacijom dotičnoga drva. Daljnje sredstvo, koje medjutim ne ide samo za tim, da se drvu oduzme suvišna sadržina vode, ve6 i zatim, da se iz njega odstrane i bjelancevite sastavine t. j . sami nosioci zametka gnjiiobe i truleži^ sastoji se u tom, da se drvo izpire u tekudoj vodi, ih da se prije samoga sušenja podvrgne još i uticaju vrudih para. Prelazedi tim sada i na sam opis pojedinih načina i si´edstava, kojima se povisuje trajnost bukovoga drva. sliediti ćemo pri tom tečaj same proizvodnje, i to tako, da čemo najprije opisati one mjere, koje se u to ime moraju već i kod same sječe i izradbe drva u šumi poduzeti, a zatim one, koje se odnose na postupak stini drvom na pilanama. Završiti ćemo pako onda s onimi mjerama, koje danas već i predmet posebnog obrtničtva sačinjavaju, t. j : opisom raznih načina t. zv. impregniranja i izluživauja bukovoga drva. 1. Postupak kod sječe i izradbe bukovoga drva u šumi. Postupak kod sječe i izradbe bukovoga drva u šumi u tohko je od upliva na povišenje trajnosti drva, što će se n. pr. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 26 <-- 26 --> PDF |
~~ 26 bržim sušenjem prepreciti zametak truleži, a tim da to sušenja primjereno otegnemo, zapreciti ćemo isto tako opet naglo ste zanje i pucanje drva. Tamo gdje se bukovina vec i u samoj šumi izradjnje na t. z. trgovačku robu, poput cjepke^gradje, na gorivo drvo ili ugljen, tamo se u pravilu mora i stablo po stablo, čim se posječe odmah i izraditi. Izi^adjena se roba naslaže onda na sječini u vitla ili liva» tove, te ostavlja tako dok se pod hladom preostalog stabalja, svrsi shodno ne izsuši, Drugčije ipak treba tamo postupati, gdje su oborena stabla odnosno trupci namenjeni izradbi razne piljene robe, ili željezničkih podvlaka. Takovi ce trupci čim su dulji i deblji, tim prije razpueati a i natruhnud bielom truleži, a da tomu bar po mogućnosti predusretnemo, uporabijujemo onda još i shedeče mjere i opreznosti : , a) Zimsk u sječu . Zimskoj se posječi pripisuje veliki upliv na trajnost drva. Ne ima pako dvojbe, da je gusci stanični sok kud i kamo manje podvrgnut raztvorbi k^o i zametku raztvorbu prouzročujučiJi gribova, od redjega ljetnoga soka, za vrieme mezgre u drvu. Uz to nam kod zimske sječe preostaje i više vremena za izradba i izvoz drva iz šume prije, nego li nam proljetno kolanje soka u drvu uz sveudilj rastuću pripcku suuci!, uzčuvanje drva od napred spomenutih štetnih upliva otežčaju. Najjednostavnije a i najjeftiDije sredstvo^ ^da bukovo drvo uzčuvamo od truhlosti sastoji se dakle´u tom, da ga što bržje izradimo u željene razvrstbine, })) Vehnnće stabl a upliva takodjer povoljno na trajnost bukovine. Postupak pri tom sastoji se u tom, da se posječeno stablo ostavlja zajedno sa granama tako dugo u šumi ležati, dok m.u puplje ne prolista. Deblo se pri tom može dielomice i oguliti, i to sličnim načinom kako to vidimo da čine n. p. kolari kada 8uše de})la za ruda. Ostavljajući oboreno stablo ueizradjeno u šumi ležati, ouo če 1 u onom slučaja, kada smo ga još i prije samoga listanja posjekli, ipak posije |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 27 <-- 27 --> PDF |
^ 27 — njekog vremena i na zemlji ležec prolistati^ a tim ce se, dok Btablo napokon povelme, potrošiti svi suvišni sokovi debla. Izradimo li dakle takova stabla tek onda u trupce, kada im je potjerano lišee jni´ povelinulo, to snio tim povisili trajnost drva, a svakako predusreli bar zametku truleži- Da drvo ne razpuca tomu mooi eemo i u ovooi slučaju samo tako predusresti, ako ga ostavljamo ležciti u zasjeni još preostalih stojećih stabala. Ovamo valja nadalje ubrajati donjekle i t. z. prsteno van je stojećih još stabala, sastojeće se u tom, da se na još rastućem stablu, neposredno oa panju, kora oguli poput prstena u širini od kojih 20—30 cm. naokolo sve do bieii, tako da usljed toga onda takovo stablo^ za 2—o godine prestane živjeti. U istina se medjutim ovaj način sušenja drveća, nije pokazao baš osol)ito svrsi shodnim^ pak se zato ni nepreporučuje. c) Sušenje izra drvo izpucalo. Treba dakle izradjenu robu nakladati u hladu ili pod kakovim pokrovom, koji ju čuva i od vlage (kiše) i da ne bi postala vitlava. Obično se i u naših bukovih šuma izradjuje samo kalana roba, poput dužica, vesaUi, vra-tila, (subija), a eventualnu i željezuički podvlake. Kod toga preostaje toliko odpadaka i trešča, da se shijimi može nadkriti izracljena roba, a napose rešetarski obudi, dužice oplatei i t. d. i tako svrsi shodno sušiti. Velika i dugačka se roba, poput: gredica i vesala, naslaže još i na posebnim podlogama tako, da se i pojedini složaji malenimi letvicama mecljusobno odiele, da dm zrak sa svijuh strana pristup do njih zadol)ije. ´llak gornjih naslaga preči pri tom podjedno i savijanje (ba.canje) dolojih naslaga. Ako željezničke podvlake ne možemo odmah, cim su izradjene, odpremiti do mjesta gdje se budu impregnirale, to ih´ moramo takodjer na sgodnom, suhom i zračnom mjestu naslagati u vitla. Da drvo ne popuca, to so na onim mjestima pro |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ — 28 — " želja pođvlakah gđjese razpukline pojavljuju, zabijaju posebne željezne kuke u obliku slova S. A mogu se u tu svrhu upotrebiti i klinovi iz mebkoga drva, koji se, po prilici 15 cm. od kraja podvlake, a do polovice visine podvlake sizude, u 25 mm. široke izvrtane rupe zabija. . 2. Postupak sa bukvim drvom na pilanama. Naglasili smo jur gore potrebu, da se´ u šumi izradjeni trupcij koji su namienjeni izradbi piljene robe, imadu vazda sbog dalnje izradbe što bržje odpremiti do pilane. Cim se ta kovi trupci prije izrade, tim se sigurnije pređusretne n,e samo pucanju drva, vec i zametku t, zv. biele truleži, a uz to se svježa bukovina i laglje pili od sube. JSTajdulje možemo time otezati zimi, nu kada u proljeće zapocme kolanje soka u drvu, onda nam svaki dan otezanja može donjeti vrlo zle posljedice. Od velike je važnosti uz to i to, kojim se smjerom trupac pili (reže). Mostnice i daske pucati de tim manje, čim se više širina istih sudara sa smjerom radiusa trupca. Pošto se široke bukove daske samo redko traže, to se i trupci mogu obično tako razpiliti, da većina dobljenih dasaka i letava pada a smjer radiusa, odnosna u smjer drvnih cepaca, a isto se tako može pri tom i srce debla mimoići. Trupci se srednje debljine u to ime najprije prepolove, a svaka, se tih polovina onda opet dalje pili okomito na pravac tog prvog proreza. Kod veoma debelih trupaca se izreže najprije srce —a tek tako dobljene četvrti pile se onda svaka njih napose na daske ili grede. Drvo oko srca, ne valja za piljenice, pak se s toga mora izlučiti. Čim su uz to daske i užje, tim se i rez dade laglje svrsi shodno udesiti, a možemo se pri tom kod obrubljivanja širokih dasaka služiti i kružnom pilom. Kod izradjivanja (rezanja) t. ZV. tavoletta i testona, ne treba medjutim uzimati u obzir smjer reza, Glavno je, da iz trupca izpilimo što više jednako širokih i zdravih dašćica željene razvrstbine. Piljena |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 29 <-- 29 --> PDF |
" — 29 — , ´ se bukova roba mora takodjer odmah iza rezanja sušiti. Ne imamo li kraj pilane i posebna sušionu, u kojoj se doti&ia roba može grijanjem zraka sušiti, to ju možemo takodjer i na prostom zraku osušiti, ali ju ipak i pri tom moramo čuvati od sunca i kiše. Valja dakle izradjene daščice nakladati pod kakovim krovom ili sušom. Pri tom se tavolette moraju uvjek uspravno jedna do, druge na posebne stalke prislanjati^ a kada ib već na po] osušene slažemo u vitla, onda treba medja pojedine složaje dasaka — u udaljenosti od metra do metra — podmetavati još i jednako debele uske letvice. Čitav se složaj onda konačno na vrhu pokrije još krajčanicama, na koje se prema potrebi naslažu za jednoliko obterečenje još i furci ili kamenje. Lice tih vitlova (složaja) mora biti glatko, t. j , čelo pojedinih dasaka mora sa plohama prvo podmetnutih letvica sačinjavati jednu plohu. Slaganje takovih dasaka na križ neshodno je, a i ne valja. Primjereno debljini dasaka, biti ce iste za Q-—12 mjeseci na toliko suhe, da ih je moći upotrebiti. Za sušenje tavoletta služe nom takodjer i jednostavni drveni stalcij na koje se te daščice komad po komad uspravno prislanjaju. Na bacanje (vitlanje) drva, ne treba pri tom uzeti obzir, pošto se tavoleti kasnije i onako vežu u skupove od 20 do 30 komada, pak se tim vezanjem onda i onako opet izravnaiu. Suhe ćemo daske takodjer najbolje tako spravljati, da ih osovimo. Tako su najbolje zaštićene i od napadaja raznih zareznika, nu dakako, da taj način spravlanja zahtjeva razmjerno veće prostorije. 3. Izluživanje i izparivanje bukovoga drva, Muživanjem, oduosno parenjem, odstranjuju se iz bukovoga drva sve u staničnom soku nalazeće se bjelanjčevite sabstaucije, pak je zato i takovo drvo i manje izvrgnuto gnjileži. a) Pod izluživanjem razumjevamo onaj postupak, pri kojemu se još svježi bukovi trupci, odnosno i jur priređjene že |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ijeznicke podvlake, ostavljaju kroz 8-1 0 tjedana u tekućoj vodi ležati. Svježe´ drvo potonuti 6e obično i samo u vodi, pa se zato, kao što i s obzirom na kasnije vadjenje drva iz vode, za to močenje izabiru samo plitcine i takova mjesta u odnosnih tekueica — gdje dubljina vode nije mnogo veća od same debljine dotičnoga drva. Ako drvo ne bi samo potonulo, onda ga možemo i tako dugo kamenjem obterećivati, dok god ne ostane ležati pod razinom vode. Ovo se izpiranje drvnih sokova iz bukovine preporučuje naročito onda, kada moramo stabla sjeći u proljeće ili ljeti, ili ako posječeno drvo nismo u stanju pravodobno izraditi. Izpiranje bukovine u tekućoj vodi, ST pitanje, može li se tim postupkom i samo impregniranje, naročito željezničkih podvlaka nadomjestiti, jer se to mora tek dalnjimi pokušaji u veliko i dokazati. b)Izparivanje bukovoga drva, zovemo onaj postupak, pri kojomu se dotično drvo u posebnih zatvorenih kotlovih podvrgne uplivu pare, koju dobavljamo izpražnjivanjem, obično i u druge svrhe služecih, parnih kotlova. Para ima 60 do 70*^ G. toplote, a napušta se u dotične kotlove tlakom od 1—4 atmosfere, U tim kotlovima ostaje onda drvo izvrgnuto uplivu pare, ved prema objamu pojedinih komada, po njekoliko sati ili čak po nekoliko dana. Slično djeluje na drvo takodjer i iz k u h a v an j e. Eazumije se pako, da se drvo, podvrgnuto uplivu pare ili izkuhavauju, mora kasnije opet i osušiti. ^ Tim se postupkom znatno povisuje trajnost drva, a uz to ono dobije i tamniju boju,, t. j . ono postaje toplije boje; a ni zareznici ga onda ne 6e tako rado napadati Parenjem se čvrstoća drva samo neznatno umanjuje, a kada je na to opet i osušeno, podvrgnuto je i manje gublenju od obične bukovine. Parenjem se uz to povisuje znatno i prevojna čvrstoča bukovine, pak se tim svojstvom obilno služe kod pravljenja pokuctva iz,, za vinu tog drva po t. zv. Thonetovom načinu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 31 <-- 31 --> PDF |
4. U m j e t n 0 « u š e n ] e h u k o v i n e, U tu se ^n^^hu bukovima suši a posebnim t^u.sionama. kojt´ se hvA kojiin iiacinom mogu trajno na oO—-OO" C rEgrijati. Nn uz to se u .dotičnoj prostoriji nntra iieprei^tano i vlažjii zrak sa Hiilnm izirijoiijivati. Drva h.e uvažaju u sušiomi uu posebijiiu kolleamaj to !^e onda, veo preirja ob]aE.]iu u^nulra ostavljciju po više sati, a kudkada i po više dana. Takovim pc sušenjem, kod drva. povisuje abftolutna kao i odporna evrstoK%, a i manje će takvo drvo nabubriti od drva^ koje je jednostavno samo na zraku osuđeno, Medjutim f^vako -sušeno drvo, mora još uvjek bar ] O´Vo vode sadržavati, jer bi inače postalo krto i krhko. 5, Kadjenje i olieivanje drva. Izkustvo nas uci, da cesto i krovišta od bukovine, kako ih u mnogih gorskili krajevih nalazimo, veliku trajnost ]">oka-" zuja. Ovaj se pojav pako pripisuje tousu, da se dotično drvo usljed toga, što takove kuće ne inm.ju dimnjaka, kadjenjem dima — koji neposredno sa ognjištah na tavan izlazi — tečajem vremena na ujoki način kreosotom rek bi impregniraju, jer je on giavna sastavina dima. Slično postupa se takodjer i kod t. zv. kadjenj a odnosno sušenja bukovine na dimu u šumi. Suše se na taj način naročito bukove dužice, zatim obudi i kolarski naphitci, i to u dimu pridušene vatre, koja se u tii svrhu podržava palenjem raznih i onako neunoveivih odpadaka, što nam kod izradjivanja takove robe preostaju, Ličenjem drva preči se pristup vlage u drvo iz. vana,. a pošto je vlaga neobhođni uvjet zametka gnjileži, to se ličenjem preči i gnilenje drva. . Ličiti se medjutim smije drvo tekar onda, kada se je več primjereno osušilo, jer seinaše u drvu razvije t. zv. biela prljad, a takovo če se drvo onda još bržje raztroštti. ´ Drvo se liči katranom^ karbolineumom, terpentinom, firnaj- som ih uljenimi bojami i t, d., ^Naročito se je ličenje tra |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 32 <-- 32 --> PDF |
82 mova za podišta, stabe i druge tomu AVrne svrhe na pročelju, pokazala uspježnim, pošto vlaga baš tim putem najlaglje u drvo prodire. Trajno se međjutim ne da posvema m kojim ličilom pristup vlage posvema zapreciti, dakle ni zametak gnjileži, ako je drvo uporabljeno na vlažnim mjestima. Polaganje drva u jame napunjenimi sa negašenim vapnom, koje se onda po malo gasi, upotrebljuje se takodjer, a osobito i onda kao sredstvo za konserviranje drva, kada tim želimo povisiti trajnost kolja, stupova, greda i. t. d= Nu ovo sredstvo spada vec više medju t. zv, impregniranje. Drvo 6e pri tom biti obično vec za osam dana, na toliko vapnom inkrustirano, da 6e onda i dulje vremena odoljevati gnjileži. . 6, Impregniranje bukovine. Impregniranje drva jedino je sigurno sredstvo, da -bukovomu drvuj kada ga uporabljujemo u zemlji ili uz inače promjenljivu vlagu, u toliko povisimo trajnost, da u oboe pri tom uporaba toga drva, u prispodobi s inimi vrstimi drvlja u obzir doči može. Impreguacija, kojom se dotično drvo skroz na skroz odnosnom tekućinom nepromoči t. j kraj koje pojedini dielovi drva ostanu netaknuti, ili kada je drvo im.pregnirano takovimi raztopinami koje voda opet izprati može, ili tekućinama koje se možda i same raztvaraju, ne može dakako svrsi odgovarati, dapače, takova je impregnacija u mnogom obzira i više štetna no svrsi shodna. Tako valja s toga i nepovoljne uspjehe, koji su mjestimice postignuti uporabom impregniranih bukovih željezničkih podvlaka, svakako u prvom redu pripisati samo nedostatnoj ili u obče nevaljaloj impregnaciji dotičnoga drva Izmedju mnogih metoda impregniranja koje su do sada predlagane a i upotrebljavane, pokazaše se ipak samo njeke njih doista valjanimi, pak se zato i samo na ove može kod uporabe u vehko obzir uzeth A s toga čemo i mi ovdje, samo one njih bar u kratko opisati, koje se do sada i u večoj mjeri |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 33 <-- 33 --> PDF |
prokušane, u inaee kadro, uapofse i bakovirdj osjegurati boljeijove vrsti uporabo. Bfco se tict-^ marnih sredstava, koja se za iruprcgniranje bu kovinedeca : u veliko apotrebljuju, iztaknuti su nam naročito ^l^ea) cinkaCinko v i o5—50 Bolicui k diela vode. (Zn. C\) u mješavini Ovo je danas sa 25 diela najvažnije sredstvo za impregnaciju drva, i to ne samo zato što je razmjerno jeftino, vec i zatOj što i inače svrsi najbolje odgovara. Eaztopina ta prodire lahko u drvOj pak ga za to i skroz na skroz nakvasi. Drvo se može pri tom ili odmah friško posječeno ili tek nakon izluženja parenjemj impregnirati. Cinkovim soličnikom impregnirano drvo samo je neznatno otrovno, miriši slabo, dade se dobro laštiti a i laliko ličiti, pak ga je zato moči i u najraznoličnije svrhe upotrebljavati. b) Ka trans ka ulja ili kreosoti, koji se dobivaju kod destilacije katrana iz kamenoga ugljena ili iz drva, dalnje su sgodno sredstvo za impregniranje. Uljaj što ih dobivamo na taj način iz kamenoga ugljevja, obiluju kisikom, a sastoje se uz to velikim dielom i od karkarbolne kiseline, dok i opet ona ulja, što ih dobivamo kod destilacije drva, više kreosota sadržavaju. Hočemo li drvo timi ulji impregnirati, to ga moramo prije umjetno ili bar na zraku izsušiti. Samo se ulje onda ili kao tekućina ali i u obliku pare, tako dugo uz primjereno veliki tlak u drvo uštrcava, dok se njim drvo skroz na skroz ne napoji. Ova se ulja onda više ne mogu iz dotičnoga drva izlužiti ni izprati. Takovo, katranskimi ulji impregnirano drvo ne gubi se (ne suši), dade se liepo laštiti i ličiti, a ne napadaju ga ni zareznici, samo što uvjek manje više zaudara po katranu. Katranska su ulja uz to i malo ne četiri puta skuplja od cinkovoga soličnika — ali je s druge strane opet i uspjeh takovoga impregniranja kxid i kamo trajniji. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 34 — Katran, što se dobiva destilacijom kamenoga ugljevja, iiporebiv je medjutim samo kod impregnacije manjih komada drya n. pr. bukovih kusaca služecih za taracanje cesta, a to zato, što isti sbog raznih primjesa i velike svoje gustode, i kod visokoga tlaka samo slabo prodire u drvo. ej Modra se galica danas samo još malo gdje upo trebljava za impregniranje drva, a to ne samo zato, jer je skuplja od cmkovoga soUcnika, vec i zato, što se ni inače nije pokazala boljim sredstvom. d) Živin soličnik je preskup za obično impregniranje, a uz to i veoma otrovan, a i voda ga razmjerno brzo iz drva izpire, s toga se rabi samo u ograničenoj mjeri. e) Sa kukinjskom solju se pokusi moraju još nastavljali. Do sada nam pogledom na uporabu soli kod imp gnacije drva, još- ne predleže dovoljna iskustva. Što se napokon još i samih, do sada u. uporabi stojećih načina impregniranja drva tiče, spomenuti čemo sliedeče: 1, Hidro statični naČin, im pre gnijanj a po Boucheri- ii . Drvo što ga po ovoj metodi kanimo impregnirati, mora se sjeei u soku a impregnirati svježe, i to n trupcima, zajedno sa korom. Za samo impregniranje se obično upotrebljnje modra galica; redje cinkov soliČnik, i to tako, da se odnosna tekućina namjesti u posebnih kaca, 8—10 m. visoko iznad skla dišta, gdje se nalazi drvo namienjeno impregnaciji. Iz tih se kaca onda vodi tekučina s pomočju cievih do pročelja svakoga pojedinoga trupca. Spajanje tih cievih sa pročeljem trupaca udešeno je i opet pomot^ja posebnih kovnih ploča i zapora. Tekućina iztjera pri tom vlastitim hjdrostrotičnim tlakom iz drva najprije sve u njemu se nalazeče naravne-sokove, prodirajudi pri tom sama u stanice i cievčice drva. Mana je ovoga načina impregniranja ta, da se ne možo posvuda a ni li svako doba godine izvadjati´ a izgubi se pri tom ,i mnogo tekudine bezkoristno* ..^ , ^ Danas se taj način impregniranja upoti^ebljaje naalo ne Isključivo samo joŠ za impregniranje brzojavnih stupova,, > |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 35 2. Reinharđt-Pfistero´v način impregniran ] a drva , razlikuje od napred spomenutoga prije svega tim, da se tekudina, obično cinkov soličnik,,ne utiskuje u drvo lijdrostatičnim tlakom, ve<5 uporabom posebnih cmrkova. Cmrk se pomo<5ju kaučukovih cievi i posebnih kovnih poklopaca spaja tako sa drvenirni trupci, da se prema potrebi i samo dielovi drva (n. pr. samo nutrašnji) mogu impregnirati. Uz to se i sami strojevi .(cmrkovi) mogu lahko s jednoga mjesta na drugo prenašati, tako da se prema potrebi, može drvo i već neposredno na samoj sjecini impregnirati. ´S druge je strane ipak kod ovoga načina potrebna veda količina tekućine, jer se stanoviti dio iste uvjek izgubi skupa sa istisnutimi sokovi drva —" na strani protivnoj onoj, gdje tekućinu u drvo uštrcavamo — a koji nije poklopcem zatvoren. U najnovije je doba Pfister taj svoj izum u toliko upodpunio, da sada poklopaca razne velične (za razne debljine trupaca- ne treba — dakle tako, da se i sa jednim te istim poklopcem, mogu i drva razne debljine impregnirati, odnosno i bojadisati. .3. K r e u t e r 0 V način i m p r e g n i r a n j a d r v a, I ovaj predmjeva impregniranje drva zajedno sa korom, a razlikuje se od prvo spomenutih načina poglavito tim, da se staničini sokovi iz drva odstranjuju parnim tlakom, a istim se načinom onda uštrcava i razstopina (cinkov soličnik) u´di´vo. 4. Burn eto vim p 0 stupkom prelazimo na one metode impregniranja jur izradjenoga drva, pri kojih se drvo u posebnim zatvorenim kotlovima impregnira. Izradjeno drvo (obično željezničke podvlake) po Bnrnetu prije svega se u tim hermetično zatvorenim kotlovima podvrgne uplivu vruče.pare, zatim ´se kotao (zajedno sa drvom) posebnom sisaljkom što podpunije evakuira^^ a tek na to še onda,´ pod tlakom od 7—8 atmosfera, napusti unutra odnosna antiseptiČna ´ tekudina ´—´ obično " cinkov soličnik. ^ Da se drvo na taj način valjano odnosnom tekućinom napoji, treba do tri ure vremena. ´ -" ^ "^ -, "´´ Na´fcij način impregnira .međjuinimi-´takikijer i poznata |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^^ „ 36 — tvrdka G. L6weafelcl u Be5u željezničke podvlake. Strojevi su pri tom namješteni na posebnim vagonima tako, da se impregnacija može odmah i na svakoj povoljnoj, šumi najbližje ležecoj, željezničkoj stanici obavljati. 6. Slično udesio je svoje sprave za impregniranje željez- nickik podvlaka takodjer i inžini r lUek , kojima se spravama služe i kr. ugarske državne željeznice. Podvlake se pri tom meću u subomu stanju u dotični kotao, tuj se onda prije svega parom izlaže, a nakon uzsliedivšeg evakuiranja kotla, cinkovim soličnikom ili bukovim katranovim uljem (koje 32 40% kreosota sadržaje) impregniraju. 6. Gr. Kiitgersov način impregniran ja razlikuje se od dosada spomenutih tim, da se drvo najprije u kotlu postepeno do na 120^ topline ugrije, i tako dugo grije, dok se tim grijanjem iz njega sav sok ne odstrani, zatim se kotao evakuira — a .konačno onda još i uz tlak od 7-—8 atmosfera — drvo čistim cinkovim soličnikom ili mješavinom ovoga sa 6*^/0 katraoovog ulja impregnira. 7. Po BetheIlovom se načinu impregnacije, mora drvo prije svega na zraku ili u posebnim sušionama (pećima), uz postepeno grijanje do na 100 stupnjeva topline, valjano osušiti, a tekar onda se az tlak od 7—10 atmosfera impregnira toplom mješavinom katranovoga ulja i kreosota. 8. J, B. BI vik e impregnira drvo takodjer sa katranovim uljem i kreosotom, samo sto se pri tom služi stranom samom tekućinom, a stranom mješav istu sa vručimi vodenim! parama. Kada je drvo na taj način impreguirano, onda ga Blvthe jt)š i posebnimi tlačili (valjci) tako dugo tlači, dok mu objam primjereno ne umanji. Impregnirati se može na taj način isto tako sulio kao i svježe drvo, a ne potroši se ni odviše katranovoga ulja. Ipak se s drage strane ovomu načinu impregniranja — naročito gledom na željezničke podvlake — poriče svrsishodjiost. 9. Libert - Paradisov način impregniran]a drv a nije drugo, do upotreba parali katranovog ulja i kar |
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 37 <-- 37 --> PDF |
37 bolne "kiseline. Drvo- se i pri tom najprije suši^ zatim izparnje, te onda nakon evakniranja uz primjereno yeliki tlak vrućom katranovom parom impregnira. Drvo, koje je na taj način impregnirano,´ gubi nješto od´ svoje težine, ali podjedno. postaje čvršće, tako, da se onda više ne steže i ne baca. Čini se uobce, da ovaj načn impregniranja najveću trajnost impregnira-^ noga drva zajamcuje-.. ´.´´^ ´--. ´ Načini impregniranja po Boucheri-Uj" Pfisteru i Kreuteru, izvedivi su i u samoj šumi, a tim je i šumoposjedniku omogucenOj da može već i sam drvo. na sjeeini impregnirati, a to je i opet svakako bar ondje od´ velike važnosti, gdje se radi 0 upotrebi bukovine za željezničke podvlake, a to je uporaba kako znamo sa gledišta unovčivosti bukovih šuma — danas baš jedna od najvažnijih, _P. Ž, K. vnflBaBnJ fciim J^^mr I^BL K EJA » MI?!—! I ii Osobne viesti. ImenoTauja i premještenja. Kr. ug. ministar 2a poljodjeljstvo imenovao je u područje kr. šum. ravnateljstva kr. ug. šumara Julija IJlreicli a kr. nadšumarom u 3. stepenu IX. plaćevnog razreda, ter gradskog šumara Akosa Simonfj-a kr. šum. kandidatom u 3. stepen XI. plac. razreda; napokon premjestio je iz službenik obzira kr. nadšumara Ivana Krajnj a ka iz područja kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu u ono kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima.^ Družtvene viestu Zapisnik sjedniee upr. odbora hvr. slav. šamarskoga družtra, od 22. rujna 1900., obdržavane u družtvenih prostorijah pod predsjedanjem I. đružtv. podprodsjeđnika VeL g. Ferde Zikmundovsky-a i u prisutnosti II. družtv. podpredsj. VeL g. Josipa Havasa, te p. n. gg. odbornikak H. Grunda, E. Rosipala, B.= Fiscbbaclia, D. Laksara, B. Hajek^t, Marine de Bone, I. Partaša i tajnika A. Borošića. * Imalo se je priobditi već u prošlom broju, im slučajno zakasnilo. U r e d Ili s t v o. |