DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1901 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 2r> — Reljak mnogostrano i i^ado pruža, tamanenjem raznih crva, ali nema dvojbe, da ista nezazire ni od nastanjenog gnjezda životinja, koje na zemlji gnjezde, naime od jata posve mladih treaka ili od mladih zečida, na koje nabaše prigodom svog lutanja. Samo držim, da to ne čini sistemacki, vee da ih lovi i ždere, ako ih slučajno nadje«. (Rorig). Tamanenjem gusjenica, miševa, ličinka i izraslih raznih komaraca čine rode veliku korist. Bjela roda ue hvata ni peele ni ribe. Ona ne imade k ribolovu potrebite okretnosti, kao što ovu imade mnogo okretniji crni štrk, a još više poždrljiva siva čaplja. Glede sitnih ptica nastavlja jošte iztraživanja. Mi preporučujemo ove podatke znanstvenog iztraživanja šumarima i lovcima na pomno i marno dalje motrenje a da se i ne možemo sa g. Rorigom u svem složiti. /. F". Kako se može povisiti uporabivost, a po tom i vriednost bukovine? Statistika nas uči, da čiste i mješovite bukove šume zapremaju, u Austriji 1,425 853 ha., a u zemljah Ugarske krune oko 2.840.820 ha. Sama Hrvatska i Slavonija imadu oko 1,018.955 lia. visokih bukovih šuma, od koje površine i opet na same erarijalne bukove šume odpada 183.294 ha. sa drvnom gromadom od kojih 37,584,400 m^ Pa ipak se u svim tim šumama još i dan damis jedva 25^/,-, godišijjeg sječivog prihoda i doista izradjuje na gradjevno i tvorivo drvo, dočim sve ostalo tek ivd gorivo drvo i ugljen odpada= Veliki se dio toga bukovoga drva uz to u premnogih slučajevih u obce ne može ni unovčiti, tako da velika gromada te bukovine u istinu još uvjek po šumama bezkoristno trone i propada. Uz takove je obstojnosti posve naravno^ ako se jur od davna, s mjerodavne strane, takodjer i pitanja, kako i na koji |